Održivost u gradovima – kako do dodatnih sredstava?

Financiranje projekata smanjenja potrošnje energije i prilagodbe klimatskim promjenama kroz inovativna rješenja. Učenje iz Europskog Obzor 2020 projekta PROSPECT.

Opće je poznato kako su gradovi veliki zagađivači te time, potencijalno, veliki zamašnjaci pozitivnih promjena. Ipak, planiranje mjera održivosti se i dalje vrši centralno, direktive se pišu za zemlje članice i nacionalnu upravu, dok gradovi često samoinicijativno poduzimaju korake k boljem i održivijem planiranju. Udruženje gradonačelnika je 2008. godine prepoznalo taj problem i pretvorilo ga u do sada najuspješniju i prepoznatljivu inicijativu Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju (eng. Covenant of Mayors, CoM) kojem se članice pridružuju pišući svoje Akcijske planove energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama, tzv. SECAP-e.

CoM je od Europske inicijative postao globalna fama i sada broji preko 10.000 potpisnika i pokriva gotovo pola Europe po broju stanovnika. Iako su rezultati pozamašni, jedna činjenica ostaje problematična – adaptacija ili prilagodba klimatskim promjenama je i dalje u sjeni energetske učinkovitosti; gradovi, često primorani raspodijeliti ionako tijesan budžet, preferiraju brze povrate kroz bespovratna sredstva te ne ostavljaju puno prostora investicijama u mjere prilagodbe klimatskim promjenama Takvo je razmišljanje logično, ali na žalost dovoljna je jedna prirodna katastrofa kako bismo uvidjeli da rizici, iako neizvjesni, mogu biti itekako dovoljan motivator za promjenu ponašanja i planiranja. Ipak, motivacija je samo jedna strana medalje – i dalje ostaje sveprisutan problem manjka financijskih sredstava.

Jedno od rješenja krije se u korištenju inovativnih financijskih instrumenata. Javno privatna partnerstva (eng. public–private partnership, PPP), ugovor o energetskom učinku (eng. Energy performance contracting, EPC), pružatelji energetskih usluga ili ESCO tvrtke (eng. ESCO – Energy Service Companies) te plaćanje po učinku (eng. pay for performance, P4P ) – i slične stručne kratice itekako su prisutne, instrumenti su isprobani, načini postoje. No, ankete su pokazale kako lokalna samouprava i dalje preferira bespovratna sredstva i teže se odlučuju na inovativne mehanizme – djelomično zbog neznanja, a djelomično zbog inercije i nedostatka kadra koji bi se posvetio pripremi potrebnoj za traženje prilika za financiranje projekata.

Kako bismo doskočili problemu nedostatka informacija, inspiracije ili obučenog kadra, 2017. godine pokrenuli smo program učenja za gradove i regije u kojem su isti mogli dijeliti stvarna iskustva o implementaciji održivih mjera kroz korištenje 18 inovativnih instrumenata financiranja. Projekt je financiran kroz program Obzor 2020 i kroz njega je više od 200 gradova, regija i energetskih agencija razmijenilo svoja znanja i iskustva. Rezultat su, osim konkretnih znanja koje su polaznici stekli, besplatni udžbenici, kao i primjeri dobre prakse iz 31 europskog grada i regija opisani na projektnim stranicama. Razvijen je i alat koji služi odabiru prigodnog instrumenta financiranja za određeni projekt.

Program se zvao PROSPECT, a njegova uspješnost, kao i entuzijazam gradova koji su u njemu sudjelovali, potaknula je partnere na stvaranje nastavka projekta nazvanog PROSPECTplus – od plana do akcije!

Ako razmišljate o inovativni sredstvima – PROSPECTplus je dobar početak za informirati se i inspirirati na djelovanje. Ukoliko ste još hrabriji pa biste voljeli sudjelovati u besplatnom programu učenja, utoliko prije požurite na naše web stranice i zapratite PROSPECT koji će uskoro postati PROSPECTplus i krenite u avanture s drugih 200-tinjak europskih gradova tijekom naredne četiri godine.

Istaknuti primjeri:

Valladolid, Španjolska

Valladolid je gradić u Španjolskoj koji se diči gradskom jezgrom „po mjeri čovjeka“ i usporediv je s naše 4 hrvatske perjanice. Zadnjih desetak godina grad značajno ulaže u održiva rješenja i dobro je mjesto za inspiraciju našim Gradonačelnicima, pogotovo za ideje kako napraviti uspješan EU projekt na temu održivosti. U PROSPECT-u su kao mentori podijelili svoje najuspješnije Obzor 2020 projekte – od zanimljivih rješenja u sektoru transporta kako motivirati građane na uštede u javnom prijevozu kroz igricu koju su kreirali (S2CITY), do međusektorske suradnje kojom potiču povezivanje lokalnih energetskih i klimatskih akcijskih planova (eng. SEAP-a i SECAP-a) s planom održive urbane mobilnosti (eng. SUMP) kako bi i urbanistički planovi bili posvećeni smanjenju potrošnje i prilagodbi klimatskim promjenama (URBAN GreenUP).

Posjet gradu Valladolid u Španjolkoj gdje su mentori iz Poljske, Bugarske, Grčke, Italije, Rumunjske i Hrvatske vidjeli nekoliko dobrih praksa financiranja održivih projekata u sektoru transporta.

Maribor, Slovenija

Energetska agencija EnergaP poznata je svim lokalnim stručnjacima u području energetske učinkovitosti. Ta agencija od 2006. godine transformira Maribor sustavnim implementiranjem ugovora o energetskom učinku projekata – od obnove javnih zgrada i javne rasvjete, do rješenja u prometu i promoviranja malih sustava obnovljivih izvora energije. Neka od njihovih iskustava u PPP, EPC, EU projektima te osnivanju energetskih zajednica i crowdfundingu možete pronaći u našem kutku za mentore.

Vlasta Krmelj, direktorica ENERGAP organizirala je posjet Slovenskoj Bistrici gdje su mnogi javni objekti obnovljeni kroz Ugovor o energetskom učinku.

ZEZ, Hrvatska

Zelena energetska zadruga (ZEZ) pravi je primjer kako se u slozi sve može – svojim iskustvom pomažu građanima i javnom sektoru u razvoju, korištenju i ostvarenju projekata obnovljivih izvora energije. Dio su veće zajednice RESCoop.eu, a u Hrvatskoj su ostvarili već nekoliko uspješnih crowdfunding kampanja. U PROSPECT projektu podijelili su male tajne velikih majstora kako uspješno napraviti prvu  takvu kampanju u nekoj zemlji i to na primjeru solarnog krova na školi u Križevcima.

Sudionici iz Križevaca ugostili su predstavnike lokalne samouprave iz Aradippou, Ciprus te im pokazali primjer solarne elektrane na krovu gradske knjižnice koja je financirana putem grupnog ulaganja zainteresiranih građana i privatnih investitora.


Autorica teksta je Mia Dragović Matosović koordinatorica projekata PROSPECT i PROSPECTplus te znanstvena istraživačica i voditeljica EU projekata u Međunarodnom institutu za europsku klimatsku i energetsku politiku (IEECP). Glavne teme koje pokriva su mjerenje i verifikacija energetske učinkovitosti, lokalno i regionalno održivo planiranje te metode odlučivanja za učinkovitije provođenje lokalnih održivih mjera. Trenutni projekti u kojima sudjeluje su:

PROSPECTplus

ENERGee Watch – unaprjeđenje analiziranja podataka te mjerenja i verifikacije lokalnih održivih politika

BECoop – promoviranje i oslobađanje potencijala bioenergije u zajednicama

ENSMOV – unaprjeđenje nacionalnih politika energetske učinkovitosti

SENSEI – „pay-for-performance“ ili plaćanje po učinku kao zamašnjak energetske učinkovitosti u Europi

Izvori teksta:
www.h2020prospect.eu
https://www.iea.org/news/cities-are-at-the-frontline-of-the-energy-transition
https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8447
https://h2020prospect.eu/library/library-online-materials
https://h2020prospect.eu/library/goodpractices/133-urbangreenup-valaldolid
https://h2020prospect.eu/library/recommendations-decision-matrix
https://h2020prospect.eu/library/goodpractices/132
https://h2020prospect.eu/library/goodpractices/133-urbangreenup-valaldolid
https://www.energap.si/
https://h2020prospect.eu/library/mentorscorner
https://www.zez.coop/en/
https://www.rescoop.eu/
Podijeli: