Europska unija nastavila je bilježiti značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova u 2020. godini, zabilježivši pad od 11%* u odnosu na 2019., prema najnovijim službenim podacima koje je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA). Podaci potvrđuju 30-godišnji trend pada koji je doveo do toga da je EU postigao svoj cilj za 2020. smanjenje emisija za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Objava Kontinuirani pad emisija stakleničkih plinova u EU potvrđuje postizanje cilja za 2020. godinu pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Doprinos druge Radne skupine Šestom izvješću o procjeni IPCC-a – AR6 Klimatske promjene 2022.: Utjecaji, prilagodba i ranjivost – objavljen 28. veljače 2022., uključuje važne poruke o sadašnjim i budućim utjecajima ekstremne vrućine na zdravlje ljudi.

1. Toplina je sve veći zdravstveni rizik

Toplina je rastući zdravstveni rizik zbog sve veće urbanizacije, porasta ekstremnih temperatura i demografskih promjena u zemljama sa sve starijim stanovništvom . Značajan udio smrtnosti uzrokovane toplinom u umjerenim regijama povezan je s uočenim antropogenim klimatskim promjenama, ali su potrebni veći dokazi za tropske regije. Za neke događaje toplinskih valova tijekom posljednja dva desetljeća, povezani utjecaji na zdravlje mogu se barem djelomično pripisati uočenim klimatskim promjenama. U procijenjenim regijama, neki problemi mentalnog zdravlja povezani su s porastom temperature. 

2. Klimatske promjene značajno povećavaju izloženost toplinskim valovima

Globalno gledano, izloženost stanovništva toplinskim valovima nastavit će se povećavati s dodatnim zagrijavanjem, uz velike geografske razlike u smrtnosti uzrokovanoj toplinom. Procjene promjena u izloženosti stanovništva toplini na regionalnoj razini za Afriku, Europu, SAD, Kinu i Indiju potvrđuju opće nalaze na globalnoj razini – utjecaj zagrijavanja je jače je izražen kod regija s divergentnim putevima razvoja u usporedbi s onima koji potiču održivi razvoj.

3. Određene skupine suočavaju se s nerazmjerno visokim rizikom od ekstremne vrućine.

Prekomjerna smrtnost tijekom ekstremnih vrućina događa se pretežno kod starijih osoba i pretežno su kardiovaskularnog porijekla. Majčinska izloženost toplini rizični je čimbenik za nekoliko štetnih ishoda za majku, fetus i novorođenčad, a potrebna su dodatna istraživanja o budućim utjecajima klimatskih promjena na zdravlje majki, fetusa i novorođenčadi.

4. Rast stanovništva u tropskim i suptropskim regijama uskoro će pridonijeti jakim geografskim razlikama u smrtnosti uzrokovanoj toplinom.

Predviđa se da će se snažne zemljopisne razlike u smrtnosti uzrokovanoj toplinom pojaviti kasnije u ovom stoljeću, uglavnom potaknute porastom stanovništva u regijama s tropskom i suptropskom klimom. Bez obzira na to uzima li se u obzir prilagodba ili ne, konsenzus je da će srednja i Južna Amerika, južna Europa, južna i jugoistočna Azija i Afrika biti najviše pogođeni povećanjem smrtnosti povezanih s klimatskim promjenama.

 5. Utjecaj topline na produktivnost rada i BDP je razlog za sve veću zabrinutost.

Predviđa se da će učinak klimatskih promjena na produktivnost smanjiti BDP u opsegu geografskih razmjera. Potencijalni radni sati izgubljeni zbog vrućine značajno su se povećali tijekom posljednja dva desetljeća, a neke regije već doživljavaju uvjete toplinskog stresa na gornjim granicama produktivnosti rada ili im se približavaju. Na primjer, mjerenjem ekonomskih troškova korištenjem preporuka za zdravlje i sigurnost na radu, procijenjeno je da bi RCP8.5 rezultirao smanjenjem globalnog BDP-a od 2,4%, u usporedbi sa smanjenjem od 0,5% prema RCP2.6.

6. Efekt urbanog toplinskog otoka povećat će toplinski rizik u gradovima.

Vrući ekstremi, uključujući toplinske valove, pojačali su se u gradovima. Očekuje se da će toplinski rizici biti veći u urbanim područjima zbog promjena u regionalnoj toplini pogoršanih učincima ‘toplinskog otoka’. 

7. Ekstremne vrućine pojačale su učinke pandemije COVID-19.

Tijekom pandemije nastavili su se ekstremni vremenski i klimatski događaji kao što su suše, oluje, poplave, šumski požari i toplinski valovi, što je rezultiralo katastrofalnim posljedicama. Između ožujka i rujna 2020. 431,7 milijuna ljudi bilo je izloženo ekstremnoj vrućini u područjima koja su se snalazila s aktivnim prijenosom COVID-19.

8. Toplinski akcijski planovi koji uključuju sustave ranog upozorenja i odgovora važna su rješenja prilagodbe.

Mogućnosti prilagodbe budućim ekstremnim rizicima od topline uključuju akcijske planove za toplinu koji uključuju sustave ranog upozorenja i odgovora za urbana i neurbana okruženja; isprobane, testirane i iterativno ažurirane strategije odgovora usmjerene i na opću populaciju i na ranjive skupine kao što su starije odrasle osobe ili vanjski radnici; i učinkoviti komunikacijski planovi dionika.

9. Dugoročno urbanističko planiranje i dizajn mogu nadopuniti kratkoročne odgovore na zdravstvene rizike od vrućine. 

Kratkoročni odgovori mogu se nadopuniti dugoročnim urbanističkim planiranjem i dizajnom, uključujući rješenja temeljena na prirodi koja ublažavaju učinke urbanih toplinskih otoka.

10. Multisektorski pristupi će koristiti dugoročnim odgovorima na zdravstvene rizike od vrućine.

Višesektorski pristup, uključujući angažman niza dionika, vjerojatno će imati koristi za odgovore na dugoročne rizike od topline kroz provedbu mjera kao što su urbani dizajn osjetljiv na klimu i planiranje za ublažavanje učinaka urbanih toplinskih otoka. 

---

Izvor članka: https://ghhin.org/news/10-key-heat-health-messages-from-the-ipcc-ar6-report/

Izvor naslovne slike: pixabay.com

Objava 10 Ključnih toplinskih zdravstvenih poruka iz IPCC AR6 izvješća pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

U sklopu projekta PRESPIRE  –  Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama kojeg provodi Institut Ruđer Bošković objavljen je rad “Zapažanja poljoprivrednika o utjecaju prekomjerne kiše praćene poplavama na poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj“.

Sažetak

Ekstremni vremenski događaji, između kojih su i obilne kiše, postali su sve češća pojava u mnogim dijelovima svijeta. S obzirom na to da se planet nastavlja zagrijavati, očekuje se njihovo povećanje. Predviđa se da će poljoprivredni sektor, koji izravno ovisi o klimi, pretrpjeti velike štete s očekivanim padom prinosa usjeva. Istraživanje je usmjereno na poplave koje nastaju kao posljedice obilnih kiša te njihov utjecaj na poljoprivredni sektor u Hrvatskoj, s naglaskom na njegovu sjevernu Panonsku regiju. Podaci su prikupljeni za razdoblje 2015-2020, a temelje se na anketi od 34 anonimna pitanja provedenom među poljoprivrednicima koji su prethodno prijavljivali klimatske štete na svojim usjevima. Budući da je gotovo 80% sudionika istraživanja u posljednjih 5 godina na svojim proizvodnim površinama imalo poplavu (uglavnom kratkotrajnu tj. poplavljivanje do sedam dana), jasno je da ovoj vrsti problema treba dodatno posvetiti pažnju. Podaci sugeriraju da su se poplave najčešće dogodile u fazi klijanja biljaka (prije 5. lista) što predstavlja rizik za oštećenje biljaka i posljedično smanjenje prinosa. Kombinacija mjera ublažavanja i prilagodbe mogla bi umanjiti zadržavanje vode na poljima i smanjiti štetu, međutim, istraživanje je pokazalo da poljoprivrednici rijetko koriste takve mjere. Znanje stečeno u ovoj studiji predstavlja prvi korak ka razumijevanju potencijalnih negativnih učinaka ekstremnih događaja na krhki poljoprivredni sektor u Hrvatskoj i moglo bi pomoći vlastima u donošenju odluka s ciljem smanjenja posljedica takvih događaja.

O projektu

Projekt PERSPIRE ima za cilj proučiti odgovor rizosferne mikrobne zajednice i odabrane modelne biljke na ekstremne vremenske uvjete (poplava kao posljedica ekstremnih oborina) kao posljedica klimatskih promjena te definirati promjene u njihovoj međusobnoj interakciji.

• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na strukturu i funkcioniranje rizosfernog mikrobioma
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na razinu stresa kod modelne biljke
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na ponašanje i biorazgradivost pesticida
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na ponašanje bakterijske otpornosti na antibiotike
• Izolirati i uzgojiti mikroorganizme adaptirane na ekstremne oborine (poplave)
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na količinu makro- i mikroelemenata te teških metala u tlu i biljci

korisnik: Institut Ruđer Bošković

Izvor teksta: https://jcea.agr.hr/en/issues/article/3292

Poveznica na stranicu projekta: https://perspire.eu/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Utjecaj obilnih kiša na poljoprivredni sektor RH pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Opće je poznato kako su gradovi veliki zagađivači te time, potencijalno, veliki zamašnjaci pozitivnih promjena. Ipak, planiranje mjera održivosti se i dalje vrši centralno, direktive se pišu za zemlje članice i nacionalnu upravu, dok gradovi često samoinicijativno poduzimaju korake k boljem i održivijem planiranju. Udruženje gradonačelnika je 2008. godine prepoznalo taj problem i pretvorilo ga u do sada najuspješniju i prepoznatljivu inicijativu Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju (eng. Covenant of Mayors, CoM) kojem se članice pridružuju pišući svoje Akcijske planove energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama, tzv. SECAP-e.

CoM je od Europske inicijative postao globalna fama i sada broji preko 10.000 potpisnika i pokriva gotovo pola Europe po broju stanovnika. Iako su rezultati pozamašni, jedna činjenica ostaje problematična – adaptacija ili prilagodba klimatskim promjenama je i dalje u sjeni energetske učinkovitosti; gradovi, često primorani raspodijeliti ionako tijesan budžet, preferiraju brze povrate kroz bespovratna sredstva te ne ostavljaju puno prostora investicijama u mjere prilagodbe klimatskim promjenama Takvo je razmišljanje logično, ali na žalost dovoljna je jedna prirodna katastrofa kako bismo uvidjeli da rizici, iako neizvjesni, mogu biti itekako dovoljan motivator za promjenu ponašanja i planiranja. Ipak, motivacija je samo jedna strana medalje – i dalje ostaje sveprisutan problem manjka financijskih sredstava.

Jedno od rješenja krije se u korištenju inovativnih financijskih instrumenata. Javno privatna partnerstva (eng. public–private partnership, PPP), ugovor o energetskom učinku (eng. Energy performance contracting, EPC), pružatelji energetskih usluga ili ESCO tvrtke (eng. ESCO – Energy Service Companies) te plaćanje po učinku (eng. pay for performance, P4P ) – i slične stručne kratice itekako su prisutne, instrumenti su isprobani, načini postoje. No, ankete su pokazale kako lokalna samouprava i dalje preferira bespovratna sredstva i teže se odlučuju na inovativne mehanizme – djelomično zbog neznanja, a djelomično zbog inercije i nedostatka kadra koji bi se posvetio pripremi potrebnoj za traženje prilika za financiranje projekata.

Kako bismo doskočili problemu nedostatka informacija, inspiracije ili obučenog kadra, 2017. godine pokrenuli smo program učenja za gradove i regije u kojem su isti mogli dijeliti stvarna iskustva o implementaciji održivih mjera kroz korištenje 18 inovativnih instrumenata financiranja. Projekt je financiran kroz program Obzor 2020 i kroz njega je više od 200 gradova, regija i energetskih agencija razmijenilo svoja znanja i iskustva. Rezultat su, osim konkretnih znanja koje su polaznici stekli, besplatni udžbenici, kao i primjeri dobre prakse iz 31 europskog grada i regija opisani na projektnim stranicama. Razvijen je i alat koji služi odabiru prigodnog instrumenta financiranja za određeni projekt.

Program se zvao PROSPECT, a njegova uspješnost, kao i entuzijazam gradova koji su u njemu sudjelovali, potaknula je partnere na stvaranje nastavka projekta nazvanog PROSPECTplus – od plana do akcije!

Ako razmišljate o inovativni sredstvima – PROSPECTplus je dobar početak za informirati se i inspirirati na djelovanje. Ukoliko ste još hrabriji pa biste voljeli sudjelovati u besplatnom programu učenja, utoliko prije požurite na naše web stranice i zapratite PROSPECT koji će uskoro postati PROSPECTplus i krenite u avanture s drugih 200-tinjak europskih gradova tijekom naredne četiri godine.

Istaknuti primjeri:

Valladolid, Španjolska

Valladolid je gradić u Španjolskoj koji se diči gradskom jezgrom „po mjeri čovjeka“ i usporediv je s naše 4 hrvatske perjanice. Zadnjih desetak godina grad značajno ulaže u održiva rješenja i dobro je mjesto za inspiraciju našim Gradonačelnicima, pogotovo za ideje kako napraviti uspješan EU projekt na temu održivosti. U PROSPECT-u su kao mentori podijelili svoje najuspješnije Obzor 2020 projekte – od zanimljivih rješenja u sektoru transporta kako motivirati građane na uštede u javnom prijevozu kroz igricu koju su kreirali (S2CITY), do međusektorske suradnje kojom potiču povezivanje lokalnih energetskih i klimatskih akcijskih planova (eng. SEAP-a i SECAP-a) s planom održive urbane mobilnosti (eng. SUMP) kako bi i urbanistički planovi bili posvećeni smanjenju potrošnje i prilagodbi klimatskim promjenama (URBAN GreenUP).

Posjet gradu Valladolid u Španjolkoj gdje su mentori iz Poljske, Bugarske, Grčke, Italije, Rumunjske i Hrvatske vidjeli nekoliko dobrih praksa financiranja održivih projekata u sektoru transporta.

Maribor, Slovenija

Energetska agencija EnergaP poznata je svim lokalnim stručnjacima u području energetske učinkovitosti. Ta agencija od 2006. godine transformira Maribor sustavnim implementiranjem ugovora o energetskom učinku projekata – od obnove javnih zgrada i javne rasvjete, do rješenja u prometu i promoviranja malih sustava obnovljivih izvora energije. Neka od njihovih iskustava u PPP, EPC, EU projektima te osnivanju energetskih zajednica i crowdfundingu možete pronaći u našem kutku za mentore.

Vlasta Krmelj, direktorica ENERGAP organizirala je posjet Slovenskoj Bistrici gdje su mnogi javni objekti obnovljeni kroz Ugovor o energetskom učinku.

ZEZ, Hrvatska

Zelena energetska zadruga (ZEZ) pravi je primjer kako se u slozi sve može – svojim iskustvom pomažu građanima i javnom sektoru u razvoju, korištenju i ostvarenju projekata obnovljivih izvora energije. Dio su veće zajednice RESCoop.eu, a u Hrvatskoj su ostvarili već nekoliko uspješnih crowdfunding kampanja. U PROSPECT projektu podijelili su male tajne velikih majstora kako uspješno napraviti prvu  takvu kampanju u nekoj zemlji i to na primjeru solarnog krova na školi u Križevcima.

Sudionici iz Križevaca ugostili su predstavnike lokalne samouprave iz Aradippou, Ciprus te im pokazali primjer solarne elektrane na krovu gradske knjižnice koja je financirana putem grupnog ulaganja zainteresiranih građana i privatnih investitora.

Autorica teksta je Mia Dragović Matosović koordinatorica projekata PROSPECT i PROSPECTplus te znanstvena istraživačica i voditeljica EU projekata u Međunarodnom institutu za europsku klimatsku i energetsku politiku (IEECP). Glavne teme koje pokriva su mjerenje i verifikacija energetske učinkovitosti, lokalno i regionalno održivo planiranje te metode odlučivanja za učinkovitije provođenje lokalnih održivih mjera. Trenutni projekti u kojima sudjeluje su:

PROSPECTplus

ENERGee Watch – unaprjeđenje analiziranja podataka te mjerenja i verifikacije lokalnih održivih politika

BECoop – promoviranje i oslobađanje potencijala bioenergije u zajednicama

ENSMOV – unaprjeđenje nacionalnih politika energetske učinkovitosti

SENSEI – „pay-for-performance“ ili plaćanje po učinku kao zamašnjak energetske učinkovitosti u Europi

Izvori teksta:

www.h2020prospect.eu

https://www.iea.org/news/cities-are-at-the-frontline-of-the-energy-transition

https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8447

https://h2020prospect.eu/library/library-online-materials

https://h2020prospect.eu/library/goodpractices/133-urbangreenup-valaldolid

https://h2020prospect.eu/library/recommendations-decision-matrix

https://h2020prospect.eu/library/goodpractices/132

https://h2020prospect.eu/library/goodpractices/133-urbangreenup-valaldolid

https://www.energap.si/

https://h2020prospect.eu/library/mentorscorner

https://www.zez.coop/en/

https://www.rescoop.eu/

Objava Održivost u gradovima – kako do dodatnih sredstava? pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Utjecaji klimatskih promjena mogu biti biofizički utjecaji i društveno-ekonomski učinci. Biofizički utjecaji su: fiziološki učinci na usjeve, pašnjake, šume i stoku; promjene zemljišta i vodnih resursa; povećane štete od korova i štetočina; porast razine mora, promjena u slanosti oceana; pad prinosa i proizvodnje, a društveno-ekonomski učinci su: oscilacije cijena na svjetskom tržištu; povećan broj ljudi koji su u riziku od gladi i nesigurnosti u proizvodnji i opskrbi hranom te migracije i građanski neredi. Potrebni su značajni napori kako bi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo prilagodilo na posljedice klimatskih promjena. Uspjesi prilagodbe ovise o raznim čimbenicima, kao što su geografski položaj, ekološke karakteristike, dostupna tehnologija te načini gospodarenja zemljištem. Države u razvoju s ograničenim ekonomskim resursima i pristupima tehnologiji najteže će se prilagoditi posljedicama klimatskih promjena i najviše će patiti od klimatskih promjena, iako najmanje sudjeluju u emisijama stakleničkih plinova. Afrički kontinent je jedan od najpogođenijih posljedicama klimatskih promjena, a ispušta manje od 4% ukupnih globalnih emisija ugljika i ostalih stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.

Climate Smart Agriculture (CSA)

Jedan od mehanizama kako bi različite države što bolje prilagodile svoju poljoprivredu posljedicama klimatskih promjena je klimatski pametna poljoprivreda (Climate Smart Agriculture (CSA).

Klimatski pametna poljoprivreda (CSA u daljnjem tekstu) je pristup koji pomaže u vođenju aktivnosti koje su potrebne za transformaciju i preusmjeravanje poljoprivrednih sustava kako bi učinkovito podržavali razvoj i osigurali sigurnost proizvodnje i opskrbe hranom. Cilj CSA je da pomogne poljoprivrednicima da se lakše prilagode klimatskim promjenama, ali i da svojim aktivnostima smanje ispuštanje štetnih plinova.

Mehanizam se temelji na tri stupa:

1. Održivom povećanju produktivnosti i prihoda
2. Prilagodbi i razvijanju otpornosti prema posljedicama klimatskih promjena
3. Smanjivanju i uklanjanju emisija stakleničkih plinova.

CSA nije skup radnji koje je moguće univerzalno primijeniti nego je to holistički pristup koji uzima u obzir prakse, javne politike i financiranja. Neki od primjera CSA su integrirana zaštita bilja, održivo upravljanje vodom, sadnja međukultura, površinska obrada tla te agro-šumarstvo.Cilj CSA je osnažiti nacionalne i lokalne institucije, podržati poljoprivredne politike te financijski podržati projekte za njegovu implentaciju u praksi.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) je izradila platformu za elektroničko učenje sa četiri modula (o tlu, vodi, usjevima i stočarstvu) vezanih uz klimatski pametnu poljoprivredu i izdala knjigu o toj tematici. U knjizi su predstavljena znanja i priče o uspješnim projektima čiji je cilj stvoriti održivi i produktivniji poljoprivredni sektor, koji će istodobno pridonijeti sigurnosti u proizvodnji hrane i smanjiti intenzitet emisija stakleničkih plinova.

VIDEO o CSA:

U videu se objašnjava se što je klimatski pametna poljoprivreda, zašto se provodi te koji su njeni ciljevi.

Europa i Hrvatska

Iako su posljedice klimatskih promjena najizraženije u zemljama u razvoju, naročito onima u tropskim i suptropskim područjima, ni europska poljoprivreda nije pošteđena utjecaja klimatskih promjena. Stoga je 2017. pokrenuta inovacijska platforma Agrisource za klimatski pametnu poljoprivredu. Platformu su razvile dvije francuske istraživačke organizacije, INRA i CIRAD, a financirao Klimate-KIC kao dio CSA Booster-a. CSA Booster je jedan od vodećih inovacijskih centara i platformi koji potiču tranziciju u klimatsko pametnu poljoprivredu u Europi i širom svijeta. Cilj Agrisource je da bude ključni izvor informacija ili inovacija te središte za okupljanje ljudi („network hub“) za ljude s novim idejama za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u poljoprivredi.

I u Hrvatskoj su sve više svjesni utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu pa je na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu „Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša“ u Osijeku jedna od tematika bila “Izazovi biljne proizvodnje u okviru klimatskih promjena” gdje je prof.dr.sc. Danijel Jug govorio o prilagodbi biljne proizvodnje posljedicama klimatskih promjena „… klimatske promjene utječu na usjeve. Proširili su se negativni uvjeti (suša, poplave, vlaga, erozije, onečišćenje…), no biljke im se ne mogu prilagoditi za kratko vrijeme. Protekle godine obilježene su ekstremnim vremenskim prilike, pa su tako 2014. godinu obilježile poplave, a 2015. godinu suše. To su velike promjene u kratkom vremenskom razdoblju, a takve promjene degradiraju prirodne resurse, stoga ih trebamo shvatiti kao izazov. Među očekivanim posljedicama klimatskih promjena su i povećanje potrošnje vode, rizik od poplava, ali i migracije stanovništva. Upravo su migracije rezultat, između ostalog, ratova izazvanih posljedicama klimatskih promjena. Zato se traže najbolja rješenja za prilagodbu posljedicama klimatskih promjenama, a jedno od njih je klimatski pametna poljoprivreda, koja se sve više širi svijetom”.

Također su pokrenuti i neki projekti koji se bave prilagodbom poljoprivrede na posljedice klimatskih promjena. VITCLIC je projekt koji se bavi analizom trenutnog stanja u vinogradarstvu te procjenom i donošenjem preporuka određenih mjera u cilju prilagodbe na klimatske promjene. Projekt se provodi između više partnera, a neki partneri iz Hrvatske su: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek; Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ); Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo.

Cilj projekta AGRO-DROUGHT-ADAPT je ispitati genetsku prilagodbu najvažnijih sorti kukuruza i soje u pogledu tolerantnosti na sušu radi pronalaženja optimalnih metoda selekcije za potrebe oplemenjivanja i uzgoja. Veći istraživanja odvija se unutar mreže poljskih pokusa (22 pokusa s kukuruzom i 22 pokusa sa sojom na 19 lokacija širom Hrvatske) s ciljem prikupljanja i analize niza agronomskih i mikrometeoroloških podataka.

Autorica teksta je M.Sc. Saša Danon, dipl.ing. šumarstva. Diplomirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala na tropskom šumarstvu u sklopu SUTROFOR (Sustainable tropical forestry) Erasmus mundus magisterija na TU Dresden u Njemačkoj i AgroParisTech ENGREF Montpellier u Francuskoj. Zainteresirana za tematike vezane uz zaštitu prirode, šumarstvo, ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama te za mehanizme vezane uz šumarstvo i klimatske promjene kao što su REDD +, LULUCF i ostali. Trenutno radi kao komunikacijski menadžer u obiteljskoj firmi Danon d.o.o, koja se bavi distribucijom i prodajom repro-materijala za poljoprivredu, ali i piše o temama koje se bave zaštitom okoliša, klimatskim promjenama, šumarstvom, poljoprivredom i dr. Izvještavala je i s nekoliko COP UNFCCC i drugih konferencija sličnih tematika.

Izvori teksta:

http://www.fao.org/nr/climpag/pub/adaptation_to_climate_change_2007.pdf

https://www.bbc.com/news/world-africa-50726701

https://www.worldbank.org/en/topic/climate-smart-agriculture

https://elearning.fao.org/#/elc/en/courses/CLCH

http://www.fao.org/3/a-i3817e.pdf

https://www.youtube.com/watch?v=lUdNMsVDIZ0&feature=emb_logo

https://www.agrisource.org/en/1/home.html

https://www.climate-kic.org/news/climate-smart-agriculture/

http://csabooster.climate-kic.org/

https://www.pmf.unizg.hr/geof/znanost/klimatologija/vitclic/o_projektu

http://ada.agr.hr/

https://prilagodba-klimi.hr/baza-znanja/poljoprivreda/

Izvor slike: Image by enriquelopezgarre from Pixabay 

Objava Prilagodba poljoprivrede klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.