Načini prilagodbe Rotterdama sve većim količinama padalina

Načini prilagodbe Rotterdama sve većim količinama padalina

Rotterdam, najveća luka u Europi, trenutno ima više od 40 ha vegetacije koja upija kišu na krovovima. Velika površina takvih krovova povećala je kapacitete skladištenja vode grada za najmanje 6 milijuna litara. Za to je zaslužna inicijativa za postavljanje zelenih krovova, koja spada u jedan od mnogobrojnih projekata u nizozemskim gradovima, a kojoj je cilj prikupljati i skladištiti kišnicu. Na primjer, na krovu stare željezničke postaje u Rotterdamu ima najmanje 50 stabala jabuka i krušaka, nekoliko povrtnjaka koji pripadaju zajednici i veliki travnjak koji se koristi za festivale.

Razlog takvoj inicijativi  su obilne kiše i velike oluje zbog klimatskih promjena s kojima se Rotterdam sve češće suočava. Tijekom prošlog stoljeća količina oborina u Nizozemskoj je porasla za više od 20%, kiša je obično padala u jakim naletima te su preplavili stari sustavi odvodnje.

Čak 80% Rotterdama nalazi se ispod razine mora (na nekim lokacijama čak i do oko 6 m ispod razine), dok se rijeke Rajna, Schelde i Meuse spajaju unutar granica grada i ulijevaju se u Sjeverno more. Grad je okružen vodom koja može ući sa svih strana, no obalni nasipi i ogromna barijera Meeslant (jedna od najvećih pokretnih građevina na svijetu) učinkovito sprečavaju prodiranje vode iz rijeka i mora u grad, ne i padalina.

Nedostatak prostora ispod površine tla za povećanje kapaciteta sustava odvodnje, prisilio je gradske vlasti da se fokusiraju na krovove. Tako je inicijativa za postavljanje zelenih krovova započela sa subvencijama kojima je uvjet bio zadržavanje određene količine kišnice, obično oko 15 litara na svaki četvorni metar zelenog krova. Dodatni poticaj takvoj inicijativi je i smanjenja poreza i drugih naknada za građane. Grad je ponudio smjernice u projektiranju zelenog krova i edukativne događaje na temu. Najveći događaj u Rotterdamu je godišnji festival zelenih krovova, koji privuče tisuće ljudi na više od 60 zelenih i multifunkcionalnih krovova, zbog čega su postali još popularniji.

Broj zelenih krovova se toliko povećao da je Grad morao povećati i subvencije. Danas, kvalificirani zeleni krov u Rotterdamu mora biti projektiran tako da zadrži dvostruko više vode, oko 30 litara na svaki četvorni metar, u odnosu na 2008. godinu kada je započeo program.

Način rada zelenog krova

U sljedećem desetljeću grad planira barem udvostručiti površinu zelenih krovova. Uz veće potrebe za skladištenjem vode od ove godine, grad bi mogao zadržati više od 19 milijuna litara kišnice na krovovima do 2030. godine. Međutim, to predstavlja mali udio u količini kiše koja bi mogla pasti na grad tijekom oluja. Cilj  gradskih vlasti nije pokušati ukloniti sve oborine koje padnu na grad, već olakšati pritisak količine vode na sustav odvodnje.

Druga široko rasprostranjena strategija sakupljanja i zadržavanja kišnice u Rotterdamu je izgradnja javnih trgova dvostrukih namjena, tzv. “vodenih” trgova. Udubljeni dijelovi trga privremeno sakupljaju i skladište vodu tijekom jakih kiša, dok su tijekom sušnih dana trgovi  košarkaški tereni, školska igrališta i dr. Najpoznatiji je “vodeni” trg Benthemplein, koji se nalazi između dvije škole i crkve. Trg može pohraniti gotovo 1,8 milijuna litara vode usmjerene iz kanala za oborinsku odvodnju iz javne garaže i nekoliko krovova zgrada. Veličina trga je tolika da može zadržati gotovo trećinu od ukupne količine vode koju svi zeleni krovovi u Rotterdamu mogu zadržati.

Grad je posljednjih godina izgradio 10 takvih trgova, a još ih je pet u planu do 2023. godine. Danas je standardna praksa razmotriti njihovu gradnju kad god grad planira poboljšanje sustava za odvodnju, jer se svakih 60 godina mijenjaju cijevi za odvodnju oborinskih voda. Zato, kada se cijevi iskopaju, gradske vlasti zatraže mišljenje građana o tome što žele da se izgradi na takvim mjestima, npr. nogometno igralište, školsko igralište ili sl. Na kraju, građani u susjedstvu, osim novih cijevi, dobiju i novi sustav za smanjenje rizika od poplava.

U  srpnju je u zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske palo 142 litre (Varaždin) i 90 litara (Zagreb) kiše po četvornom metru, dok je na rubnim dijelovima Zagreba palo 50-60 litara kiše po četvornome metru.  Ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Branka Ivančan Picek, tvrdi da je to  rijetka pojava koja se dogodi jednom u čak više od 100 godina. Uz to, naglasila je da gotovo svake godine imamo po neki ekstremni događaj zbog kojeg poplave gradovi, pogotovo na Jadranu, a svaka obilnija kiša dovodi do problema u priobalnim gradovima. Također je istaknula da ćemo prema podacima DHMZ-a u budućnosti  imati još sličnih ekstremnih događaja, koji će biti “češći i žešći”. Analiza DHMZ-a, o odstupanju količine oborina za srpanj 2020. u odnosu na normalu 1981. – 2010., pokazuje da su količine oborina bile iznad prosjeka na postajama Gradište, Bilogora, Bjelovar, Križevci, Varaždin, Puntijarka, Zagreb-Maksimir, Parg, Ogulin, Senj, Zavižan, Rab, Mali Lošinj i Gospić.

Zbog takvog ekstremnog događaja koji je poplavio Zagreb, direktor Vodoopskrbe i odvodnje najavio je pripremu dokumentacije za uspostavljanje nadzora upravljanja sustava odvodnje čitavoga Zagreba, pri čemu će se mjeriti brzina protoka i količina vode, dojavljivat će se stanje crpnih stanica, rešetki i svi parametri koji su potrebni kako bi se regulirao status voda koje teku kroz javni odvod. Zagrebačka Vodoopskrba i odvodnja donijela je i dokument „Strategija razvoja vodoopskrbe i odvodnje do 2035. godine“. Strategijom se planira sveobuhvatno utvrditi stanje u vodoopskrbi i odvodnji istaknuti nedostatke te ponuditi smjernice budućega razvoja u svim segmentima. Noviji, rubni dijelovi Zagreba već imaju izgrađenu odvojenu mrežu prikupljanja otpadnih i oborinskih voda, ali stariji dijelovi grada je nemaju, stoga Strategija predviđa izgradnju takvog sustava na cijelom području grada. Time će se značajno smanjiti pritisak na sustav pročišćavanja otpadnih voda.

Pretpostavlja se da će Republika Hrvatska pratiti svjetski trend širenja gradova i smanjenja seoskih naselja, pa će se u skladu s time planirati izgradnja sustava javne odvodnje.  U županijama je česti primjer sustava javne odvodnje spajanje više naselja na jedan sustav odvodnje, odnosno jedan središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

„Kod svake odluke o izgradnji sustava javne odvodnje potrebno je ispitati valjanost primjene centraliziranog ili decentraliziranog načina prikupljanja otpadnih voda. Decentralizirani način odvodnje manjih naselja pretpostavlja prikupljanje otpadnih voda jednim sustavom (razdjelni način), a oborinske vode moguće je prikupljati odvojeno (spremnicima) ili primjenom zelene infrastrukture. Izgradnja sustava odvodnje svakog naselja neovisna je o etapama razvoja centraliziranog sustava. Provedena istraživanja ukazuju kako decentralizirani sustavi predstavljaju doprinos održivom razvitku te su povoljniji u gospodarskom i ekološkom pogledu. Sve navedeno se odnosi i na prigradska naselja. Kod priobalnih naselja potrebno je uzeti u obzir i mogući porast srednje razine mora te s tim u vezi i možebitne dugoročne utjecaje.“, naglašava prof. emer. dr. sc. Stanislav Tedeschi.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja priprema u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine. Program je u skladu s nacrtom Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i logičan je nastavak dokumenata na svjetskoj i europskoj razini te nudi konkretan doprinos ostvarenju globalnih i europskih ciljeva na razini Republike Hrvatske. Ipak, izgradnja zelenih krovova u Republici Hrvatskoj tek je u počecima i zbog toga nema toliko proizvođača kompletnog zelenog krova pa je sadnja biljaka najčešće prepuštena izvođačima hortikulture. Zeleni krovovi se mogu vidjeti na stambenim privatnim objektima u manjim sredinama, a u većim gradovima na školama, kulturnim ustanovama, stambeno-poslovnim objektima i hotelima, koji su najčešći objekti u Republici Hrvatskoj koji imaju zelene krovove.

 

Izvori teksta:

https://www.nola.com/news/environment/water_ways/article_3b49a148-5e56-11ea-8115-2b83b5fcd4ee.html

https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/unin%3A2109/datastream/PDF/view

https://www.nacional.hr/interview-vladimir-androcec-zastarjela-i-porozna-vodovodna-mreza-najveci-je-problem-zagreba/

https://www.vecernji.hr/vijesti/ravnateljica-dhmz-a-kolicini-kise-koja-je-pala-je-povratni-period-veci-od-100-godina-1419726

https://meteo.hr/klima.php?section=klima_pracenje&param=ocjena

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/marin-galijot-direktor-vodoopskrbe-i-odvodnje-obraca-se-javnosti-povodom-poplava-u-zagrebu—614618.html

http://www.grad.hr/dsh/dani-sanitarne-hidrotehnike-2016/materijali/Tedeschi_NOVIJI_PRISTUPI_PROBLEMU_ODVODNJE_GRADSKIH_PODRUCJA.pdf

 

Izvori slika:

https://www.nola.com/news/environment/water_ways/article_3b49a148-5e56-11ea-8115-2b83b5fcd4ee.html

https://pixabay.com/photos/city-cityscape-aerial-view-bridge-2655111/

Podijeli: