Klimatsko modeliranje

Klimatologija ili suvremena meteorologija je multidisciplinarna znanost koja ovisi o znanstvenim mjernim tehnologijama među kojima spada i satelitsko istraživanje. Klimatsko modeliranje je specijalizirana grana klimatologije i temelji se na matematičkoj i računalnoj znanosti.

Projekcija klime u Republici Hrvatskoj do 2040. godine s pogledom do 2070. godine provedena je uz simulacije “povijesne“ klime za razdoblje 1971. – 2000. godine. Regionalnim klimatskim modelom (eng. RegionalClimate Model, RCM) RegCM izračunate su promjene (projekcije) za buduću klimu u dva razdoblja: 2011. – 2040. godine i 2041. – 2070. godine, uzimajući u obzir dva scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti (RCP4.5 i RCP8.5) kako je to određeno Međuvladinim panelom za klimatske promjene (eng. Intergovernmental Panel on ClimateChange – IPCC). Model je dao podatke za Hrvatsku u rezoluciji od 12.5 km i 50 km.

Scenarij RCP4.5 smatra se umjerenijim scenarijem te ga karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. Scenarij RCP8.5 smatra se ekstremnim scenarijem te ga karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje.

Ukupno je analizirano 20 klimatoloških varijabli. Rezultati modela poslužili su kao osnova za procjenu utjecaja i ranjivosti na klimatske promjene.

Više o rezultatima klimatskog modeliranja provedeno za potrebe izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama možete pročitati u dokumentima: Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit i Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit, a podatke možete pronaći u Repozitoriju Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000.
Klimatološki parametar Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. godine dobivene klimatskim modeliranjem
2011. – 2040. 2041. – 2070.
OBORINE Srednja godišnja količina: malo smanjenje (osim manji porast u SZ Hrvatskoj) Srednja godišnja količina: daljnji trend smanjenja (do 5 %) u gotovo cijeloj Hrvatske osim u SZ dijelovima
Sezone: različit predznak; zima i proljeće u većem dijelu Hrvatske manji porast + 5 – 10 %, a ljeto i jesen smanjenje (najviše – 5 – 10 % u J Lici i S Dalmaciji) Sezone: smanjenje u svim sezonama (do 10 % gorje i S Dalmacija) osim zimi (povećanje 5 – 10 % S Hrvatska)
Smanjenje broja kišnih razdoblja (osim u središnjoj Hrvatskoj gdje bi se malo povećao). Broj sušnih razdoblja bi se povećao Broj sušnih razdoblja bi se povećao
SNJEŽNI POKROV Smanjenje (najveće u Gorskom Kotaru, do 50 %) Daljnje smanjenje (naročito planinski krajevi)
POVRŠINSKO OTJECANJE Nema većih promjena u većini krajeva; no u gorskim predjelima i zaleđu Dalmacije smanjenje do 10 % Smanjenje otjecanja u cijeloj Hrvatskoj (osobito u proljeće)
TEMPERATURA ZRAKA Srednja: porast 1 – 1,4 °C (sve sezone, cijela Hrvatska) Srednja: porast 1,5 – 2,2 °C (sve sezone, cijela Hrvatska – naročito kontinent)
Maksimalna: porast u svim sezonama 1 – 1,5 °C Maksimalna: porast do 2,2 °C u ljeto (do 2,3 °C na otocima)
Minimalna: najveći porast zimi, 1,2 – 1,4 °C Minimalna: najveći porast na kontinentu zimi 2,1 – 2,4 °C; a 1,8 – 2 °C primorski krajevi
EKSTREMNI VREMENSKI UVJETI Vrućina (broj dana s Tmax > +30 °C) 6 do 8 dana više od referentnog razdoblja (referentno razdoblje: 15 – 25 dana godišnje) Do 12 dana više od referentnog razdoblja
Hladnoća (broj dana s Tmin < -10 °C) Smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C i porast Tmin vrijednosti (1,2 – 1,4 °C) Daljnje smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C
Tople noći (broj dana s Tmin ≥ +20 °C) U porastu U porastu
VJETAR Sr. brzina na 10 m Zima i proljeće bez promjene, no ljeti i osobito u jesen na Jadranu porast do 20 – 25 % Zima i proljeće uglavnom bez promjene, no trend jačanja ljeti i u jesen na Jadranu.
Max. brzina na 10 m Na godišnjoj razini: bez promjene (najveće vrijednosti na otocima J Dalmacije)

Po sezonama: smanjenje zimi na J Jadranu i zaleđu

Po sezonama: smanjenje u svim sezonama osim ljeti. Najveće smanjenje zimi na J Jadranu
EVAPOTRANSPIRACIJA Povećanje u proljeće i ljeti 5 – 10 % (vanjski otoci i Z Istra > 10 %) Povećanje do 10 % za veći dio Hrvatske, pa do 15 % na obali i zaleđu te do 20 % na vanjskim otocima.
VLAŽNOST ZRAKA Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu) Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu)
VLAŽNOST TLA Smanjenje u S Hrvatskoj Smanjenje u cijeloj Hrvatskoj (najviše ljeto i u jesen).
SUNČANO ZRAČENJE (FLUKS ULAZNE SUNČANE ENERGIJE) Ljeti i u jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, u proljeće porast u S Hrvatskoj, a smanjenje u Z Hrvatskoj; zimi smanjenje u cijeloj Hrvatskoj. Povećanje u svim sezonama osim zimi (najveći porast u gorskoj i središnjoj Hrvatskoj)
SREDNJA RAZINA MORA 2046. – 2065.

19 – 33 cm (IPCC AR5)

2081. – 2100.

32 – 65 cm (procjena prosječnih srednjih vrijednosti za Jadran iz raznih izvora)