1. Povećanje učestalosti i intenziteta poplava na ugroženim područjima te povećanje učestalosti oborinskih poplava, kao i promjena utjecaja mora na obalu (erozija obale): Tako Grad Poreč, u svojoj lokalnoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, kao najvažnije mjere u vodnom sektoru prepoznaje mapiranje poplavnih zona usred značajne količine oborina, izrade projekata zaštite od štetne razine mora itd. Slično vrijedi i za Grad Rovinj, koji u Planu prilagodbe klimatskim promjenama naglašava da je poplavljivanje uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta u prošlosti uzrokovalo štete na obalnom području i da očitovanja dionika projekta ukazuju na sve veću učestalost nevremena s velikim štetama. Plan integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP) Šibensko‐kninske županije naglašava da se na području županije pojavljuje sve više poplava na obalnom području naselja, uzrokovanih dizanjem razine mora te uz bujične tokove u urbanim sredinama. Najizraženije su u području naselja u obalnim zonama. U dnevnim se medijima mogu pronaći, tijekom oborinama bogatog perioda godine, svakodnevne informacije o izlijevanju vode na kolnike, zatvorenim cestama i poplavljenim rivama. Iako su i građani i lokalna vlast svjesni problema, implementirano je jako malo mjera za prilagodbu ovoj promjeni klime koja je već nastupila.

2. Smanjenje produkcije ribe: Opći utjecaj prepoznat od većina stručnjaka migracija je riba iz južnog u sjeverni dio Jadrana zbog razlike u temperaturi mora. Drugi prepoznati utjecaj smanjena je količina ribe. Smanjenje količine ribe smatra se posljedicom izlova. Međutim, budući da Republika Hrvatska ima jasno definirane smjernice lovostaja, vjerojatno je da do izlova dolazi zbog toga što se kao posljedica promjena u klimi mijenja životni ciklus ribama i lovostaj je predviđen u pogrešno vrijeme. Strategija primjene prirodnih rješenja na posljedice klimatskih promjena Grada Zadra, na primjer, prepoznaje različite utjecaje na riblji fond. Neki od njih su osiromašivanje ribom u plitkim područjima zbog smanjenja razine kisika, povećana brzina rasta riba (što može imati pozitivan ili negativan utjecaj) te pojava novih organizama koji prenose bolesti.

3. Višestruki utjecaji na sektor turizma: Udio turizma u BDP-u 2018. i 2019. godine iznosi gotovo 20 % ukupnog BDP-a, a u priobalnim županijama i regijama to je najvažniji izvor primanja i grana gospodarstva. Za turizam je klima jedan od najvažnijih elemenata, posebice ako se radi o temperaturi i količini oborina. Čak 73 % ispitanih njemačkih turista smatra te dvije komponente izuzetno važnima pri odabiru destinacije, a izuzetno je važna i činjenica da se povećanjem količine klimatskih ekstrema smanjuje atraktivnost destinacije. Osim rizika koji prepoznaje Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, kao npr. neprilagođenost ponude promjenama u klimi ili štete u sustavu, značajni su izazovi i činjenice da će turisti rado odabirati sebi bliže destinacije, ako se njihova klima približi sadašnjoj klimi priobalja Hrvatske te će dodatno biti potrebno poraditi na ponudi destinacije. Nije zanemariva ni činjenica da će troškovi opskrbe energijom i vodom pri promjeni klimatskih uvjeta zasigurno porasti.

Još 2013. godine Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Društvo za oblikovanje održivog razvoja proveli su istraživanje o stavovima građana o klimatskim promjenama. Već je tada 70 % građana smatralo klimatske promjene značajnim problemom, a više od 40 % građana smatralo je da je ublažavanje klimatskih promjena važnije od trenutačnog gospodarskog razvoja. Zanimljiva je činjenica da su klimatske promjene prioritetom u većem postotku smatrali građani priobalnih regija Republike Hrvatske. Za to je svakako zaslužna činjenica da su već 2013. godine građani regija poput Dalmacije primijetili posljedice klimatskih promjena, ali i činjenica da su gospodarske aktivnosti priobalja uvelike ovisne o stanju prirodnog okoliša. Turistički klimatski indeks, tj. podatak o tome kakvi klimatski parametri odgovaraju turistima, ovisan je o klimatskim promjenama i podrazumijeva raspone temperature.

U istraživanju provedenom 2019. godine, kroz projekt RMPPI, potvrdio se veliki interes građana za temu klimatskih promjena. Građani su upitani smatraju li da su klimatske promjene značajan problem te da ocjenama od 1 – 5 (pri čemu 1 označava minimalnu važnost, a 5 maksimalnu) označe važnost problema, a rezultati pokazuju sljedeće:

Rezultati manjeg istraživanja o stavovima građana o klimatskim promjenama

Iz dijagrama je jasno da prednjači udio građana koji smatraju klimatske promjene značajnim problemom.

Sve ove informacije, i o izazovima i o stavovima građana, upozoravaju o važnosti pravovremenog planiranja prilagodbe klimatskim promjenama u suradnji s građanima. Pritom se posebno misli na prilagodbu na lokalnoj razini, budući da je većina problema prilagodbe i njihovih rješenja lokalne prirode. Osim gospodarske ovisnosti o utjecajima klime, građani priobalnih gradova i u svojim su društvenim komponentama života (rekreacija, stil života i običaji) ovisni o klimatskim promjenama (sportski ribolov, vodeni sportovi, značajniji boravak na otvorenom, učestaliji boravak na suncu itd.), stoga je njihovo zanimanje i uključivanje građana u teme o prilagodbi klimatskim promjenama jedan od najvažnijih elemenata održivosti politika i održivosti razvoja područja.

Autorica teksta je Ivana Rogulj, dipl.ing.el., univ.spec.oecoing., univ.spec.oec. (MBA). Diplomirala elektrotehniku (energetski sustavi), specijalizirala ekoinženjerstvo i magistrirala poslovno upravljanje (MBA). Ima 13 godina iskustva u sektoru održive energetike i trenutno radi kao programska direktorica u DOOR-u te provodi projekte u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Izvori teksta:

http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/06/Trenutne-cijene-i-radna-mjesta-ili-zajedni%C4%8Dka-budu%C4%87nost.pdf

http://ee.fesb.unist.hr/rmppi/hr/projekt/

http://www.porec.hr/sadrzaj/dokumenti/2019_05_29_Strategija_prilagodbe_klimatskim_promjenama_Grad_Porec_Parenzo.pdf

http://www.rovinj-rovigno.hr/wp-content/uploads/2019/05/Nacrt-Plana-prilagodbe-klimatskim-promjenama-za-Grad-Rovinj-Rovigno.pdf

https://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Obalni%20plan%20SKZ.pdf

https://www.grad-zadar.hr/repos/doc/Nacrt%20Strategije%20primjene%20prirodnih%20rjesenja%20u%20prilagodbi%20na%20klimatske%20promjene%20za%20Grad%20Zadar.pdf

Izvor slike:

https://pixabay.com/photos/skyline-rovinj-croatia-water-1738058/

Objava Utjecaj klimatskih promjena na priobalne gradove Republike Hrvatske i stavovi stanovništva pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Autor fotografije: Stjepan Surać

Objava Turizam pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.