Europsko stanje klime 2021.

 

macrovector/freepik.com

Europsko stanje klime (ESOTC) 2021. peto je u nizu godišnjih ESOTC izvješća, obično objavljenih u travnju svake godine. To je jedan od proizvoda u C3S portfoliju usluga praćenja klime, uz mjesečne Biltene o klimi i C3S klimatsim indikatorima , koji svi pokrivaju globus, Europu i polarne regije, ali s različitim naglaskom.

Izvješće ESOTC 2021 uključuje kratak pregled globalnog konteksta tijekom godine, sveobuhvatniji pregled uvjeta u Europi i fokusom na Arktik. Pruža detaljnu analizu, s opisima klimatskih uvjeta i događaja, te istražuje povezane varijacije ključnih klimatskih varijabli iz svih dijelova Zemljinog sustava. Ključni nalazi za svaki odjeljak mogu se pronaći u ESOTC sažetku. Uz sažetak odjeljaka ESOTC-a, Sažetak također prikazuje najnovija ažuriranja C3S klimatskih pokazatelja .

Sažetak i cjeloviti ESOTC namijenjeni su nespecijalističkoj publici zainteresiranoj za klimatske događaje prošle godine i dugoročne klimatske promjene. Sažetak je dostupan kao interaktivni PDF koji se može preuzeti, dok je cjeloviti ESOTC izvješće temeljeno na webu.

Neki od zaključaka ESOTC 2021. izvješća za Europu su:

Temperatura

  • Došlo je do dugotrajnog zagrijavanja površinskih temperatura zraka nad europskim kopnenim regijama.
  • 2021. bila je puno hladnija od posljednjih godina, ali još uvijek toplija od prosjeka za referentno razdoblje.
  • Ljeto je bilo najtoplije dosad, sa 1,0°C iznad prosjeka, dok je proljeće bilo hladnije od prosjeka, iako za manje od 0,5°C.
  • Za cijelu godinu, najviše iznadprosječnih temperatura zabilježene su oko Crnog mora, u jugoistočnoj Europi i zapadnoj Rusiji. Skandinavija, a manjim dijelom i srednja Europa, bili su hladniji od prosjeka.
  • Godišnje temperature površine mora diljem Europe bile su između šeste i osme najtoplije u povijesti.
  • Dijelovi Baltičkog i Sredozemnog mora bili su iznimno topli, s temperaturama na Baltiku u lipnju i srpnju na više od pet stupnjeva iznad prosjeka.

Oborine

  • Većina istočne i jugoistočne Europe imala je više vlažnih dana u 2021. od prosjeka, dok je većina Skandinavije i područja oko Baltičkog mora općenito imala manje vlažnih dana.
  • Najveće natprosječne količine padalina u siječnju, a najviše ispodprosječno u ožujku.
  • Zima je bila vlažnija od prosjeka u većem dijelu Europe, s najvećim anomalijama pronađenim u sjevernoj Španjolskoj, zapadnoj Italiji i duž istočne obale Jadranskog mora; nasuprot tome, u zapadnoj Norveškoj pojavili su se uvjeti sušniji od prosjeka.
  • Ljeti su se uvjeti vlažniji od prosjeka dogodili u Belgiji, Njemačkoj i istočnoj Francuskoj, dok su uvjeti sušniji od prosjeka bili u sjevernim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, te u Irskoj i zapadnoj Rusiji.
  • U jesen su bili vlažni uvjeti diljem Sredozemnog mora i u sjevernoj Europi; suhi uvjeti pronađeni su u zoni od Francuske i Njemačke do Crnog mora.

Toplinski stres

  • Broj ljetnih dana s visokim razinama toplinskog stresa raste diljem Europe.
  • Broj zimskih dana s visokim razinama hladnog stresa smanjuje se diljem sjeverne Europe.
  • U ljeto 2021. u južnoj Europi zabilježen je rekordan broj dana s ‘ekstremnim toplinskim stresom’, dijelom zbog toga što je velika regija južne Španjolske dosegnula ovu razinu barem jedan dan.

Mediteranski ljetni ekstremi

  • Veliki dijelovi srednjeg Sredozemlja zabilježili su suše iznimnih razmjera, a u nekim područjima vrijednosti vlage u tlu bile su među najnižih 10% u posljednjih 40 godina
  • Široko rasprostranjeni sušni uvjeti pogodovali su brojnim šumskim požarima, posebice u Italiji, Grčkoj i Turskoj. Ukupna opožarena površina na području Mediterana u srpnju i kolovozu premašila je 800.000 ha.

 

Podijeli: