EEA brifing ‘ Postizanje cilja preostalog komunalnog otpada za 2030. – zašto recikliranje nije dovoljno‘ analizira nedavne trendove komunalnog otpada u EU-u u svjetlu postizanja dva ključna cilja u vezi s otpadom: obvezu za svaku državu članicu EU-a da reciklira najmanje 60% komunalnog otpada do 2030. godine i cilj na razini EU-a da se prepolovi količina preostalog komunalnog otpada koji se odlaže ili spaljuje do 2030.

Količina preostalog komunalnog otpada u EU je u posljednjih 5 godina ostala relativno stabilna, na oko 113 milijuna tona, jer su stope recikliranja i količina nastalog otpada rasle otprilike istim tempom. U 2020. godini reciklirano je oko 48% komunalnog otpada u EU.

Ako se nastavi stvarati više komunalnog otpada, EU bi morao reciklirati oko 72% otpada kako bi ispunio cilj prepolovljenja količine preostalog (nerecikliranog) komunalnog otpada do 2030. Alternativno, cilj bi se mogao postići smanjenjem količine generiranog otpada za oko jednu trećinu i postizanje stope recikliranja od 60% u svim državama članicama EU, prema analizi EEA.

Postizanje stope recikliranja od 72% zahtijevalo bi značajno poboljšanje sustava prikupljanja otpada i infrastrukture za recikliranje, kao i široki redizajn potrošačkih proizvoda radi lakšeg recikliranja, navodi se u brifingu EEA. Međutim, sprječavanje stvaranja otpada na prvom mjestu donijelo bi najviše koristi za okoliš. To bi zahtijevalo, na primjer, produljenje životnog vijeka robe široke potrošnje i osiguravanje snažne potpore za ponovno korištenje proizvoda.

U sklopu Europskog zelenog dogovora i akcijskog plana za kružno gospodarstvo , Europska komisija nedavno je izradila paket prijedloga kako bi roba na tržištu EU postala prihvatljivija za okoliš, kružna i energetski učinkovitija, kao i novu strategiju za učiniti tekstil trajnijim, popravljivijim, višekratnim i reciklirajućim.

Zemlje zapadnog Balkana bore se s poboljšanjem gospodarenja otpadom

EEA brifing ‘ Gospodarenje komunalnim otpadom u zemljama zapadnog Balkana‘ skreće pozornost na sve veće količine komunalnog otpada i neispravno gospodarenje otpadom u regiji. Većina komunalnog otpada na zapadnom Balkanu još uvijek se šalje na odlagališta i postoji hitna potreba za ulaganjem u sustave odvojenog prikupljanja i infrastrukturu za recikliranje , navodi se u brifingu EEA.

Zakonodavstvo i ciljevi zapadnog Balkana o otpadu sve više slijede direktive EU, ali podaci o stvaranju otpada i gospodarenju i dalje su uglavnom nedostatni. Postoje mnoge inicijative za poboljšanje kvalitete podataka, ali nezakonite, podstandardne i neformalne aktivnosti ometaju pravilno financiranje i funkcioniranje pravne infrastrukture i njezino poboljšanje, upozorava se u brifingu EEA. Programi proširene odgovornosti proizvođača mogli bi osigurati dodatna sredstva za poboljšanje gospodarenja otpadom u regiji, ako su dobro osmišljeni, vođeni i provedeni.