Europska komisija je 14. svibnja 2020. godine pozvala sve dionike i građane EU-a da dostave mišljenje o tome što treba sadržavati nova Strategija EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama koja se nadovezuje na sadašnju. Javno savjetovanje traje do 20. kolovoza 2020. godine, a Strategija bi trebala biti predstavljena početkom iduće godine. Sudjelovanje u javnom savjetovanju je omogućeno na svim službenim jezicima EU-a pa tako i na hrvatskom jeziku i to putem ispunjavanja upitnika: https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12381-EU-Strategy-on-Adaptation-to-Climate-Change/public-consultation
Europska komisija je isti dan objavila i rezultate novog projekta PESETA, čiji je cilj procjena posljedica klimatskih promjena na EU, kao i neke od prednosti mjera prilagodbe istima. Rezultati projekta su pokazali da se maksimalne razine vode tijekom poplava mogu smanjiti ugradnjom retencijskih rezervoara, što bi smanjilo godišnje štete od poplava na gotov 40 milijardi EUR, a 400 000 manje ljudi bilo bi izloženo svake godine. Uz to, ističe se i jačanje priobalne zaštite u naseljenim i ekonomski glavnim obalnim područjima, čime bi se svake godine smanjile štete od poplava mora do 220 milijardi EUR u EU i Velikoj Britaniji, i to do kraja ovog stoljeća. Prema tome, analiza pokazuje da su prednosti takvih mjera prilagodbe dugotrajne, zbog čega je potrebno ambicioznije djelovanje na području prilagodbe klimatskim promjenama.
Posljednjih pet godina bile su najtoplije u svijetu s toplinskim valovima, sušama i požarom širom Europe. Unatoč naporima ublažavanja klimatskih promjena, iste će i dalje stvarati značajne poteškoće u Europi. Na Europu utječu i neizravne klimatske posljedice u drugim dijelovima svijeta, kao što su: negativne posljedice na trgovinu i opskrbu hranom, širenje infekcija, prijetnja međunarodnoj sigurnosti ili migracije. Stoga, Europska komisija želi, kao dio Europskog zelenog sporazuma, usvojiti ambiciozniju Strategiju prilagodbe, jer će klimatske posljedice stvarati sve veće štete u Europi unatoč mjerama ublažavanja.
Evaluacija sadašnje Strategije prilagodbe EU-a (2018. godine) pokazala je da je Europa i dalje značajno ranjiva na klimatske promjene unutar i izvan svojih granica. Istaknuto je da od 2013. godine postaje sve jasnije da međunarodne klimatske akcije, sadržane u Pariškom sporazumu, moraju uzeti u obzir i djelovati sukladno predviđanjima porasta globalne temperature za 1,5 °C ili 2 °C. Zaključeno je da prilagodba klimatskim promjenama može i treba biti moćan saveznik održivog razvoja i mjera za smanjenjem rizika od katastrofa.
