Prilagodba Klimi

Europska komisija poziva male i srednje poduzetnike u turizmu na dobivanje znaka EU Ecolabel i EMAS

weblogic — Tue, 16 Jan 2024 16:47:37 +0000

Objavljen je poziv za dostavu projektnih prijedloga namijenjen malim i srednjim poduzećima u turističkom sektoru pod nazivom “Prijelaz na održiviji i otporniji ekosustav – osnaživanje turističkih malih i srednjih poduzeća”. Osnovni cilj je pružiti potporu turističkom sektoru Europske unije kako bi postao otporniji te usvojio ekološki prihvatljivije prakse.

Financiranje obuhvaća sveobuhvatan paket podrške koji uključuje obuku, financijsku pomoć i savjetodavne usluge. Ove usluge pružaju se kroz partnerstvo s ključnim dionicima u turističkoj industriji.

Krajnji korisnici ovog mehanizma financiranja su mala i srednja poduzeća, uključujući i start-upove te poduzetnike. Prijave mogu podnijeti ključni dionici u turističkoj industriji, organizacije za poslovnu potporu, konzultantske kuće, turistički stručnjaci i drugi relevantni subjekti. Kriteriji prihvatljivosti mogu se pronaći u tekstu poziva.

Dodatno, projektna partnerstva mogu pod određenim uvjetima ostvariti određene beneficije, u obliku izravne financijske podrške za pokrivanje troškova certifikacije kao što su troškovi registracije certifikata EU Ecolabel/EMAS i troškovi povezani s provedbom certifikata/registracije.

Neke od prihvatljivih aktivnosti su:

Razvoj svijesti i obuka ključnih dionika turizma o EU certifikatima poput EU Ecolabel-a i EMAS-a.
Pružanje savjetodavnih usluga za MSP-ove, uključujući tehničku pomoć, coaching ili inicijative učenja od kolega, posebno usmjerene prema postizanju EU Ecolabel certifikata/EMAS registracije za hotele ili druge smještajne objekte.
Prikupljanje i promocija iskustava o uspjehu objekata koji već posjeduju EU Ecolabel certifikat (EU Ecolabel katalog smještaja)/EMAS registraciju s ciljem povećanja svijesti industrije.

Iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu je od 1.700.000 eura do 2.125.000 eura.

Ukupno je raspoloživo 8.500.000 eura bespovratnih sredstava.

Rok za podnošenje prijava je 21. veljače 2024.

Objava Europska komisija poziva male i srednje poduzetnike u turizmu na dobivanje znaka EU Ecolabel i EMAS pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Pula postala primjer prilagodbe klimatskim promjenama

weblogic — Fri, 14 Jul 2023 07:54:06 +0000

Više o temi saznajte na linku: https://www.index.hr/vijesti/clanak/pula-nagradjena-za-prilagodbu-klimatskim-promjenama-zasto-drugi-zaostaju/2477897.aspx

Objava Pula postala primjer prilagodbe klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Najava Konferencije o ulozi znanosti u davanju rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama – 5. lipnja 2023.

weblogic — Thu, 25 May 2023 11:04:25 +0000

Pratite u živo: https://www.youtube.com/watch?v=dPBMAMMRbHQ

Vrijeme	Dnevni red
9:30	Pozdravni govori
9:45	Prvo plenarno predavanje Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša “Klima-4HR” – nositelj: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet – partner: Institut Ruđera Boškovića
10:30	Drugo plenarno predavanje Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima “MEMORIE” (šumarstvo i poljoprivreda) – nositelj: Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet – partneri: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
11:15	Treće plenarno predavanje Istraživanje utjecaja klimatskih promjena na razvoj plijesni, mikotoksina i kvalitetu žitarica s prijedlogom mjera – nositelj: Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrije Štampara – partneri: Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet
12:00- 12:15	Pauza
12:15	Četvrto plenarno predavanje Napredna i prediktivna poljoprivreda za otpornost klimatskim promjenama – nositelj: Inovacijski centar Nikole Tesle – partner: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
13:00	Peto plenarno predavanje Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj – nositelj: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – partner: Institut Ruđera Boškovića
13:45	Panel – što smo naučili i kako dalje – sudionici panela
14:45	Završni govori
15:00	Zakuska

Prosječna globalna temperatura je u travnju 2022. bila za 1.21°C viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Posljednjih 5 godina najtoplije su od kada postoje sustavna mjerenja. Globalna temperature zraka će nastaviti rasti do sredine 21. stoljeća u svim scenarijima emisija stakleničkih plinova. (Izvor: IPCC AR6 WG1). Srednja temperatura zraka za područje Europe tijekom ljeta (lipanj, srpanj, kolovoz) 2022. je bila viša za dodatnih 0,4 °C u odnosu na prethodno rekordno ljeto 2021. (Izvor: Copernicus). Međutim, za Hrvatsku je još relevantniji podatak da temperatura u mediteranskom bazenu raste za 20% brže od globalnog prosjeka te se do kraja 2040. može očekivati porast za 2,2 °C.

Trend zatopljenja u Hrvatskoj nastavlja rasti, a projekcije u budućnosti pokazuju da možemo očekivati čestu pojavu vrućih dana i toplinskih valova što posljedično ima negativne utjecaje na zdravlje ljudi, nedostatak vode, sušna razdoblja i povećanu opasnost od požara, porast temperature i zakiseljavanja mora, porast razine mora i zaslanjivanje vodonosnika, promjenu vodnog režima, bujice, erozije i poplave i dr. (Izvor: DHMZ).

Ekonomski gubici od vremenskih i klimatskih ekstrema u Europi rastu naročito u državama Mediterana, pa tako i u Hrvatskoj (> 0,25 % udio šteta u BDP-u u razdoblju 2005. – 2014.). Stoga je imperativ prilagoditi se klimatskim promjenama i raditi na jačanju otpornosti na klimatske promjene radi smanjenja šteta i osiguranja održivog razvoja Hrvatske.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje od 2040. s pogledom na 2070. godinu (NN 46/2020) ističe prioritetnu mjeru „Povećanje razine znanja i kapaciteta za praćenje utjecaja klimatskih promjena, procjene rizika i prilagodbe klimatskim promjenama (OM-01)”.

Upravo s tim ciljem Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) 5. lipnja 2023. godine organizira Konferenciju o ulozi znanosti u davanju rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama. Svrha ove stručne, interdisciplinarne Konferencije jest upoznati se s rezultatima 25 projekata koji su temeljem Javnog poziva „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“ (KK.05.1.1.02.) kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija (2014-2020) ostvarili sufinanciranje iz EU fondova i nacionalnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u ukupnom iznosu od oko 90 milijuna kuna/12 milijuna EUR (2020. – 2023.). Javni poziv je pokrenut kako bi se potaknulo snažnije uključivanje znanstvenika u Republici Hrvatskoj u predlaganje rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama, a koja mora biti pametnija, brža i sustavnija. Pri tome je nužna upravo maksimalna predanost i stručnost hrvatske znanstvene zajednice. Na Konferenciji će zato, kroz plenarna predavanja, biti prezentirano pet projekata koji su odabrani temeljem širine problematike utjecaja i prilagodbe klimatskim promjenama koju obuhvaćaju kao i socio-ekonomske važnosti. Nakon predavanja, uslijedit će panel rasprava “što smo naučili i kako dalje” na kojoj će sudionici, od voditelja projekata i partnera do predstavnika tijela javne vlasti i drugih dionika, moći izmijeniti iskustva i otvoriti nove teme i potencijalna rješenja. Kako bi se potaknula rasprava, MINGOR će prethodno provesti anketu među sudionicima u projektima.

Rezultati anketnih upitnika, zaključci i preporuke Konferencije i Panela bit će objavljeni na mrežnoj stranici Ministarstva https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-klimatske-aktivnosti-1879/1879.

Popis projekata koji su financirani iz ove Sheme:

Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama

(KK. 05.1.1.02.0001)

NOSITELJ: Institut Ruđera Boškovića

PARTNERI – Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku

Rješenja prilagodbe elektroenergetskog sustava klimatskim promjenama temeljena na

velikim količinama podataka (RESdata) – (KK.05.1.1.02.0002)

NOSITELJ: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva

Ublažavanje negativnih utjecaja klimatskih promjena na obradu voda površinskih

akumulacija pri dobivanju vode za ljudsku potrošnju flokulacijom i ozoniranjem

(KK.05.1.1.02.0003)

NOSITELJ: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

PARTNERI: Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Prilagodba povrtnih kultura novim agro-meteorološkim uvjetima u Slavoniji

(KK.05.1.1.02.0004)

NOSITELJ: Veleučilište u Slavonskom Brodu

PARTNERI: Institut Ruđera Boškovića, Institut za fiziku iz Zagreba

Agrobioraznolikost – osnova za prilagodbu i ublažavanje posljedica klimatskih

promjena u poljoprivredi (KK.05.1.1.02.0005)

NOSITELJ: Institut za poljoprivredu i turizam

PARTNERI: Institut Ruđera Boškovića, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički

fakultet, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Sveučilište u Dubrovniku

Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša

(Klima-4HR) – (KK.05.1.1.02.0006)

NOSITELJ: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet

PARTNER: Institut Ruđera Boškovića

Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj

(KK.05.1.1.02.0008)

NOSITELJ: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

PARTNER: Institut Ruđera Boškovića

Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima „MEMORIE“; (KK.05.1.1.02.0009)

NOSITELJ: Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet

PARTNERI: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu (KK.05.1.1.02.0010)

NOSITELJ: Institut za jadranske kulture i melioraciju

PARTNERI: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Institut Ruđera Boškovića, Institut

za poljoprivredu i turizam

Napredni sustav motrenja agroekosustava u riziku od zaslanjivanja i onečišćenja

(DeltaSal) – (KK.05.1.1.02.0011)

NOSITELJ: Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

PARTNERI: Institut Ruđera Boškovića, Hrvatski geološki institut, Građevinski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, UNIZG – Fakultet elektrotehnike i računarstva

Integrirani sustav uzgoja alternativnih vrsta školjkaša u uvjetima klimatskih promjena

(KK.05.1.1.02.0012)

NOSITELJ: Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno – biotehnološki fakultet

PARTNER: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Razvoj sustava kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta (KK.05.1.1.02.0013)

NOSITELJ: Sveučilište u Dubrovniku

PARTNERI: Institut Ruđera Boškovića, Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet

Osiguranje električne energije u slučaju klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa

(KK.05.1.1.02.0014)

NOSITELJ: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje

PARTNER: Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje

Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom bio-gospodarstvu

(KK.05.1.1.02.0016)

NOSITELJ: Sveučilište u Zadru

PARTNER: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Računalni model strujanja, poplavljivanja i širenja onečišćenja u rijekama i obalnim

morskim područjima (KK.05.1.1.02.0017)

NOSITELJ: Sveučilište u Rijeci, Tehnički fakultet

PARTNERI: Sveučilište u Rijeci Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-

matematički fakultet, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet

AGROEKOTEH – Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i

agrotehničkih mjera klimatskim promjenama (KK.05.1.1.02.0018)

NOSITELJ: Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

PARTNERI: Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet agro-biotehničkih znanosti

Osijek

Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika

PRIMJER (KK.05.1.1.02.0020)

NOSITELJ: UNIZG – Rudarsko – geološko – naftni fakultet

PARTNER: Sveučilište u Rijeci Građevinski fakultet

Dobra klima za turizam (KK.05.1.1.02.0021)

NOSITELJ: Udruga Eko Brezna

PARTNER: Veleučilište u Slavonskom Brodu

Upravljanje krškim priobalnim vodonosnicima ugroženima klimatskim promjenama

(UKV) – (KK.05.1.1.02.0022)

NOSITELJ: UNIZG – Geotehnički fakultet

PARTNERI: Sveučilište u Rijeci Građevinski fakultet, Hrvatski geološki institut, Državni

hidrometeorološki zavod

Istraživanje utjecaja klimatskih promjena na razvoj plijesni, mikotoksina i kvalitetu

žitarica s prijedlogom mjera (KK.05.1.1.02.0023)

NOSITELJ: Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrije Štampara

PARTNERI: Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u

Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet

VODIME – Vode Imotske krajine (KK.05.1.1.02.0024)

NOSITELJ: UNIST – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije

PARTNERI: Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u

Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zadru

APPLERESIST – Genetska otpornost jabuka na toplinski i sušni stres uz formiranje

preporučenog sortimenta za proizvodna područja kontinentalne Hrvatske

(KK.05.1.1.02.0029)

NOSITELJ: Sveučilište J.J.S. Osijek – Fakultet agro-biotehničkih znanosti

PARTNER: Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

WildBioAdapt – Divlje biljne vrste u funkciji prilagodbe poljoprivrede i turizma

klimatskim promjenama (KK.05.1.1.02.0030)

NOSITELJ: Istarsko veleučilište – Università Istriana di scienze applicate

PARTNER: Institut za poljoprivredu i turizam

Napredna i prediktivna poljoprivreda za otpornost klimatskim promjenama

(KK.05.1.1.02.0031)

NOSITELJ: Inovacijski centar Nikole Tesle

PARTNERI: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Fakultet

elektrotehnike i računarstva

CroViZone – Prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama

(KK.05.1.1.02.0032)

NOSITELJ: Sveučilište J.J.S. Osijek – Ekonomski fakultet Osijek

PARTNERI: Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Sveučilište u Zagrebu Agronomski

fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet

Objava Najava Konferencije o ulozi znanosti u davanju rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama – 5. lipnja 2023. pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Kontinuirani pad emisija stakleničkih plinova u EU potvrđuje postizanje cilja za 2020. godinu

door — Sat, 11 Jun 2022 17:55:57 +0000

macrovector/freepik.com

Europska unija nastavila je bilježiti značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova u 2020. godini, zabilježivši pad od 11%* u odnosu na 2019., prema najnovijim službenim podacima koje je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA). Podaci potvrđuju 30-godišnji trend pada koji je doveo do toga da je EU postigao svoj cilj za 2020. smanjenje emisija za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Zajedno, smanjenje 2020. bilo je najveće u EU-u od 1990., a ukupne emisije stakleničkih plinova dosegle su najnižu razinu od 1990., prema službenim podacima EU-a koje je EEA podnijela Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC). Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova u 2020. bilo je 34% u odnosu na baznu godinu 1990. ili 1,94 milijarde tona CO ₂ e (ekvivalent ugljičnog dioksida).

EU je već smanjio svoje emisije za 26% u 2019. i postigao je cilj od 20% prije nego što su pandemijska blokada počela utjecati na razine emisija.

Ključni pokretači koji su doveli do smanjenja emisija u posljednja tri desetljeća uključuju rastuću upotrebu obnovljivih izvora energije , korištenje fosilnih goriva s manje ugljika i poboljšanja energetske učinkovitosti , strukturne promjene u gospodarstvu, manju potražnju za grijanjem zbog toplijih zima u Europi. Učinak gospodarske recesije 2020. izazvane blokadom u vezi s COVID-19 također je imao značajan utjecaj na smanjenje emisija u 2020. godini.

Svi sektori su smanjili emisije osim transporta i hlađenja i klimatizacije (iako se potonji smanjuju u posljednjih nekoliko godina). Najveća su smanjenja bila za prerađivačku industriju i građevinarstvo, proizvodnju električne i toplinske energije, proizvodnju željeza i čelika (uključujući emisije povezane s energijom) i izgaranje u kućanstvima.

Nekoliko mjera (kako za EU tako i za pojedine zemlje) pridonijelo je ukupnom smanjenju emisije stakleničkih plinova, uključujući ključne poljoprivredne i ekološke mjere u 1990-ima te klimatske i energetske mjere u posljednjih 15 godina od 2005. godine.

Gotovo sve države članice EU smanjile su emisije u odnosu na 1990. godinu i pridonijele ukupnom pozitivnom učinku EU. U UK i Njemačkoj otpada 47% ukupnih neto smanjenja u posljednjih 30 godina.

*Smanjenje od 11% od 2019. do 2020. iznosilo bi 8,5% ako se izuzmu emisije iz međunarodnog zrakoplovstva . Emisije iz međunarodnog zrakoplovstva smanjene su za 59% između 2019. i 2020.

Izvor članka: https://www.eea.europa.eu/highlights/continued-drop-in-eus-greenhouse

Izvor naslovne slike: vectorjuice/freepik.com, macrovector/freepik.com

Objava Kontinuirani pad emisija stakleničkih plinova u EU potvrđuje postizanje cilja za 2020. godinu pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Europsko stanje klime 2021.

door — Sat, 04 Jun 2022 14:08:43 +0000

macrovector/freepik.com

Europsko stanje klime (ESOTC) 2021. peto je u nizu godišnjih ESOTC izvješća, obično objavljenih u travnju svake godine. To je jedan od proizvoda u C3S portfoliju usluga praćenja klime, uz mjesečne Biltene o klimi i C3S klimatsim indikatorima , koji svi pokrivaju globus, Europu i polarne regije, ali s različitim naglaskom.

Izvješće ESOTC 2021 uključuje kratak pregled globalnog konteksta tijekom godine, sveobuhvatniji pregled uvjeta u Europi i fokusom na Arktik. Pruža detaljnu analizu, s opisima klimatskih uvjeta i događaja, te istražuje povezane varijacije ključnih klimatskih varijabli iz svih dijelova Zemljinog sustava. Ključni nalazi za svaki odjeljak mogu se pronaći u ESOTC sažetku. Uz sažetak odjeljaka ESOTC-a, Sažetak također prikazuje najnovija ažuriranja C3S klimatskih pokazatelja .

Sažetak i cjeloviti ESOTC namijenjeni su nespecijalističkoj publici zainteresiranoj za klimatske događaje prošle godine i dugoročne klimatske promjene. Sažetak je dostupan kao interaktivni PDF koji se može preuzeti, dok je cjeloviti ESOTC izvješće temeljeno na webu.

Neki od zaključaka ESOTC 2021. izvješća za Europu su:

Temperatura

Došlo je do dugotrajnog zagrijavanja površinskih temperatura zraka nad europskim kopnenim regijama.
2021. bila je puno hladnija od posljednjih godina, ali još uvijek toplija od prosjeka za referentno razdoblje.
Ljeto je bilo najtoplije dosad, sa 1,0°C iznad prosjeka, dok je proljeće bilo hladnije od prosjeka, iako za manje od 0,5°C.
Za cijelu godinu, najviše iznadprosječnih temperatura zabilježene su oko Crnog mora, u jugoistočnoj Europi i zapadnoj Rusiji. Skandinavija, a manjim dijelom i srednja Europa, bili su hladniji od prosjeka.
Godišnje temperature površine mora diljem Europe bile su između šeste i osme najtoplije u povijesti.
Dijelovi Baltičkog i Sredozemnog mora bili su iznimno topli, s temperaturama na Baltiku u lipnju i srpnju na više od pet stupnjeva iznad prosjeka.

Oborine

Većina istočne i jugoistočne Europe imala je više vlažnih dana u 2021. od prosjeka, dok je većina Skandinavije i područja oko Baltičkog mora općenito imala manje vlažnih dana.
Najveće natprosječne količine padalina u siječnju, a najviše ispodprosječno u ožujku.
Zima je bila vlažnija od prosjeka u većem dijelu Europe, s najvećim anomalijama pronađenim u sjevernoj Španjolskoj, zapadnoj Italiji i duž istočne obale Jadranskog mora; nasuprot tome, u zapadnoj Norveškoj pojavili su se uvjeti sušniji od prosjeka.
Ljeti su se uvjeti vlažniji od prosjeka dogodili u Belgiji, Njemačkoj i istočnoj Francuskoj, dok su uvjeti sušniji od prosjeka bili u sjevernim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, te u Irskoj i zapadnoj Rusiji.
U jesen su bili vlažni uvjeti diljem Sredozemnog mora i u sjevernoj Europi; suhi uvjeti pronađeni su u zoni od Francuske i Njemačke do Crnog mora.

Toplinski stres

Broj ljetnih dana s visokim razinama toplinskog stresa raste diljem Europe.
Broj zimskih dana s visokim razinama hladnog stresa smanjuje se diljem sjeverne Europe.
U ljeto 2021. u južnoj Europi zabilježen je rekordan broj dana s ‘ekstremnim toplinskim stresom’, dijelom zbog toga što je velika regija južne Španjolske dosegnula ovu razinu barem jedan dan.

Veliki dijelovi srednjeg Sredozemlja zabilježili su suše iznimnih razmjera, a u nekim područjima vrijednosti vlage u tlu bile su među najnižih 10% u posljednjih 40 godina.

Široko rasprostranjeni sušni uvjeti pogodovali su brojnim šumskim požarima, posebice u Italiji, Grčkoj i Turskoj. Ukupna opožarena površina na području Mediterana u srpnju i kolovozu premašila je 800.000 ha.

Objava Europsko stanje klime 2021. pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Europa nije na putu da prepolovi nereciklirani komunalni otpad do 2030. godine

door — Mon, 23 May 2022 06:00:01 +0000

pexels.com

Akcijski plan za kružno gospodarstvo Europske unije (EU) ima za cilj prepoloviti količinu komunalnog otpada u EU koji se ne reciklira do 2030. Prema brifingu Europske agencije za okoliš (EEA), postizanje ovog cilja zahtijeva i smanjenje proizvodnje otpada i znatno povećanje recikliranja, vjerojatno čak i više od obvezujućeg cilja recikliranja od 60%. Drugi EEA brifing daje pregled gospodarenja komunalnim otpadom u zemljama zapadnog Balkana.

EEA brifing ‘ Postizanje cilja preostalog komunalnog otpada za 2030. – zašto recikliranje nije dovoljno‘ analizira nedavne trendove komunalnog otpada u EU-u u svjetlu postizanja dva ključna cilja u vezi s otpadom: obvezu za svaku državu članicu EU-a da reciklira najmanje 60% komunalnog otpada do 2030. godine i cilj na razini EU-a da se prepolovi količina preostalog komunalnog otpada koji se odlaže ili spaljuje do 2030.

Količina preostalog komunalnog otpada u EU je u posljednjih 5 godina ostala relativno stabilna, na oko 113 milijuna tona, jer su stope recikliranja i količina nastalog otpada rasle otprilike istim tempom. U 2020. godini reciklirano je oko 48% komunalnog otpada u EU.

Ako se nastavi stvarati više komunalnog otpada, EU bi morao reciklirati oko 72% otpada kako bi ispunio cilj prepolovljenja količine preostalog (nerecikliranog) komunalnog otpada do 2030. Alternativno, cilj bi se mogao postići smanjenjem količine generiranog otpada za oko jednu trećinu i postizanje stope recikliranja od 60% u svim državama članicama EU, prema analizi EEA.

Postizanje stope recikliranja od 72% zahtijevalo bi značajno poboljšanje sustava prikupljanja otpada i infrastrukture za recikliranje, kao i široki redizajn potrošačkih proizvoda radi lakšeg recikliranja, navodi se u brifingu EEA. Međutim, sprječavanje stvaranja otpada na prvom mjestu donijelo bi najviše koristi za okoliš. To bi zahtijevalo, na primjer, produljenje životnog vijeka robe široke potrošnje i osiguravanje snažne potpore za ponovno korištenje proizvoda.

U sklopu Europskog zelenog dogovora i akcijskog plana za kružno gospodarstvo , Europska komisija nedavno je izradila paket prijedloga kako bi roba na tržištu EU postala prihvatljivija za okoliš, kružna i energetski učinkovitija, kao i novu strategiju za učiniti tekstil trajnijim, popravljivijim, višekratnim i reciklirajućim.

Zemlje zapadnog Balkana bore se s poboljšanjem gospodarenja otpadom

EEA brifing ‘ Gospodarenje komunalnim otpadom u zemljama zapadnog Balkana‘ skreće pozornost na sve veće količine komunalnog otpada i neispravno gospodarenje otpadom u regiji. Većina komunalnog otpada na zapadnom Balkanu još uvijek se šalje na odlagališta i postoji hitna potreba za ulaganjem u sustave odvojenog prikupljanja i infrastrukturu za recikliranje , navodi se u brifingu EEA.

Zakonodavstvo i ciljevi zapadnog Balkana o otpadu sve više slijede direktive EU, ali podaci o stvaranju otpada i gospodarenju i dalje su uglavnom nedostatni. Postoje mnoge inicijative za poboljšanje kvalitete podataka, ali nezakonite, podstandardne i neformalne aktivnosti ometaju pravilno financiranje i funkcioniranje pravne infrastrukture i njezino poboljšanje, upozorava se u brifingu EEA. Programi proširene odgovornosti proizvođača mogli bi osigurati dodatna sredstva za poboljšanje gospodarenja otpadom u regiji, ako su dobro osmišljeni, vođeni i provedeni.

Izvor članka: https://www.eea.europa.eu/highlights/europe-is-not-on-track

Izvor naslovne slike: www.pexels.com

Objava Europa nije na putu da prepolovi nereciklirani komunalni otpad do 2030. godine pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Scenariji za održivu Europu u 2050.

door — Tue, 17 May 2022 09:29:52 +0000

freepik.com/jcomp

Godine 2020. grupa za predviđanje unutar mreže zemalja EEA (Eionet) pokrenula je ‘Scenarije za održivu Europu 2050.‘ Ovaj projekt zajedničkog stvaranja, razvijen i proveden zajedno s EEA, ima za cilj proizvesti skup imaginarija koje nude privlačne, uvjerljive i jasno kontrastne slike o tome kako bi održiva Europa mogla izgledati 2050. godine.

Pomažući promicanju razmišljanja o tome kako bi se budućnost mogla razvijati, imaginari predstavljaju vrijedne alate za analize i procjene usmjerene prema budućnosti. Na primjer, 2022. i 2023. EEA planira upotrijebiti imaginare za potporu detaljnije analize održive budućnosti za ključne europske sustave proizvodnje i potrošnje (npr. hrana, energija, mobilnost, zgrade). Daljnji rad mogao bi se pozabaviti implikacijama imaginarija na društva i ekosustave na nacionalnoj ili lokalnoj razini, kao i na kreiranje politike i upravljanje kao potporu tranzicijama održivosti.

Europska i svjetska budućnost

Projekt SSE 2050 prvenstveno se fokusira na stvaranje imaginarija za poželjnu europsku budućnost, razmatrajući ih odvojeno od globalnih događaja (i poželjnih i nepoželjnih) koji bi mogli utjecati na tranziciju u održivu Europu. Iako je ovo razdvajanje europske i globalne budućnosti umjetno, omogućuje procjenu održivosti i otpornosti različitih europskih imaginarija u različitim vanjskim uvjetima (npr. globalni šokovi ili trendovi) koji su uglavnom izvan kontrole Europe.

Imaginari su razvijeni kroz participativni proces, uključujući osoblje EEA, stručnjake iz Eionet grupe za predviđanje i vanjske dionike. Projekt je koristio dobro uspostavljenu metodologiju ‘ključnog faktora’ i konstrukciju scenarija temeljenu na dosljednosti (kao što je navedeno u nastavku).

Ključni koraci u metodologiji

• Projektni tim identificirao je širok raspon ‘ključnih čimbenika‘ za koje se očekuje da će imati važnu ulogu u oblikovanju europske ili globalne budućnosti. Oni su uključivali društvene, tehnološke, ekološke, ekonomske i političke pokretače (npr. gospodarski rast, tehnološke inovacije, rast stanovništva). Tim je zatim odabrao kratak popis onih ključnih čimbenika koji se smatraju najneizvjesnijim i najučinkovitijim.

• Za svaki od ključnih čimbenika koji su ušli u uži izbor, projektni je tim razvio opis i skup od 3-5 uvjerljivih i snažno suprotstavljenih ‘projekcija‘ o tome kako bi se ključni čimbenik mogao razviti do 2050. Rezultat je bio vrlo bogat skup ideja o mogućim pravcima održivog razvoja u Europi.

• Projektni tim je zatim procijenio i ocijenio dosljednost različitih ključnih faktora ‘projekcija’. Na temelju toga, ‘projekcije’ su spojene u nacrt skupa interno dosljednih imaginarija za održivu Europu 2050. godine.

• Nacrti imaginarija su zatim dalje razvijeni kroz participativne radionice, koje su pomogle da se izgradi bogatija slika svake budućnosti, na primjer u smislu pobjednika i gubitnika, sinergije i kompromisa.

Karakteristike četiri imaginarija

Sveukupni rezultat ovog procesa je skup od četiri različita imaginarija koji obuhvaćaju neke od današnjih najistaknutijih rasprava o održivosti i istražuju njihove implikacije. Pritom ističu različite pristupe, strategije i mjere za postizanje održivog razvoja.

Sva četiri imaginarija općenito su usklađena s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ali se razlikuju po tome kako daju prioritet ciljevima. U svim imaginarima postoje kompromisi, na primjer između društvenih aspekata održivosti (npr. modela zapošljavanja) i inovacija koje promiču održivost, ili između obnove ekosustava i poljoprivrede. Jednako tako, svaki imaginar podrazumijeva promjene za gospodarske sektore i zajednice, stvarajući pobjednike i gubitnike iz tranzicije, čak i ako je društvo u cjelini bolje nego danas.

Imaginari opisuju različite budućnosti, ali imaju zajedničku osnovu u razvoju ili ‘megatrendovima’ koji su prilično izvjesni. Na primjer, sva četiri imaginarija pretpostavljaju demografska kretanja prema projekcijama Eurostata. Svi oni uzimaju u obzir klimatske promjene (u rasponu projekcija Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC)) s prilično teškim utjecajima na Europu. Digitalizacija igra važnu, ali suprotnu ulogu u sva četiri imaginarija. Kao normativni imaginari usmjereni na održivost, sva četiri pretpostavljaju da Europa ostvaruje ekološke ciljeve Europskog zelenog dogovora.

Nasuprot tome, imaginari se ne bave ‘wild cards’, tj. ekstremnim razvojem događaja s malom ili zanemarivom vjerojatnošću da će se dogoditi. Primjerice, nitko ne pretpostavlja da EU potpuno nestaje u trenu; da dolazi do naglog proboja u tehnologiji nuklearne fuzije koja rješava sve energetske probleme uz minimalne troškove; ili da dolazi do iznenadnog prosvjetljenja cijelog čovječanstva. Da bi bili korisni, imaginari moraju predstaviti kombinacije realnih opcija i istražiti njihove implikacije.

Sva četiri imaginarija započinju s istim nizom izazova za Europu, kao što je potreba za ublažavanjem klimatskih promjena i promicanjem društvene i teritorijalne koherentnosti u skladu s ciljevima EU-a. Ali pristupi i metode koje se koriste za postizanje održivosti i glavni akteri koji teže održivosti razlikuju se između imaginarija:

U ‘ Tehnokraciji za opće dobro‘, održivost se postiže državnom kontrolom na nacionalnoj razini, koja daje prioritet kolektivnim interesima društva. Informacijske i komunikacijske tehnologije omogućuju neviđeno praćenje i kontrolu društvenih i ekoloških sustava.

U ‘ Jedinstvu u nevolji‘, Europljani odgovaraju na ozbiljne ekološke, klimatske i gospodarske krize ovlašćujući EU da koristi stroge regulatorne i tržišno utemeljene mjere odozgo prema dolje za postavljanje rigorozno nametnutih granica za gospodarsku aktivnost.

U ‘ Velikom razdvajanju‘, inovativne tvrtke su središnji akteri. One uspijevaju zahvaljujući tehnološkim otkrićima, posebice u biogospodarstvu, omogućujući odvajanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od štetnih utjecaja na okoliš.

U ‘ Ekotopiji‘, dionici iz civilnog društva doveli su do promjene u kolektivnom mišljenju i djelovanju. Lokalne zajednice ponovno se povezuju s prirodom dok se tehnologija štedljivo koristi kako bi se omogućio održiv način života. Potrošnja i korištenje resursa značajno se smanjuju.

Sigurno je da niti jedan od imaginarija neće biti u potpunosti ostvaren. U najboljem slučaju, budućnost može kombinirati elemente iz različitih imaginarija. Ipak, oni mogu pružiti vrijedan alat za poticanje razmišljanja o budućim putovima za inovacije, politiku, financije i sudjelovanje u cijelom društvu koji mogu potaknuti temeljne transformacije potrebne u Europi i svijetu.

Izvor članka: https://www.eea.europa.eu/publications/scenarios-for-a-sustainable-europe-2050/the-scenarios

Izvor naslovne slike: freepik.com/jcomp ,freepik.com/pch-vector

Objava Scenariji za održivu Europu u 2050. pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

10 Ključnih toplinskih zdravstvenih poruka iz IPCC AR6 izvješća

door — Thu, 12 May 2022 22:25:02 +0000

pixabay.com

Doprinos druge Radne skupine Šestom izvješću o procjeni IPCC-a – AR6 Klimatske promjene 2022.: Utjecaji, prilagodba i ranjivost – objavljen 28. veljače 2022., uključuje važne poruke o sadašnjim i budućim utjecajima ekstremne vrućine na zdravlje ljudi.

1. Toplina je sve veći zdravstveni rizik

Toplina je rastući zdravstveni rizik zbog sve veće urbanizacije, porasta ekstremnih temperatura i demografskih promjena u zemljama sa sve starijim stanovništvom . Značajan udio smrtnosti uzrokovane toplinom u umjerenim regijama povezan je s uočenim antropogenim klimatskim promjenama, ali su potrebni veći dokazi za tropske regije. Za neke događaje toplinskih valova tijekom posljednja dva desetljeća, povezani utjecaji na zdravlje mogu se barem djelomično pripisati uočenim klimatskim promjenama. U procijenjenim regijama, neki problemi mentalnog zdravlja povezani su s porastom temperature.

2. Klimatske promjene značajno povećavaju izloženost toplinskim valovima

Globalno gledano, izloženost stanovništva toplinskim valovima nastavit će se povećavati s dodatnim zagrijavanjem, uz velike geografske razlike u smrtnosti uzrokovanoj toplinom. Procjene promjena u izloženosti stanovništva toplini na regionalnoj razini za Afriku, Europu, SAD, Kinu i Indiju potvrđuju opće nalaze na globalnoj razini – utjecaj zagrijavanja je jače je izražen kod regija s divergentnim putevima razvoja u usporedbi s onima koji potiču održivi razvoj.

3. Određene skupine suočavaju se s nerazmjerno visokim rizikom od ekstremne vrućine.

Prekomjerna smrtnost tijekom ekstremnih vrućina događa se pretežno kod starijih osoba i pretežno su kardiovaskularnog porijekla. Majčinska izloženost toplini rizični je čimbenik za nekoliko štetnih ishoda za majku, fetus i novorođenčad, a potrebna su dodatna istraživanja o budućim utjecajima klimatskih promjena na zdravlje majki, fetusa i novorođenčadi.

4. Rast stanovništva u tropskim i suptropskim regijama uskoro će pridonijeti jakim geografskim razlikama u smrtnosti uzrokovanoj toplinom.

Predviđa se da će se snažne zemljopisne razlike u smrtnosti uzrokovanoj toplinom pojaviti kasnije u ovom stoljeću, uglavnom potaknute porastom stanovništva u regijama s tropskom i suptropskom klimom. Bez obzira na to uzima li se u obzir prilagodba ili ne, konsenzus je da će srednja i Južna Amerika, južna Europa, južna i jugoistočna Azija i Afrika biti najviše pogođeni povećanjem smrtnosti povezanih s klimatskim promjenama.

5. Utjecaj topline na produktivnost rada i BDP je razlog za sve veću zabrinutost.

Predviđa se da će učinak klimatskih promjena na produktivnost smanjiti BDP u opsegu geografskih razmjera. Potencijalni radni sati izgubljeni zbog vrućine značajno su se povećali tijekom posljednja dva desetljeća, a neke regije već doživljavaju uvjete toplinskog stresa na gornjim granicama produktivnosti rada ili im se približavaju. Na primjer, mjerenjem ekonomskih troškova korištenjem preporuka za zdravlje i sigurnost na radu, procijenjeno je da bi RCP8.5 rezultirao smanjenjem globalnog BDP-a od 2,4%, u usporedbi sa smanjenjem od 0,5% prema RCP2.6.

6. Efekt urbanog toplinskog otoka povećat će toplinski rizik u gradovima.

Vrući ekstremi, uključujući toplinske valove, pojačali su se u gradovima. Očekuje se da će toplinski rizici biti veći u urbanim područjima zbog promjena u regionalnoj toplini pogoršanih učincima ‘toplinskog otoka’.

7. Ekstremne vrućine pojačale su učinke pandemije COVID-19.

Tijekom pandemije nastavili su se ekstremni vremenski i klimatski događaji kao što su suše, oluje, poplave, šumski požari i toplinski valovi, što je rezultiralo katastrofalnim posljedicama. Između ožujka i rujna 2020. 431,7 milijuna ljudi bilo je izloženo ekstremnoj vrućini u područjima koja su se snalazila s aktivnim prijenosom COVID-19.

8. Toplinski akcijski planovi koji uključuju sustave ranog upozorenja i odgovora važna su rješenja prilagodbe.

Mogućnosti prilagodbe budućim ekstremnim rizicima od topline uključuju akcijske planove za toplinu koji uključuju sustave ranog upozorenja i odgovora za urbana i neurbana okruženja; isprobane, testirane i iterativno ažurirane strategije odgovora usmjerene i na opću populaciju i na ranjive skupine kao što su starije odrasle osobe ili vanjski radnici; i učinkoviti komunikacijski planovi dionika.

9. Dugoročno urbanističko planiranje i dizajn mogu nadopuniti kratkoročne odgovore na zdravstvene rizike od vrućine.

Kratkoročni odgovori mogu se nadopuniti dugoročnim urbanističkim planiranjem i dizajnom, uključujući rješenja temeljena na prirodi koja ublažavaju učinke urbanih toplinskih otoka.

10. Multisektorski pristupi će koristiti dugoročnim odgovorima na zdravstvene rizike od vrućine.

Višesektorski pristup, uključujući angažman niza dionika, vjerojatno će imati koristi za odgovore na dugoročne rizike od topline kroz provedbu mjera kao što su urbani dizajn osjetljiv na klimu i planiranje za ublažavanje učinaka urbanih toplinskih otoka.

Izvor članka: https://ghhin.org/news/10-key-heat-health-messages-from-the-ipcc-ar6-report/

Izvor naslovne slike: pixabay.com

Objava 10 Ključnih toplinskih zdravstvenih poruka iz IPCC AR6 izvješća pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Poziv za gradove: Prijavite se za primanje prilagođene podrške za napredak u akciji prilagodbe

door — Tue, 03 May 2022 11:34:10 +0000

pixabay.com

Program podrške politici je nova inicijativa koju je pokrenula Europska komisija u okviru Sporazuma gradonačelnika – Europa za pomoć lokalnim i regionalnim vlastima u provedbi strategija prilagodbe.

U tom okviru, 40 lokalnih i regionalnih vlasti iz 12 država članica EU-a imat će priliku dobiti prilagođenu potporu od nacionalnih i europskih stručnjaka za napredak u prilagodbi . Potpora iz Instrumenta za potporu politikama usredotočit će se na jednu prioritetnu mjeru koju je odredio grad ili regija. To može biti bilo što vezano uz klimatsku prilagodbu: to može biti priprema temelja za utvrđivanje rizika i ranjivosti, razvoj lokalne politike za poticanje rješenja temeljenih na prirodi ili čak izvođenje studije izvedivosti za projekt infrastrukture za sliv kišnice.

Ured Sporazuma gradonačelnika – Europa radit će s grupom stručnjaka na:

Nacionalnom upravljanju (jedan po svakoj odabranoj državi članici)
Financiranju
Rješenjima temeljenima na prirodi
Smanjenju rizika od katastrofe
Pravednoj tranziciji
Izgrađenom okruženju

Prema potrebama i traženoj podršci odabranih regija i općina, sudionici će biti upareni s nacionalnim stručnjakom za upravljanje i jednim do dva druga tematska stručnjaka.

Gradovi i regije iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Grčke, Mađarske, Italije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Španjolske koji su voljni sudjelovati pozivaju se da do 31. svibnja 2022. popune jednostavnu prijavu.

Saznajte više i prijavite se ovdje

Izvor naslovne slike: pixabay.com

Objava Poziv za gradove: Prijavite se za primanje prilagođene podrške za napredak u akciji prilagodbe pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Komisija poziva regije i zajednice da se pridruže Misiji prilagodbe klimatskim promjenama

door — Sat, 30 Apr 2022 17:03:13 +0000

Objavljena je anketa koja omogućuje regijama i zajednicama da izraze svoj interes za pridruživanje Misiji. Nakon što odgovori na anketu budu analizirani, regije i zajednice koje pokažu predanost prilagodbi bit će pozvane da potpišu Povelju misije .

Cilj Misije je podržati 150 regija i zajednica da ubrzaju njihovu transformaciju prema klimatskoj otpornosti pomažući im da razumiju, pripreme se i upravljaju rizicima uzrokovanim klimom.

Pridruživanje Misiji stavit će regije i zajednice na čelo inovacija u tranziciji Europe da postane otporniji kontinent.

Pitanje prilagodbe promjenama klime i razvijanje otpornosti na njezine učinke dobilo je vrlo snažan zamah, kako na globalnoj tako i na europskoj razini. Strategija prilagodbe EU navodi kako se možemo bolje pripremiti za neizbježne klimatske utjecaje i ekstremne vremenske pojave.

Misija prilagodbe klimatskim promjenama EU-a pridonosi provedbi strategije u praksu na terenu u regijama i zajednicama EU-a, budući da su one u najboljoj poziciji za implementaciju rješenja napravljenih po mjeri koja se bave njihovim specifičnim lokalnim klimatskim ranjivostima.

Izvršni potpredsjednik Europske komisije za Europski zeleni dogovor Frans Timmermans rekao je: Prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva lokalno djelovanje, a europske regije, gradovi i općine već vode put budućnosti otporne na klimu. Kako bi se postigla stvarna i trajna promjena na putu klimatske neutralnosti, potičem sve te zajednice da se pridruže misiji EU za prilagodbu i podijele svoje uvide o tome kako se Europa može najbolje pripremiti za posljedice klimatske krize već ovdje.

Mariya Gabriel , povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, rekla je: Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama podržat će istraživanje i inovacije za razvoj prodornih rješenja koja će nam pomoći da se prilagodimo klimatskim promjenama. Misija će regijama i zajednicama pružiti znanje o metodama procjene rizika koje su potrebne da se odupru negativnim učincima klimatskih promjena. Pridruživanjem Misiji, regije i zajednice imat će priliku razviti svoje regionalne ili lokalne putove do klimatske otpornosti. 

Zašto sudjelovati? Prednosti za regije i zajednice

Potpisivanjem Povelje i načela Misije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, regije i zajednice postat će dio zajednice prakse prilagodbe klimatskim promjenama, te će imati priliku umrežavanja i dijeljenja s drugim regijama i zajednicama u Europa.

Potpisnici će također imati pristup uslugama Platforme za provedbu misije, koja će biti operativna početkom 2023. One će uključivati:

Pomoć u pristupu znanju i metodama o procjenama klimatskih rizika;
Pristup primjerima najbolje prakse iz drugih regija i informacijama o najnovijim rezultatima istraživanja;
Podrška povezivanju ovih primjera i rezultata istraživanja s lokalnim planovima prilagodbe, putokazima ili putovima prilagodbe;
Pristup alatima, primjerima i najboljim praksama za interakciju i angažman s građanima;
Savjeti o mogućim javnim i privatnim izvorima financiranja za prilagodbu.

Kako sudjelovati

Ispitivanje ima za cilj procijeniti interes regija i zajednica za pridruživanje misiji Prilagodbe klimatskim promjenama potpisivanjem Povelje misije. Također nastoji razumjeti ključna pitanja i izazove s kojima se susreću lokalne i regionalne vlasti u EU u prilagodbi na utjecaje klimatskih promjena.

Tajništvo Misije procijenit će predanost regija i zajednica kroz odgovore i dostavljene dokaze. Na temelju toga, regije i zajednice bit će pozvane da potpišu Povelju misije. Predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti bit će zamoljeni da potpišu Povelju misije u ime svojih nadležnih tijela.

Sudjelovanje u anketi je otvoreno i nekonkurentno. Sve zaprimljene prijave bit će ocjenjivane u skladu s tim.

Pozadina

U 2019. godini formirano je pet misijskih odbora koji pomažu u određivanju, osmišljavanju i započinjanju provedbe Misija EU-a u programu Obzor Europa, a njihov mandat prestaje krajem 2021. godine. Na temelju njihovih prijedloga Europska komisija odabrala je pet misija u rujnu 2020.

Komunikacijom usvojenom 29. rujna 2021. službeno je pokrenuta provedba Misije prilagodbe klimatskim promjenama, između ostalih, s proračunom od gotovo 370 milijuna eura do 2023. godine.

Planovi su od tada brzo napredovali i pozivi za projekte su otvoreni u siječnju 2022.

Prvi godišnji forum Misije koji će se održati 7. lipnja 2022. potaknut će dinamičnu razmjenu, razmjenu iskustava, sagledati zajednički napredak u postizanju ciljeva Misije i pridonijeti usmjeravanju njezinih aktivnosti.

Više informacija

Pitanja i odgovori

Web stranica Misije EU za prilagodbu klimatskim promjenama

Letak s činjenicama

Plan provedbe klimatski neutralnih i pametnih gradova misije EU-a

Web stranica misija EU

Izvor članka: Commission invites regions and communities to join the Mission Adaptation to Climate Change

Izvor naslovne slike: pixabay.com

Objava Komisija poziva regije i zajednice da se pridruže Misiji prilagodbe klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.