Republika Hrvatska ima obvezu izraditi periodičko izviješće Europskoj komisiji o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama koje poduzima na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Izvješćivanje prema Europskoj komisiji je propisano UREDBOM (EU) 2018/1999 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime […]. Uredba u čl. 19 propisuje obvezu da države članice izvješćuju Komisiju o svojim nacionalnim planovima i strategijama prilagodbe klimatskim promjenama u kojima su opisana njihova provedena i planirana djelovanja za olakšavanje prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući sljedeće informacije iz priloga VIII.:

• glavni ciljevi prilagodbe i institucionalni okvir za prilagodbu
• projekcije klimatskih promjena, uključujući vremenske ekstreme, utjecaje klimatskih promjena, ocjenu ranjivosti na klimatske promjene i rizika klimatskih promjena te ključne klimatske nepogode
• sposobnost prilagodbe
• planovi i strategije prilagodbe
• okvir praćenja i evaluacije
• napredak ostvaren u provedbi, uključujući dobre prakse i promjene u upravljanju.

Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/2019) (u daljnjem tekstu: Zakon o klimi) u čl. 14 st. 6 propisuje da tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša izvješćuje Komisiju o statusu primjene mjera prilagodbe u skladu s čl. 15 Uredbe (EU) br. 525/2013 i čl. 19 Uredbe (EU) br. 2018/1999.

Prema čl. 26 istog zakona osniva se Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Uloga Povjerenstva je praćenje i ocjena provedbe i planiranja politike i mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, davanja mišljenja na izvješća o planiranim mjerama i primjeni Strategije prilagodbe i sudjelovanja u pregledu tih izvješća. Povjerenstvo čine Koordinacijska skupina i dvije tehničke radne skupine: tehničke radne skupine za ublažavanje i tehničke radne skupine za prilagodbu klimatskim promjenama.

Čl. 15 st. 3 Zakona o klimi propisuje da su relevantan tijela državne uprave i druga tijela javne vlasti nadležna za poslove meteorologije, zaštite prirode, zaštite okoliša, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnoga gospodarstva, energetike, graditeljstva, prostornog uređenja, prometa, mora, turizma i zaštite ljudskog zdravlja dužna svake dvije godine izvješćivati tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša o aktivnostima vezano za prilagodbu klimatskim promjenama u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 i Uredbom (EU) br. 2018/1999.

Čl. 106 st. 4 Zakona o klimi propisuje da su tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužni pravodobno i bez naknade dostaviti podatke iz svoje nadležnosti koji su potrebni za vođenje informacijskog sustava za klimatske promjene i zaštitu ozonskog sloja.

Način izvješćivanja i rokovi prema EU

Nacionalno izvješćivanje o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama predaje se svake dvije godine putem elektroničkih obrazaca dostupnih na mrežnoj stranici Reportnet_3. Prikupljanje i obrada informacija provodi Europska agencija za okoliš (EEA). Do sada su podnesena tri nacionalna izvješća, izvješće za 2015., 2019. i 2021. godinu.

Način prikupljanja podataka u Hrvatskoj

Putem mrežne stranice prilagodba-klimi.hr stvoreno je središnje mjesto za informiranje i edukaciju o prilagodbi klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Vođenje stranice se provodi u sklopu rada Službe za opću politiku zaštite klime pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Informacije se prikupljaju redovito i predstavljaju bazu za izvješćivanje prema Europskoj komisiji, ali nisu dostatne za nacionalno izvješćivanje o mjerama prilagodbe. Budući se mjere prilagodbe provode u raznim tematskim područjima kao što su poljoprivreda, vodno gospodarstvo, graditeljstvo, prostorno planiranje, energetika, turizam i mnoga druga, a provode se na različitim geografskim područjima i organizacijskim razinama, postupak prikupljanja informacija je vrlo opsežan i zahtijeva dodatne aktivnosti. U svrhu zaprimanja što kvalitetnijih podataka na osnovu EU upitnika se izrađuje nacionalni upitnik za izvješćivanje o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj i dostavlja na različite institucije kao što su tijela državne uprave, državne upravne organizacije, jedinice lokalne i regionalne samouprave, znanstvene institucije, udruge i druge. Na osnovu zaprimljenih odgovora se oblikuje sadržaj koji najbolje odgovara definiranim obrascima za izvješćivanje te pruža cjelovitu informaciju o aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj.

Način objave podataka

Europska agencija za okoliš prikupljene informacije objavljuje na mrežnoj stranici Climate-ADAPT pod informacijama o državama članicama. Climate-ADAPT platforma je centralno mjesto informiranja o aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama u Europskoj uniji.

Proširenu verziju Nacionalnog izvješća o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama za 2021. godinu na engleskom jeziku možete pronaći na poveznici.

Objava Nacionalno izvješćivanje o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Radi se o prvom strateškom dokumentu koji daje procjenu promjene klime za Hrvatsku do kraja 2040. i 2070. godine, moguće utjecaje i procjene ranjivosti. Cilj Strategije je osvijestiti važnost i prijetnje klimatskih promjena za društvo te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost okoliša, gospodarstva i društva uzrokovana klimatskim promjenama. Uz to, cilj je potaknuti znanstvena istraživanja kako bi se bolje shvatila kompleksnost utjecaja klimatskih promjena i smanjio stupanj neizvjesnosti vezan uz učinke klimatskih promjena.

Strategija sadrži projekcije klime u Hrvatskoj za 2040. godinu s pogledom na 2070. godinu uzimajući u obzir sljedeće klimatske parametre: oborine, snježni pokrov, površinsko otjecanje, temperaturu zraka, ekstremne vremenske uvjete, vjetar, evapotranspiraciju, vlažnost zraka, vlažnost tla, sunčano zračenje i srednju razinu mora.

U Strategiji je prikazana i ranjivost sektora na klimatske promjene, među kojima je odabrano osam ključnih sektora (vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; bioraznolikost; energetika; turizam i zdravlje) i dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). Za njih su navedene 83 mjere prilagodbe klimatskim promjenama koje su raspodijeljene u pet skupina i za koje su istaknute procjene potrebnih iznosa i izvora financiranja prema sektorima.

Strategija prilagodbe provodit će se akcijskim planovima koji će sadržavati razradu konkretnih mjera i aktivnosti, a donosit će se svakih pet godina. Akcijski planovi za svaku će mjeru i aktivnost dati opis, način provedbe, redoslijed ostvarivanja aktivnosti, rok izvršenja, obveznike i koordinatore provedbe mjera i aktivnosti, kao i izvore financiranja. Na osnovi ove Strategije prilagodbe izradit će se prvi akcijski plan, pri čemu će sve mjere i aktivnosti trebati biti komplementarne s ciljevima iz Europskog zelenog plana.

Odgovarajućim sustavom praćenja provedbe mjera i aktivnosti i praćenja njihovog učinka i djelotvornosti će se prikazivati učinkovitost provedbe Strategije prilagodbe. Ona će se morati provoditi u koordinaciji sa svim sektorima, uz parcipativni pristup i uključivanje svih dionika u njezinu provedbu i praćenje provedbe.

Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Wordu možete preuzeti ovdje.

Izvor slike: https://pixabay.com/users/tjstudio-3800053/

Objava Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.