Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) u suradnji s Meteorološkim i hidrološkim zavodom Švedske radi na razvoju internetske usluge koja pruža podatke i alate vodnom sektoru za bolju pripremu i prilagodbu klimatskim promjenama. Podaci nove internetske usluge C3S Climate Data Store (CDS) omogućit će opis utjecaja klimatskih promjena na meteorološke varijable poput temperature i padalina, kao i hidrološke utjecaje na količinu i kvalitetu vode u rijekama i jezerima. Uz to, pružit će informacije, smjernice i praktične primjere za prilagodbu posljedicama klimatskih promjena u vodnom sektoru. Usluga će omogućiti istraživačima pristup neobrađenim podacima i alatima za njihovu obradu, omogućit će državnim tijelima pristup procjenama utjecaja klimatskih promjena i primjerima studija prilagodbe na iste, a tvorcima politika pristup kartama i grafikonima.
Internetska usluga se sastoji od dva djela: meteoroloških i hidroloških klimatskih projekcija za istraživače i vlasti, te hidroloških sezonskih prognoza koje će biti korisne za npr. hidroelektrane. Podaci će se moći preuzeti direktno s usluge CDS-a, ali će se moći i pregledavati putem internetske aplikacije.
Klimatske projekcije CDS-a procjenjuju utjecaj klimatskih promjena na vodni sektor za čitav niz različitih scenarija emisija stakleničkih plinova, od scenarija u kojem su emisije značajno smanjene, do scenarija u kojem je bilo malih ili nikakvih promjena u smanjenju emisija. Za izradu takvih scenarija koristi se nekoliko različitih hidroloških modela zajedno s najmodernijim regionalnim klimatskim modelima. Uz to, bit će moguć pristup sezonskim prognozama koje predviđaju klimatske promjene u sljedećih nekoliko sezona, što će biti korisno za srednjoročno donošenje odluka za npr. hidroelektrane.
Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu Republika Hrvatska je relativno bogata vodom, ali ne i vodnim zalihama zbog svoje geološke građe s velikim udjelom površina s krškim strukturama i velike prostorno-vremenske heterogenosti otjecanja. Stanje vodnih i morskih resursa na području Republike Hrvatske u velikoj mjeri ovisi i o prekograničnim utjecajima, kako zbog globalnog utjecaja klimatskih promjena na dinamiku promjena stanja razine oceana i mora, tako i zbog velikog udjela prekograničnih i međugraničnih vodotoka u odnosu na ukupne vodne resurse Hrvatske. Očekuje se da će se pogoršanjem hidroloških prilika uslijed djelovanja klimatskih promjena s jedne strane povećati učestalost i trajanje sušnih razdoblja, a s druge strane i učestalost i intenzitet poplavnih situacija. Zbog predviđenog povećanja temperature do 2070. godine, u Strategiji se očekuje povećanje evapotranspiracije, smanjenje površinskih i podzemnih otjecanja, a time i još naglašenije smanjenje vodnih zaliha. Očekuje se da će posebno biti ugroženi priobalni krški vodonosnici i ostale vodene površine u priobalju (jezera, vodotoci, izvori).
Hrvatske vode u cijelosti upravljaju vodnim resursima Republike Hrvatske na četiri vodna područja:
- vodno područje sliva Save;
- vodno područje slivova Drave i Dunava;
- vodno područje primorsko-istarskih slivova;
- vodno područje dalmatinskih slivova.
Planski dokumenti upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj su:
- Strategija upravljanja vodama ;
- Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.;
- Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije.
