Globalna komisija za prilagodbu koju predvode bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Ban Ki-moon, Bill Gates i upravna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva objavili su globalnu analizu troškova i koristi za prilagodbu posljedicama klimatskih promjena. Procijenjeno je da je potrebno uložiti 1,8 bilijuna USD u sljedećem desetljeću u mjere za prilagodbu klimatskim promjenama diljem svijeta. Prema tome je definirano pet strategija prilagodbe posljedicama klimatskih promjena u koje je potrebno investirati u idućem desetljeću:
- Sustavi upozorenja: Odnosi se osobito za ranjive otočne i obalne zajednice. To su rana upozorenja na oluje, vrlo visoku plimu i druge ekstremne vremenske događaje koja mogu spasiti živote. Bolja prognoza vremena i jednostavna mobilna aplikacija za zajednice koje uglavnom žive od ribolova na Cookovom Otočju omogućuju učinkovitije planiranje u skladu s vremenskim uvjetima na moru.
- Infrastruktura: Izgradnja cesta, zgrada i mostova koji bi bili prilagođeniji klimatskim promjenama. Prema projektu iz New Yorka, plan je obojiti krovove bijelom bojom radi odbijanja topline i hlađenja zgrada i gradskih četvrti.
- Poboljšanje poljoprivrede na suhom tlu: Pomaganje poljoprivrednicima u prelasku na uzgoj sorti otpornijih na suše.
- Obnavljanje i zaštita šuma mangrova: Podvodne šume mangrova štite oko 18 milijuna ljudi od obalnih poplava, ali ih se uništava zbog izgradnje višenamjenskih građevina. Obnovom šuma mangrova mogle bi se zaštititi zajednice od oluja i mogla bi se povećati produktivnost u ribarstvu.
- Voda: Zaštita opskrbe vodom i smanjenje potrošnje vode bit će od vitalne važnosti tijekom klimatskih promjena.
Procijenjeno je da bi te mjere stvorile društvene i ekološke koristi, izbjegle buduće ekonomske gubitke i pomoću inovacija stvorile ekonomsku dobit. Ukupna neto korist investicija procijenjena je na 7,1 bilijun USD.
Analizom se zaključilo da svijet hitno mora postati što je više moguće otporniji na posljedice klimatskih promjena, a ekonomski razvijene države imaju moralnu obvezu ulagati u mjere prilagodbe klimatskim promjenama koje će koristiti cijelom svijetu. Pogotovo zato što su zemlje koje su najviše pogođene posljedicama klimatskih promjena najmanje odgovorne za iste.
