Oko 3% svih ekstremnih događaja bilo je odgovorno za čak 60% gubitaka prema analizi EEA. Za koherentan i mjerodavan pregled gubitaka i smrtnih slučajeva od vremenskih i klimatskih ekstrema potrebno je prikupljanje usporedivih podataka iz europskih zemalja. To je ključno za zatvaranje jaza u zaštiti klime[2] prema Europskom zelenom dogovoru[3] i strategiji prilagodbe EU[4] .

Prilagodba je ključna za smanjenje rizika od katastrofe i povećanje otpornosti

Cilj EEA brifinga je pružiti više informacija temeljenih na podacima o utjecaju ekstremnih vremenskih događaja i opasnosti povezanih s klimom te povećanom riziku koji oni predstavljaju za imovinu i infrastrukturu te za zdravlje ljudi. Praćenje učinka takvih događaja važno je za informiranje donositelja odluka kako bi mogli poboljšati prilagodbu klimatskim promjenama i mjere za smanjenje rizika od katastrofa kako bi se smanjila šteta i gubitak ljudskih života.

Cilj prilagodbe EU-a na utjecaje klimatskih promjena je povećati otpornost Europe kako bi bila bolje pripremljena za upravljanje rizicima. Povećanje pokrića osiguranja može biti jedan od ključnih alata upravljanja financijskih rizikom kako bi se povećala mogućnost oporavka društva nakon katastrofa,  smanjila ranjivost i pojačala otpornost. Države članice EU-a uključujući Republiku Hrvatsku  (Narodne novine 46/2020)[5] također odgovaraju uspostavljanjem nacionalnih politika prilagodbe, uključujući nacionalne, regionalne i sektorske procjene klimatskih rizika.

Ključni pronalasci

Europa se svake godine i u svim regijama Europe suočava s gospodarskim gubicima i smrtnim slučajevima zbog vremenskih i klimatskih ekstrema. Ekonomski učinak ovih događaja značajno se razlikuje od zemlje do zemlje, pokazala je procjena EEA.

Procjenom je također utvrđeno da je ogroman broj smrtnih slučajeva  —  više od 85% u 40-godišnjem razdoblju —  posljedica toplinskih valova . Toplinski val iz 2003. prouzročio je najviše smrtnih slučajeva, što je, prema podacima, između 50 i 75% svih smrtnih slučajeva od vremenskih i klimatskih događaja u posljednja četiri desetljeća.

Na slici 1 prikazani su godišnji prosječni gubici zbog prirodnih nepogoda za razdoblje 2005.-2014. kao udjeli godišnjeg prosječnog BDP-a za isto desetljeće. Prema podacima NatCatSERVICE-a, najveći udio imaju Slovenija, Bugarska i Rumunjska (sve preko 0,35%) te  Hrvatska i Latvija ( preko 0.25%).

Na temelju podataka CATDAT-a (Slika 2), Hrvatska, Litva i Rumunjska imaju najniže vrijednosti osiguranih gospodarskih gubitaka( 0,5-1,5%).

[1]https://www.eea.europa.eu/publications/economic-losses-and-fatalities-from/economic-losses-and-fatalities-from

[2]https://ec.europa.eu/clima/system/files/2021-06/swd_2021_123_en.pdf

[3]https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal_en

[4]https://ec.europa.eu/clima/eu-action/adaptation-climate-change/eu-adaptation-strategy_en

[5] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_921.html

[6]https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/figures/annual-average-fraction-loss-from 

[7]https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/figures/impacts-of-extreme-weather-and-2

Izvor članka: “Economic losses from weather and climate-related extremes in Europe reached around half a trillion euros over past 40 years“

Izvor naslovne slike: Pixabay

Objava Ekonomski gubici od vremenskih i klimatskih ekstrema u Europi dosegli su oko pola milijardi eura u posljednjih 40 godina pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.