Loše “vrijeme” za gospodarstvo

pexels.com

Tim znanstvenika iz Potsdama pokazao je da gospodarski rast opada kako raste broj vlažnih dana i dana s ekstremnim oborinama. U istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu ustanovili su da su bogate zemlje najteže pogođene, posebice proizvodni i uslužni sektori.

Na temelju podataka unazad 40 godina iz više od 1.500 regija diljem svijeta znanstvenici su ustvrdili povezanost između povećane dnevne količine oborina uzrokovane klimatskim promjenama i smanjenja gospodarskog rasta. To je prva globalna analiza utjecaja oborina na nižim razinama.

 Ovaj znanstveni rad napravio je statističku procjenu podataka o sub-nacionalnoj ekonomskoj proizvodnji u kombinaciji s podacima o oborinama visoke rezolucije. Do novih spoznaja došlo je zbog kombinacije sve većih detalja u klimatskim i ekonomskim podacima koji su od  posebne važnosti u kontekstu kiše koja je izrazito lokalan fenomen.

Ispuštanjem stakleničkih plinova iz fosilnih elektrana i automobila opterećuje se Zemljina atmosfera i zagrijava planet. Zagrijani zrak može sadržavati više vodene pare koja na kraju postaje kiša. Iako atmosferska dinamika čini regionalne promjene godišnjih prosjeka složenijima, zbog ovog učinka vodene pare ekstremne dnevne količine oborine rastu globalno.

 “Naše istraživanje otkriva da upravo otisak globalnog zagrijavanja u dnevnim oborinama ima velike ekonomske učinke koji još nisu uzeti u obzir, ali su vrlo relevantni”, kaže koautor Anders Levermann, voditelj odsjeka znanosti o složenosti Potsdamskog instituta, profesor na Sveučilištu Potsdam i istraživač na Lamont Doherty Earth Observatory Sveučilišta Columbia, New York. “Bliži pregled kratkih vremenskih skala umjesto godišnjih prosjeka pomaže razumjeti što se događa: dnevne oborine predstavljaju prijetnju. Prije su klimatski šokovi zbog vremenskih ekstrema oni koji prijete našem načinu života nego postupne promjene. Destabilizacijom naše klimeštetimo našim ekonomijama. Moramo se pobrinuti da naše spaljivanje fosilnih goriva ne destabilizira i naša društva.

Podijeli: