U sklopu projekta PRESPIRE  –  Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama kojeg provodi Institut Ruđer Bošković objavljen je rad “Zapažanja poljoprivrednika o utjecaju prekomjerne kiše praćene poplavama na poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj“.

Sažetak

Ekstremni vremenski događaji, između kojih su i obilne kiše, postali su sve češća pojava u mnogim dijelovima svijeta. S obzirom na to da se planet nastavlja zagrijavati, očekuje se njihovo povećanje. Predviđa se da će poljoprivredni sektor, koji izravno ovisi o klimi, pretrpjeti velike štete s očekivanim padom prinosa usjeva. Istraživanje je usmjereno na poplave koje nastaju kao posljedice obilnih kiša te njihov utjecaj na poljoprivredni sektor u Hrvatskoj, s naglaskom na njegovu sjevernu Panonsku regiju. Podaci su prikupljeni za razdoblje 2015-2020, a temelje se na anketi od 34 anonimna pitanja provedenom među poljoprivrednicima koji su prethodno prijavljivali klimatske štete na svojim usjevima. Budući da je gotovo 80% sudionika istraživanja u posljednjih 5 godina na svojim proizvodnim površinama imalo poplavu (uglavnom kratkotrajnu tj. poplavljivanje do sedam dana), jasno je da ovoj vrsti problema treba dodatno posvetiti pažnju. Podaci sugeriraju da su se poplave najčešće dogodile u fazi klijanja biljaka (prije 5. lista) što predstavlja rizik za oštećenje biljaka i posljedično smanjenje prinosa. Kombinacija mjera ublažavanja i prilagodbe mogla bi umanjiti zadržavanje vode na poljima i smanjiti štetu, međutim, istraživanje je pokazalo da poljoprivrednici rijetko koriste takve mjere. Znanje stečeno u ovoj studiji predstavlja prvi korak ka razumijevanju potencijalnih negativnih učinaka ekstremnih događaja na krhki poljoprivredni sektor u Hrvatskoj i moglo bi pomoći vlastima u donošenju odluka s ciljem smanjenja posljedica takvih događaja.

O projektu

Projekt PERSPIRE ima za cilj proučiti odgovor rizosferne mikrobne zajednice i odabrane modelne biljke na ekstremne vremenske uvjete (poplava kao posljedica ekstremnih oborina) kao posljedica klimatskih promjena te definirati promjene u njihovoj međusobnoj interakciji.

• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na strukturu i funkcioniranje rizosfernog mikrobioma
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na razinu stresa kod modelne biljke
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na ponašanje i biorazgradivost pesticida
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na ponašanje bakterijske otpornosti na antibiotike
• Izolirati i uzgojiti mikroorganizme adaptirane na ekstremne oborine (poplave)
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na količinu makro- i mikroelemenata te teških metala u tlu i biljci

korisnik: Institut Ruđer Bošković

Izvor teksta: https://jcea.agr.hr/en/issues/article/3292

Poveznica na stranicu projekta: https://perspire.eu/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Utjecaj obilnih kiša na poljoprivredni sektor RH pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

U sklopu projekta KLIMOD – Računalni model strujanja, poplavljivanja i širenja onečišćenja u rijekama i obalnim morskim područjima, objavljen je rad “Gibanje čestica mikroplastike u nehomogenom i laminarnom polju brzine“.

Odbačena ili loše pohranjena plastika u biosferi se putem oborina pronosi te najčešće završava u morima i oceanima. Ona se razgrađuje u sve manje djeliće – mikroplastiku. Plastika ima vrlo negativan utjecaj na okoliš te biljni i životinjski svijet. Mikroplastika predstavlja posebnu opasnost, pogotovo ako završi u vodoopskrbnom sustavu zbog poteškoća u njenom filtriranju i uklanjanju. Osim što je proces uklanjanja mikroplastike iz voda tehnički zahtjevan i skup proces, mikroplastiku jednom kada je ispuštena u jezera i mora teško je pratiti.

U objavljenom radu napravljen je prikaz odabrane teorijske osnove za modeliranje gibanja čestica mikroplastike te relativno jednostavni numerički algoritam razvijen u svrhe modeliranja pronosa čestica mikroplastike u nehomogenom polju brzine tekućine u ravninskom i laminarnom toku.

O projektu:

Razvoj računalnog modela za učinkovito superračunalno modeliranje strujanja i širenja onečišćenja u otvorenim vodotocima i obalnom morskom području, s prihvatom riječnih utoka, bujičnih utoka te industrijskih, kanalizacijskih i drugih ispusta u obalno morsko područje, uz istodobni razvoj predikcijskog modela mikrobiološkog onečišćenja baziranog na modelima umjetne inteligencije te integraciju modela širenja onečišćenja mikroplastikom.

korisnik: Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci

Izvor teksta: https://www.voda.hr/sites/default/files/pdf_clanka/hrvatske_vode_117_-_travas_web.pdf

Poveznica na stranicu projekta:https://klimod.uniri.hr/o-projektu/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Gibanje čestica mikroplastike pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Tim znanstvenika iz Potsdama pokazao je da gospodarski rast opada kako raste broj vlažnih dana i dana s ekstremnim oborinama. U istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu ustanovili su da su bogate zemlje najteže pogođene, posebice proizvodni i uslužni sektori.

Na temelju podataka unazad 40 godina iz više od 1.500 regija diljem svijeta znanstvenici su ustvrdili povezanost između povećane dnevne količine oborina uzrokovane klimatskim promjenama i smanjenja gospodarskog rasta. To je prva globalna analiza utjecaja oborina na nižim razinama.

 Ovaj znanstveni rad napravio je statističku procjenu podataka o sub-nacionalnoj ekonomskoj proizvodnji u kombinaciji s podacima o oborinama visoke rezolucije. Do novih spoznaja došlo je zbog kombinacije sve većih detalja u klimatskim i ekonomskim podacima koji su od  posebne važnosti u kontekstu kiše koja je izrazito lokalan fenomen.

Ispuštanjem stakleničkih plinova iz fosilnih elektrana i automobila opterećuje se Zemljina atmosfera i zagrijava planet. Zagrijani zrak može sadržavati više vodene pare koja na kraju postaje kiša. Iako atmosferska dinamika čini regionalne promjene godišnjih prosjeka složenijima, zbog ovog učinka vodene pare ekstremne dnevne količine oborine rastu globalno.

Objava Loše “vrijeme” za gospodarstvo pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.