Dugotrajni toplinski valovi i razdoblje suše umanjuju učinak prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama u gradovima, narušavajući lokalnu klimu. Rezultat je povećana učestalost ekstremno visokih temperatura na otvorenom, kao i unutar zgrada. Godine 2019. objavljeno je istraživanje prema kojem su donesena predviđanja o utjecaju klimatskih promjena na više od 200 gradova u idućih 30 godina. Zaključeno je da će se klimatski uvjeti u više od 77 % velikih svjetskih gradova toliko promijeniti da će 2050. godine klima u Londonu biti kao danas u Barceloni, a 22 % svjetskih gradova vjerojatno će biti u klimatskoj zoni koja zasad ne postoji na planeti.
Upravo zbog navedenih zabrinjavajućih podataka projekt „HeatResilientCity (HRC) – Razvoj gradova i gradskih četvrti otpornih na toplinu: stvaranje znanja s fokusom na lokalno stanovništvo i primjenu u njemačkim gradovima Dresden i Erfurt“ razvija i provodi inovativne, socijalno pravedne mjere prilagodbe klimatskim promjenama kako bi se smanjilo opterećenje ekstremno visokih temperatura ljeti za građane u zgradama i na otvorenom. Projekt je trajao od 2017. do 2021. godine, te je u veljači ove godine nastavljen pod nazivom HeatResilientCity II koji će iduće dvije godine biti fokusiran na praktičnu primjenu mjera prilagodbe klimatskim promjenama uključujući i temu zdravlja.
Gradovi Dresden i Erfurt služe kao živući laboratoriji gdje projektni tim traži mišljenje stanovnika te zajedno s partnerima znanstvenicima, dionicima iz građevinske industrije i urbanog razvoja stvaraju kreativno i inovativno okruženje.
Projektom se, između ostalog, istražuje i pitanje koje je do sada bilo zanemareno a odnosi se na perspektivu lokalnog stanovništva pogođenog toplinskim stresom (negativnim utjecajem visokih temperatura na organizam), kao i prostorni aspekti njihovog socijalnog okruženja. Toplinski stres jedan je od najistaknutijih i najšire rasprostranjenih posljedica klimatskih promjena, posebno u gradovima i gusto naseljenim četvrtima. Projektom se također ispituje nedovoljno istraženo područje – interakcija između urbanih klimatskih čimbenika i usluga ekosustava (npr. bioraznolikost, održivi učinak otvorenih prostora na ublažavanje klime tijekom produženih toplinskih valova). Urbane zelene površine i njihove usluge ekosustava važne su za dobrobit i kvalitetu života rastuće urbane populacije. Usluge ekosustava mogu pomoć urbanistima i biti glavni čimbenik u razvoju gradskih četvrti čime bi lokalno stanovništvo dobilo pristup gradskom zelenilu i njihovim uslugama.
Projekt se sastoji od 4 modula:
- Procjene utjecaja klimatskih promjena i razne mogućnosti prilagodbe klimatskim promjenama;
- Perspektive dionika na lokalne procese prilagodbe klimatskim promjenama;
- Provedba na razini stanovnika i gradskih četvrti i
- Interno i transdisciplinarno upravljanje projektima.
Sve publikacije projekta HeatResilientCity i HeatResilientCity II možete pregledati OVDJE.
Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu jedan od scenarija predviđa za razdoblje 2011. – 2040. godine porast broja vrućih dana ljeti (kad je maksimalna temperatura veća od 30 °C), što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka (toplinski valovi). Očekuje se i porast broja ljetnih dana s toplim noćima (kad je minimalna temperatura veća ili jednaka 20 °C), a najveći porast projiciran je za područje Jadrana. Porast broja vrućih dana predviđa se i za razdoblje 2041. – 2070. godine kada se očekuje daljnji osjetni porast broja dana s toplim noćima.
Na internetskim stranicama projekta Adriadapt – informacijske platforme o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice, možete pogledati na koje načine se može poboljšati toplinska udobnost u zgradama.
Za učinkovito smanjenje utjecaja ekstremno visokih temperatura na ljudsko zdravlje ljeti radna skupina Ministarstva zdravstva izradila je Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine. U dokumentu su navedeni postupci za pripravnost i djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini u slučaju opasnosti od toplinskog vala, kao i preporuke za smanjenje rizika za pojedince te u institucionalnim uvjetima. Korisne savjete kako reagirati i ponašati se tijekom vala velikih vrućina možete pregledati i OVDJE. Uz to, na plakatu možete saznati koji su znakovima toplinskog udara, kako pomoći unesrećenim osobama i kako se zaštititi od toplinskog udara.
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) također je objavio preporuke za javnost o načinima ponašanja tijekom toplinskih valova.
Ravnateljstvo civilne zaštite objavilo je svoje preporuke u obliku brošure.
