Pitanja i odgovori

Izrada Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i Akcijskog plana

Ministarstvo nadležno za klimatske promjene 2016. godine pokrenulo je izradu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom do 2070. godine, s akcijskim planom za prvo petogodišnje razdoblje. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama krajnji je rezultat projekta koji je trajao 18 mjeseci.

Glavni i dugoročni cilj Strategije prilagodbe klimatskim promjenama je smanjiti ranjivost društvenih i prirodnih sustava na negativne utjecaje klimatskih promjena, odnosno jačati otpornost i sposobnost oporavka od tih utjecaja. Pritom, nužno je iskoristiti i moguće pozitivne učinke klimatskih promjena što će sve zajedno doprinijeti smanjenju šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja.

U okviru projekta izrade Strategije nabavljeno je superračunalo za klimatsko modeliranje (High Performing Computing System – HPC), nazvano VELEbit i smješteno u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu (SRCE). Modeliranje je provedeno u suradnji sa stručnjacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), a provedene su simulacije buduće klime do 2100. godine, na horizontalnoj rezoluciji od 50 km i finijoj rezoluciji od 12,.5 km te je izrađeno izvješće o dobivenim rezultatima (do 2040. i 2070. godine). Na temelju rezultata klimatskog modeliranja za cijelo razdoblje do 2070. godine procijenjeni su utjecaji klimatskih promjena na pojedine sektore i očekivane promjene i ranjivost u promatranim sektorima.

Važno je naglasiti kako je prilagodba klimatskim promjenama proces koji uključuje sve segmente društva i cjelokupno gospodarstvo te treba biti prilagođen procijenjenim potrebama, mogućnostima provedbe i raspoloživim kapacitetima. Iz tog razloga definirani prioriteti Strategije prilagodbe, koji će se pretočiti u akcijske planove, trebaju odražavati postupnost pristupa i brigu o racionalnom korištenju ljudskih i financijskih kapaciteta.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja tijelo je nadležno za politiku vezanu za klimatske promjene pa tako i koordinaciju izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Postupak izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama vodio je tim Ministarstva u koji se, ovisno o temi, uključivao čitav niz stručnjaka iz instituta i tijela javne vlasti, koji su kroz niz savjetovanja i radionica napravili analizu utjecaja i rizika te su definirali mjere i aktivnosti koje je nužno pokrenuti. Predložene mjere dogovorene su s nadležnim tijelima te će ih nakon usvajanja nadležna tijela za pojedine sektore morati integrirati u svoje planove i osigurati dovoljna sredstva za njihovu provedbu.
Budući je problematika klimatskih promjena područje međusektorske naravi, potrebno je osigurati odgovarajuću međusektorsku koordinaciju. Ulogu u tome ima Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, kojeg je osnovala Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za klimatska aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i od svjetlosnog onečišćenja je koordinacijsko tijelo za Povjerenstvo.
http://www.propisi.hr/print.php?id=13274

Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u svibnju 2019. godine objavljen je na središnjem portalu za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću e-Savjetovanja, a krajem svibnja predstavljen je i na sjednici Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Za Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, Ministarstvo nadležno za klimatske promjene pokrenulo je postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO). Strategija je 7. veljače 2020. godine upućena na usvajanje u Sabor, gdje je 7. travnja 2020. godine usvojena. Nakon usvajanja Strategije prilagodbe klimatskim promjenama izradit će se prvi petogodišnji Akcijski plan koji će detaljnije razrađivati predložene mjere iz Strategije.

U Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama identificirano je pet nacionalnih prioriteta u okviru kojih je potrebno provoditi mjere prilagodbe klimatskim promjenama. Tako su nacionalni prioriteti prepoznati kroz: osiguranje održivog regionalnog i urbanog razvoja; osiguranje preduvjeta za gospodarski razvoj ruralnih područja, priobalja i otoka; osiguranje održivog energetskog razvitka; jačanje upravljačkih kapaciteta umreženim sustavom praćenja i ranog upozoravanja te osiguranje kontinuiteta istraživačkih aktivnosti.

Provedena je multi-kriterijska analiza kako bi se rangirale mjere i akcije. Identificirane su i mjere prilagodbe klimatskim promjenama koje je potrebno poduzeti u različitim sektorima (hidrologija i upravljanje vodnim i morskim resursima, upravljanje obalnim područjem i prostorno planiranje, turizam, zdravstvo, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, prirodni ekosustavi i bioraznolikost, energetika te upravljanje rizicima). Važno je istaknuti kako se među predloženim mjerama nalaze i mjere u koje bi Republika Hrvatska i inače trebala ulagati (npr. zaštita poljoprivrednih kultura od tuče ili razvoj infrastrukture za zaštitu od poplava). Međutim, scenariji klimatskih promjena ukazali su i na neke druge ranjivosti, npr. nizak kapacitet tla za vezanje vode, snažan ulaz invazivnih vrsta, i sl.). Ulagati treba i u istraživačko-razvojne mjere kako bi se dodatno razvile spoznaje vezane za problematiku klimatskih promjena, jačati upravljačke kapacitete i raditi na sustavu umrežavanja radi praćenja i ranog upozorenja. Mjere edukacije stručnjaka i donositelja odluka koji planiraju strateške mjere na lokalnoj i regionalnoj razini svakako su prioritetne.

Prilagodba klimatskim promjenama predstavlja značajan trošak, no u konačnici se očekuju ukupni pozitivni financijski učinci i/ili značajno smanjenje negativnih učinaka, posebno u slučajevima kad provedba mjera prilagodbe započne dovoljno rano. Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjena, pri definiranju prioriteta i prioritetnih mjera prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, uzima u obzir postojeći strateški okvir Europske unije (2014.-2020.) za financiranje putem europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova) – Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda (KF), Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Nacrtom Strategije predviđa se da će ESI fondovi također biti glavni izvor financiranja infrastrukturnih mjera i aktivnosti iz Strategije i u sljedećem financijskom razdoblju (2021.-2027.) za koje će se planirati i alocirati sredstva na temelju akcijskih planova prilagodbe klimatskim promjenama, ali i drugih sektorskih strateških i planskih dokumenata.

Kontinuirani rast važnosti pitanja klimatskih promjena na svim razinama, zasigurno će se reflektirati u budućem višegodišnjem financijskom okviru Europske unije 2021.-2027., o kojem se trenutno vode rasprave. Za očekivati je da će za aktivnosti vezane uz klimu biti alocirana značajna financijska sredstva.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je sukladno Zakonu i Uredbama nadležno za postupke ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO), postupke procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) kao i za postupke strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO). Pri izradi elaborata zaštite okoliša jedna od tema koje je nužno obraditi je i tema prilagodbe klimatskim promjenama. Tako se unazad nekoliko godina u većini razvojnih dokumenata na nacionalnoj, a tako i lokalnoj razini, nalaze integrirani dijelovi koji se odnose na prilagodbu klimatskim promjenama. Međutim, prilagodba klimatskim promjenama jednako je globalno koliko i lokalno pitanje koje svaka lokalna zajednica, na svoj način i u skladu sa svojim kapacitetima, treba odgovorno rješavati. Pritom je bitno naglasiti da je prilagodba klimatskim promjenama horizontalno pitanje, odnosno problematiku klimatskih promjena treba rješavati na integralan način uz visoki stupanj koordinacije među dionicima na svim razinama vlasti.

Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu VELEbit korišteni su za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana. Računalni klaster VELEbit sastoji se od 64 računalna čvora s ukupno 1792 procesorske jezgre, 8 TB radne memorije, 220 TB spremišta i 12 TB brzog spremišta (sa SSD diskovima). Izmjerene performanse klastera pomoću programa HPL (engl. High Performance Linpack) iznose 44.4 TFLOPSa. Za vrijeme trajanja projekta VELEbit je prvenstveno bio dostupan sudionicima projekta “Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“. Sustav VELEbit u potpunosti je priključen računalnom klasteru Isabella (smještenom u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu – SRCE ) i ravnopravno je dostupan cijeloj znanstvenoj zajednici Republike Hrvatske. Ovakva suradnju Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Sveučilišnog računskog centra te suradnički pristup u nabavi i uporabi naprednih računalnih resursa smatra se primjerom dobre i poželjne prakse, koje u Hrvatskoj nema dovoljno.

Klimatska situacija u Republici Hrvatskoj i provedba mjera

U okviru projekta izrade Strategije nabavljeno je superračunalo za klimatsko modeliranje VELEbit te su provedene simulacije buduće klime do 2100. godine, na horizontalnoj rezoluciji od 50 km i finijoj rezoluciji od 12,5 km te je slijedom rezultata izrađeno izvješće o dobivenim rezultatima (do 2040. i 2070. godine). Na temelju rezultata klimatskog modeliranja za cijelo razdoblje do 2070. godine procijenjeni su utjecaji klimatskih promjena na pojedine sektore i očekivane promjene i ranjivost u promatranim sektorima. Rezultati pokazuju kako se mogu očekivati promjene raznih klimatskih parametara: porast srednje godišnje temperature zraka, visoka sezonalnost oborina, smanjenje kišnih razdoblja i povećanje sušnih razdoblja, povećanje toplih ekstremnih uvjeta, povećanje evapotranspiracije, smanjenje vlažnosti tla, povećano sunčano zračenje i porast srednje razine mora. Temeljem rezultata klimatskog modeliranja napravljena je procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti na klimatske promjene u pojedinim sektorima (u odnosu na okoliš, društvo i gospodarstvo).

Ministarstvo nadležno za klimatske promjene je kao nacionalni koordinator za temu klimatskih promjena pokrenulo postupak izrade nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama kako bi se ova tema na sustavan način obradila i dale smjernice za djelovanje. Izrađeno je klimatsko modeliranje te je za dva moguća scenarija izrađena procjena promjene za ključne klimatske parametre do kraja stoljeća. Zatim je analizirano kako će to imati utjecaja na sektore i koja im je ranjivost: hidrologija, upravljanje vodnim i morskim resursima; poljoprivreda; ribarstvo; prirodni ekosustavi i bioraznolikost; šumarstvo; energetika; turizam; zdravlje; prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem; upravljanje rizicima.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama polazi od rezultata projekcija klimatskih modela za dva razdoblja uzimajući u obzir dva scenarija rasta koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti: RCP4.5 i RCP8.5, kao što je definirano Međuvladinim panelom za klimatske promjene (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC). Scenarij RCP4.5 smatra se umjerenijim scenarijem, za razliku od scenarija RCP8.5 koji se smatra ekstremnijim. Naime, obveze iz Pariškog sporazuma sporo se provode te koncentracija stakleničkih plinova raste i ne prati tzv. RCP2.6 scenarij unutar kojeg su ciljevi Pariškog sporazuma dostižni. Klimatske projekcije izrađene su za dva vremenska razdoblja: prvo koje završava 2040. godine i drugo koje završava 2070. godine, što osigurava usporedivost rezultata izvršenog klimatskog modeliranje za potrebe ove Strategije sa sličnim istraživanjima obavljenim od strane međunarodne istraživačke zajednice. Procjena klime i stanja u sektorima u razdoblju 2041. – 2070. godine manje je sigurna (iako su promjene izraženije u oba RCP scenarija) jer je taj vremenski okvir predalek za veću statističku vjerojatnost. Iz tog razloga u okviru Strategije prilagodbe govorimo o ”pogledu” na vremenski okvir do 2070. godine te se mjere samo u manjem dijelu odnose na to drugo razdoblje. Ovakav je pristup razumljiv jer je neučinkovito planirati konkretnije mjere za tako dugo razdoblje. No, scenariji koji su predloženi za prvo razdoblje, unatoč neizvjesnostima koje su sastavni element klimatskog modeliranja, predstavljaju dobru osnovu za procjenu razvoja klimatskih promjena u drugom razdoblju Strategije prilagodbe. Scenariji pokazuju jasan trend klimatskih promjena te ako želimo osigurati održivi razvoj društva tada moramo urgentno poduzeti mjere prilagodbe i to one prioritetne, kako bi se smanjile moguće štete koje klimatske promjene mogu donijeti Hrvatskoj.

Republika Hrvatska već je duže vrijeme izložena negativnim učincima ekstremnih vremenskih događaja, koji rezultiraju, među ostalim, i značajnim ekonomskim gubicima. Klimatske promjene doprinose većoj učestalosti i intenzitetu takvih vremenskih ekstrema. Prilagodba postojeće i izgradnja nove infrastrukture trebat će izdržati različite vremenske događaje (npr. poplave rijeke Save 2014. godine i poplave 2017. godine u Ninu). Šumski su resursi također pogođeni klimatskim promjenama, npr. Gorski kotar koji je krajem siječnja 2014. godine pogodio jak ledolom, a potom je 2016. godine došlo do širenja nametnika smrekovog potkornjaka što je rezultiralo uništenjem velikog dijela smrekovih stabala. Također, na klimatske promjene ranjive su i dvije važne gospodarske grane, poljoprivreda i turizam, a koje ugrožava već sam otklon od klimatskih obilježja u Hrvatskoj, npr. sušno razdoblje u proljetnom razdoblju ili pak obilne kiše, u kontinentalnom području u vrijeme sadnje i sijanja ili kišno razdoblje za vrijeme ljetnih mjeseci na obalnom području. Detaljnije informacije o procjeni utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti pojedinih sektora na klimatske promjene mogu se naći u Nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama temelji se na analizi onih sektora i međusektorskih područja koji su relevantni za prilagodbu zbog njihove socioekonomske važnosti za Republiku Hrvatsku i/ili su od važnosti za prirodu i okoliš. U tu je svrhu odabrano osam ključnih sektora (hidrologija, vodni i morski resursi, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam, i zdravlje) te dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje; upravljanje obalnim područjem te upravljanje rizicima).

Republika Hrvatska već sada osjeća posljedice klimatskih promjena i spada u skupinu od tri države Europske Unije s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Postojeće studije pokazuju da je Mediteranski bazen naročito izložen klimatskim promjena te će biti i pod još većim utjecajem. Klimatski modeli i scenariji ukazuju na promjene čitavog niza klimatskih parametara: temperaturu zraka, količinu oborina, ekstremne vremenske uvjete, vlažnost tla, sunčano zračenje, evapotranspiracija, i dr. Strategija prilagodne klimatskim promjenama ističe kako će klimatske promjene imati različite posljedice za društvene i prirodne sustave te će tako utjecaj na gospodarstvo biti izravan i neizravan. Tu se prvenstveno misli na štete u poljoprivredi i energetskom sektoru. Poznato je kako je Hrvatska vrlo socio-ekonomski ovisna o turizmu pa i mali negativni učinci klimatskih promjena mogu imati snažan efekt, naročito na lokalnoj razini. Svi sektori koji izrazito ovise o vremenskim uvjetima i klimi su naročito izloženi i osjetljivi. Ističu se poljoprivreda, ali i energetika koja je u Hrvatskoj jako vezana za hidropotencijal. Porast temperature također će imati utjecaj na epidemiologiju bolesti (ljudi, biljaka i životinja) pa je u sektoru zdravstva nužno poduzeti određene mjere.

Budući da je ovo prva Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, u njoj su obrađeni sektori koji su prema sadašnjim spoznajama najviše izloženi klimatskim promjenama. Kroz daljnji postupak praćenja utjecaja klimatskih promjena na Hrvatsku vidjet će se jesu li još neki sektori ranjivi na klimatske promjene te će se po potrebi razvijati odgovarajuće mjere te ažurirati Strategiju.

Klimatske promjene su zasigurno najveći globalni izazov za okoliš i društvo i mnoge su države shvatile ovu prijetnju vrlo ozbiljno te je u Pariškom sporazumu istaknuta važnost djelovanja u smjeru prilagodbe klimatskim promjenama. Većina država Europske Unije izradila je ili je u procesu izrade strateških i planskih dokumenta. Europska Agencija za okoliš (EEA) 2016. godine. izradila je vrlo korisno Izvješće o klimatskim promjenama, utjecaju i ranjivosti za Europu. Osnovan je zajednički europski portal o prilagodbi klimatskim promjenama namijenjen svim, stručnjacima i javnosti: http://climate-adapt.eea.europa.eu/. Iako su neke su države aktivnije od drugih, svaka na svoj način i u skladu sa kapacitetima provodi sve nužne aktivnosti za pravovremenu pripremu na klimatske promjene i jačanje kapaciteta prilagodbe. Ministarstvo kroz Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama želi osvijestiti i potaknuti i hrvatsko društvo na djelovanje u svrhu smanjenja ranjivosti na klimatske promjene.

U okviru izrade Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama provedena je multi-kriterijska analiza kako bi se rangirale mjere i akcije. Važno je istaknuti kako su među njima i one mjere u koje bi Republika Hrvatska i inače trebala ulagati, ali što prije kako bi se smanjile štete od već vidljivih klimatskih promjena i ekstrema. Kao npr. zaštita poljoprivrednih kultura od tuče ili razvoj infrastrukture za zaštitu od poplava. Međutim, scenariji klimatskih promjena ukazali su i na neke druge ranjivosti, npr. vezano za kapacitet tla za vezanje vode je u Hrvatskoj jako nizak što je onda veliki problem kada se očekuju velika sušna razdoblja ili dostupnost vodnim resursima o kojima ovise svi sektori (turizam, poljoprivreda, energetika) u sušnim razdobljima, ili snažan ulaz invazivnih vrsta što može uzrokovati probleme u čitavom nizu sektora (poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo, šumarstvo, ljudsko zdravlje).

Također, ulagati treba i u istraživačko-razvojne mjere kako bi se dodatno razvile spoznaje vezane za problematiku klimatskih promjena, jačati upravljačke kapacitete i raditi na sustavu umrežavanja radi praćenja i ranog upozorenja. Mjere edukacije stručnjaka i donositelja odluka koji planiraju strateške mjere na lokalnoj i regionalnoj razini svakako su prioritetne.

Korištenje pozitivnih učinka klimatskih promjena jedan je od ciljeva Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Ukoliko se poduzmu određene mjere prilagodbe u budućnosti, klimatske promjene mogu dovesti do pozitivnih pomaka u sektoru turizma, a važno je te pozitivne pomake prepoznati kako bi ih se moglo i iskoristiti. Konkurencija između obalnih i kupališnih destinacija na cijelom Mediteranu, pa tako i u Republici Hrvatskoj, će se povećati kako se klimatski uvjeti na sjeveru Europe budu poboljšavali. Time će turistički sektor biti primoran obogaćivati turističku ponudu i nuditi proizvode više kvalitete, a na taj način ostvarivati i bolje ekonomske učinke. Trenutni turistički tijekovi gdje se turisti iz sjeverne Europe u ljetnim mjesecima sele na jug Europe mogli bi se jednim dijelom promijeniti, no sva predviđanja pokazuju da će Mediteranska regija i dalje ostati najpopularnija destinacija za kupališni turizam.

U Republici Hrvatskoj veći dio turističkih tijekova odvija se u ljetnim mjesecima i to na priobalnom području. Glavni turistički proizvod je sunce i more gdje klima i klimatski parametri imaju veliki utjecaj. Povećanjem temperature može doći do pojave povoljnijih uvjeta u predsezoni (proljeće) i postsezoni (jesen) te će se kupališna sezona produžiti na proljeće i jesen. Na taj način bi se mogao ublažiti trenutni problem hrvatskog turizma – sezonalnost. Već sada su neke mediteranske zemlje uvidjele važnost „obogaćivanja“ glavnog turističkog proizvoda pa razvijaju i dodatnu ponudu koja se temelji na kulturno-povijesnoj baštini i drugim proizvodima i uslugama kao dodatnim elementima atraktivnosti proizvoda odmora na suncu i moru. Uz postojeće proizvode obalna i priobalna Hrvatska morat će obogaćivati svoju ponudu, odnosno razvijati proizvode poput: kulturno-povijesnog turizma, aktivno-odmorišnog turizma, incentive putovanja, wellness i medicinskog turizma, promatranje ptica i divljine, kongresnog turizama, agroturizma, ali i proizvoda u zatvorenom i klimatiziranom prostoru koji se mogu koristiti tijekom najvećih vrućina. Ekonomske posljedice ovih promjena ovisit će o načinu prilagodbe turista, turističkih destinacija i o promjeni sezone godišnjih odmora za putovanje.

Povećanje temperature u ljetnoj sezoni može donijeti nove prilike za razvoj turizma na planinskom području Republike Hrvatske. U ljetnoj sezoni, pred i postsezoni ovo područje može postati posebno zanimljivo turistima koji žele imati klimatski komfor i ugodan boravak. Ukoliko se to područje želi ozbiljnije uključiti u turističku ponudu morat će razvijati i turističku ponudu poput razvoja malih obiteljskih hotela, ponude koja se temelji na prirodnim ljepotama, aktivnom odmoru (razne planinarske staze, biciklističke staze). Trenutno, zimski turizam ovog područja nije dovoljno razvijen tako da povećanje temperature i gubitak snježnog pokrivača neće donijeti značajnije negativne učinke, već bi uz mjere prilagodbe moglo donijeti i pozitivne efekte.

Osim nabrojanih područja, i kontinentalni dio Republike Hrvatske imat će tijekom godine, osim ljeta, povoljnije klimatske prilike. Ovo područje ima bogatu biološku raznolikost, značajne kulturno-povijesne znamenitosti te ostale turističke atraktivnosti koje bi mogle privlačiti znatno veći broj turista. Ukoliko razvije turističku ponudu u gradovima i na ruralnim područjima mogao bi bilježiti pozitivne pomake. Urbani, zdravstveni, agroturizam ili seoski turizam, i razni oblici wellness ponude, proizvodi su koji bi mogli privući veći broj turista na ovom području.

Savjetovanje građana i sudjelovanje javnosti

U prvom redu potrebno je mjerama smanjenja emisija stakleničkih plinova utjecati na ublažavanje klimatskih promjena. Nadalje, iako prilagodba klimatskim promjenama predstavlja značajan trošak, on u konačnici rezultira ukupno pozitivnim financijskim učincima ili značajnim smanjenjima negativnih učinaka, posebno ako njegova provedba započne dovoljno rano. Prema Strategiji EU prilagodbe klimatskim promjenama 1€ uložen u mjere prilagodbe štedi 6€ koje bi trebalo izdvojiti za nadoknadu šteta.

U okviru Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj identificirane su mjere prilagodbe klimatskim promjenama koje je potrebno poduzeti u različitim sektorima (hidrologija i upravljanje vodnim i morskim resursima, upravljanje obalnim područjem i prostorno planiranje, turizam, zdravstvo, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, prirodni ekosustavi i bioraznolikost, energetika te upravljanje rizicima). Među predloženim mjerama su i mjere u koje bi Republika Hrvatska i inače trebala ulagati, ali što prije kako bi se smanjile štete od već vidljivih klimatskih promjena i ekstrema.

Sve ukazuje na to kako nitko u Hrvatskoj više ne smije ignorirati klimatske promjene, ni javni niti privatni sektor. One su neminovnost i tko se bolje prilagodi i iskoristi mogućnosti koje promjene donose moći će se dalje razvijati. Važna je i uloga lokalne zajednice koja svoj razvoj treba promišljati uzimajući u obzir učinke klimatskih promjena na svom području. Ključno je mjere prilagodbe što prije integrirati primjerice u prostorno plansku dokumentaciju i u razvojne strategije gradova i županija.

Postoji nekoliko mehanizama koji omogućuju uključivanje i sudjelovanje javnosti u kreiranju klimatskih politika Republike Hrvatske.

Procjena utjecaja na okoliš (PUO) je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša. Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno. Kad nadležno tijelo zaprimi zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, ono o istom informira javnost. Informacija sadrži osnovne podatke o zahvatu, lokaciji, nositelju zahvata, nadležnom tijelu, ostalim sudionicima u postupku, načinu provedbe postupka procjene, načinu sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti te o načinu obavješćivanja o ishodu postupka.

Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Nadležno tijelo za provedbu strateške procjene je središnje tijelo državne uprave nadležno za područje za koje se strategija, plan i program donosi na državnoj razini, odnosno izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave. Nadležno tijelo provodi postupak strateške procjene u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, odnosno županijskim upravnim tijelom nadležnim za zaštitu okoliša. Javnost se informira i sudjeluje u postupku strateške procjene sukladno odredbama Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08).

Preko aplikacije e-Savjetovanja omogućeno je uključivanje u otvorena javna savjetovanja u postupku donošenja zakona, drugih propisa i akata.