Utjecaji klimatskih promjena na različita područja u RH - Prilagodba Klimi https://prilagodba-klimi.hr/kategorija/baza-znanja/utjecaji-klimatskih-promjena-na-razlicita-podrucja-u-rh/ Hrvatska Thu, 25 May 2023 11:07:05 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=7.0 https://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2021/11/Untitled-1-69x69.jpg Utjecaji klimatskih promjena na različita područja u RH - Prilagodba Klimi https://prilagodba-klimi.hr/kategorija/baza-znanja/utjecaji-klimatskih-promjena-na-razlicita-podrucja-u-rh/ 32 32 Poziv za gradove: Prijavite se za primanje prilagođene podrške za napredak u akciji prilagodbe https://prilagodba-klimi.hr/poziv-za-gradove-prijavite-se-za-primanje-prilagodene-podrske-za-napredak-u-akciji-prilagodbe/ Tue, 03 May 2022 11:34:10 +0000 https://prilagodba-klimi.hr/?p=16393 Program podrške politici je nova inicijativa koju je pokrenula Europska komisija u okviru Sporazuma gradonačelnika – Europa za pomoć lokalnim i regionalnim vlastima u provedbi strategija prilagodbe. U tom okviru, 40 lokalnih i regionalnih vlasti iz 12 država članica EU-a imat će priliku dobiti prilagođenu potporu od nacionalnih i europskih stručnjaka za napredak u prilagodbi . Potpora iz Instrumenta za potporu politikama […]

Objava Poziv za gradove: Prijavite se za primanje prilagođene podrške za napredak u akciji prilagodbe pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]>
pixabay.com

Program podrške politici je nova inicijativa koju je pokrenula Europska komisija u okviru Sporazuma gradonačelnika – Europa za pomoć lokalnim i regionalnim vlastima u provedbi strategija prilagodbe.

U tom okviru, 40 lokalnih i regionalnih vlasti iz 12 država članica EU-a imat će priliku dobiti prilagođenu potporu od nacionalnih i europskih stručnjaka za napredak u prilagodbi . Potpora iz Instrumenta za potporu politikama usredotočit će se na jednu prioritetnu mjeru koju je odredio grad ili regija. To može biti bilo što vezano uz klimatsku prilagodbu: to može biti priprema temelja za utvrđivanje rizika i ranjivosti, razvoj lokalne politike za poticanje rješenja temeljenih na prirodi ili čak izvođenje studije izvedivosti za projekt infrastrukture za sliv kišnice.

Ured Sporazuma gradonačelnika – Europa radit će s grupom stručnjaka na:

  • Nacionalnom upravljanju (jedan po svakoj odabranoj državi članici)
  • Financiranju
  • Rješenjima temeljenima na prirodi
  • Smanjenju rizika od katastrofe
  • Pravednoj tranziciji
  • Izgrađenom okruženju

Prema potrebama i traženoj podršci odabranih regija i općina, sudionici će biti upareni s nacionalnim stručnjakom za upravljanje i jednim do dva druga tematska stručnjaka.

Gradovi i regije iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Grčke, Mađarske, Italije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Španjolske koji su voljni sudjelovati pozivaju se da do 31. svibnja 2022. popune jednostavnu prijavu.

Saznajte više i prijavite se ovdje

 

Izvor naslovne slike: pixabay.com

Objava Poziv za gradove: Prijavite se za primanje prilagođene podrške za napredak u akciji prilagodbe pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]> Klimatska ranjivost i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša Dubrovačko-neretvanske županije https://prilagodba-klimi.hr/klimatska-ranjivost-i-mogucnosti-prilagodbe-urbanih-i-prirodnih-okolisa-dubrovacko-neretvanske-zupanije/ Tue, 19 Apr 2022 18:27:41 +0000 https://prilagodba-klimi.hr/?p=16383 U sklopu projekta  Klima-4HR – “Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša” provedeno je nekoliko istraživanja na području Dubrovačko-neretvanske županije vezanih uz utjecaj klimatskih promjena. Istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obalno područje grada Dubrovnika i NP Mljet Istraživači s Biološkog odsjeka PMF-a i Instituta Ruđer Bošković rade na istraživanju o posljedicama globalnih […]

Objava Klimatska ranjivost i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša Dubrovačko-neretvanske županije pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]>
pexels.com

U sklopu projekta  Klima-4HR – “Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša” provedeno je nekoliko istraživanja na području Dubrovačko-neretvanske županije vezanih uz utjecaj klimatskih promjena.

Istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obalno područje grada Dubrovnika i NP Mljet

Istraživači s Biološkog odsjeka PMF-a i Instituta Ruđer Bošković rade na istraživanju o posljedicama globalnih klimatskih promjena na ekosustav mora, s naglaskom na obalno područje Nacionalnog parka Mljet i grada Dubrovnika. Na odabranim lokacijama postavljeni su mjerni uređaji za temperaturu mora, uzorkovana je morska voda za analizu hranjivih soli, zooplanktonske zajednice i bakterija u stupcu mora, te su sakupljeni uzorci tkiva spužvi i koralja. U tijeku je izolacija potencijalno patogenih bakterija i određivanje ukupnog broja heterotrofnih bakterija kao i izolacija DNA iz prikupljenih uzorka. Promjene u temperaturi mora kao dugotrajne povišene vrijednosti tijekom ljetnih mjeseci, glavni je negativan čimbenik (uz onečišćenje mora) na bioraznolikost bentoskih organizama Jadrana.

Anketiranje korisnika meteoroloških/klimatoloških informacija

Na području Dubrovačko-neretvanske županije provedeno je istraživanje o utjecaju ekstremnih vremenskih prilika na poljoprivrednim dobrima. Anketom su obuhvaćeni vinogradari, maslinari, voćari, te ostali poljoprivrednici. Većina ispitanika poljoprivredom se bavi duže od 30 godina te njih 72% isključivo živi od poljoprivrede. Ispitanici su svjesni važnosti praćenja vremena te kao glavne izvore koriste vremenske prognoze raznih TV kanala, mobilne aplikacije i Internet. Također, ispitanici su svjesni postojanja klimatskih promjena iako teško povezuju utjecaj klimatskih promjena na njihove kulture. U kontekstu štete u poljoprivredi koje nastaju uslijed različitih uzroka (nametnici, bolesti, divlje životinje, vremenski uvjeti itd.), dionici prepoznaju vremenske čimbenike kao jedan od češćih uzroka šteta. Učestalosti ekstremnih vremenskih događaja varira ovisno o lokalitetu samog poljoprivrednog dobra. Istaknuto je kroz anketu da je jak vjetar relativno čest uzrok problema u poljoprivrednoj proizvodnji. Jaka tuča rijetko je viđena pojava na većini lokaliteta dok ju skoro polovica dionika nije nikada vidjelo. Iako je suša kao potencijalni uzročnik štete u konstantnom porastu (po mišljenju dionika) on ne predstavlja veliki problem jer većina poljoprivrednika navodnjava svoje nasade. Također, poljoprivrednici su primijetili blago negativan trend pojave tuče, dok pojava vjetra i kiše ne pokazuje značajne promjene.

Toplinsko opterećenje grada Dubrovnika

Za područje grada Dubrovnika su upotrebom satelitskih podataka izrađene toplinske karte površinske temperature te karte vegetacijskih indeksa pomoću kojih se uočava prostorna raspodjela urbanog toplinskog otoka. One omogućavaju detaljan uvid u poveznicu između tipa materijala podloge i površinske temperature te ukazuju na utjecaj zelenih površina na urbanu klimu. Istraživanje urbanog toplinskog otoka Dubrovnika nadopunjeno je i izradom lokalnih klimatskih zona koje omogućavaju analizu klimatskih uvjeta prema specifičnim lokalnim obilježjima grada. Ona uključuju zbijenost zgrada, tip materijala i podloge, zastupljenost vegetacije i druga obilježja.
Dugogodišnji nizovi podataka prizemnih meteoroloških postaja nude in-situ vrijednosti te je u tijeku njihova statistička analiza s ciljem detekcije promjena u obilježjima urbane klime. Također, u pripremi je klimatsko modeliranje urbano-klimatskim modelom za ispitivanje utjecaja zelene infrastrukture i hladnih materijala na toplinsko opterećenje grada.

U sklopu stručne prakse studenta Jakova Lozuka izrađena je StoryMap interaktivna web-stranica pod nazivom: “Obilježja urbanih i prirodnih površina grada Dubrovnika”.
Analizirani su podaci satelita Landsat-8 za ljetnu sezonu 2021. godine pomoću kojih je moguće detaljno analizirati urbani toplinski otok Dubrovnika, raspodjelu i gustoću zelenih površina, količinu vode u vegetaciji i druge bitne parametre koji određuju klimatska obilježja nekog područja.

O projektu

Klima-4HR – “Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša”

Cilj projekta je proučavanja ranjivosti urbanih i prirodnih okoliša na klimatske promjene te njihovu mogućnost prilagodbe. Projektne aktivnosti usmjerene su na utvrđivanje i analizu pojava s iznimno negativnim ekološkim, ekonomskim i socijalnim posljedicama, a koje će predstavljati još veću ugrozu u uvjetima očekivanih klimatskih promjena. Projekt uključuje detekciju i analizu iznimnog toplinskog opterećenja u gradovima, ekstremne meteorološke pojave praćene konvektivnim olujama s tučom i munjama, dugotrajne toplinske valove i sušna razdoblja te odgovor ciljnih slatkovodnih i morskih vrsta na stres uzrokovan klimatskim promjenama.

Korisnik: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek i Biološki odsjek

Više o projektu: https://klima-4hr.geof.pmf.unizg.hr/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Klimatska ranjivost i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša Dubrovačko-neretvanske županije pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]> Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu https://prilagodba-klimi.hr/procjena-tolerantnosti-hrvatske-germplazme-vinove-loze-na-susu/ Tue, 12 Apr 2022 15:08:59 +0000 https://prilagodba-klimi.hr/?p=16374 U okviru projekta TOLVIN, tijekom 2021. godine postavljeno je 15 meteo stanica, u vinogradima na poluotoku Pelješcu, otoku Hvaru, u Istri , u Krapini, Križevcima te u kolekcijama Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Klimatske prilike igraju značajnu ulogu tijekom duge […]

Objava Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]>
pexels.com

U okviru projekta TOLVIN, tijekom 2021. godine postavljeno je 15 meteo stanica, u vinogradima na poluotoku Pelješcu, otoku Hvaru, u Istri , u Krapini, Križevcima te u kolekcijama Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Klimatske prilike igraju značajnu ulogu tijekom duge vegetacije vinove loze. Recentna znanstvena istraživanja ukazuju na osjetljivost i negativne učinke promjene klime na mediteransku vinogradarsku proizvodnju kakvu poznajemo danas. Hrvatske vinograde karakterizira iznimna pedo-klimatska raznolikost, čak i unutar jednog vinograda te dinamična promjena klime, stoga je postavljanje meteoroloških stanica u pojedinom vinogradu, ključno za pravovaljano, precizno praćenje te predviđanje klimatskih promjena na lokalnoj i regionalnoj razini. Nepredvidiva, sve češća pojava ekstremnih vremenskih uvjeta, također zahtijeva što točnija mjerenja, in situ što je omogućeno lokaliziranim postavljanjem meteo stanica. Pored toga, omogućen je uvid u klimatske uvjete u mjestima koja nisu obuhvaćena službenim mjerenjima državnih meteoroloških postaja, a gdje se uzgaja vinova loza.

Radi orijentacijskog uvida u trenutne klimatske prilike i pogodnost za uzgoj vinove loze, izračunati su uobičajeni agroklimatološki indeksi  na osnovi podataka ustupljenih od Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za 2020. godinu i područja obuhvaćena TOLVIN projektom. Utvrđen je porast maksimalnih vrijednosti indeksa u odnosu na prijašnje izračune na gotovo cijelom području istraživanja, posebice na području Dalmacije.

Temeljem DHMZ podataka, napravljen je pregled klimatskih parametara (srednje dnevne temperature i količina oborina) te utvrđen porast njihovih vrijednosti, tijekom dugogodišnjeg razdoblja za lokalitete Zagreb, Split (1950 – 2020) i Poreč (38 godina) (slika 1).

Slika 1. Prikaz Excel heat-mape srednjih dnevnih temperatura kroz dugogodišnje razdoblje

 

Evaluacija suše u kolekcijskom nasadu provedena je mjerenjem fizioloških parametara: bilježeni su datumi nastupa pojedinih fenofaza razvoja vinove loze (pupanje, cvatnja, šara, tehnološka zrelost). U najtoplijem periodu vegetacije (srpanj, kolovoz i rujan) provedena su mjerenja izmjene plinova i fotosintetske aktivnosti lista, te vodnog potencijala. Utvrđen je veliki raspon vrijednosti izmjene plinova i stanja vode kod istraživanih sorata. Evaluacija tijekom berbe obuhvatila je mjerenja uroda i komponenata uroda te osnovne parametre kakvoće mošta (sadržaj šećera, ukupne kiseline te pH).

Evaluacija suše tijekom berbe, provedena je u svim vinogradima uključenim u TOLVIN projekt  gdje su postavljene meteo stanice. Simptomi suše zabilježeni su i opisani. Vizualno je ocijenjeno opće stanje minimalno 10 trsova sorte, izgled lišća te grozdova, turgor bobica i ožegotine bobica od sunca kod bijelih sorata i sl. Svojstva grozdova detaljnije su analizirana uvometrijskim mjerenjem 10 reprezentativnih grozdova (širina i dužina grozda, masa grozda, masa 100 bobica) te fizikalno-kemijskom analizom mošta.

Posebno su definirani kriteriji za prikupljanje simptoma ožegotina bobica u skladu s opažanjima i dostupnom literaturom, s obzirom na sortna svojstva i uobičajenu pojavu brončane boje bobica kod nekih bijelih sorata, izloženih direktnom suncu. Na temelju vizualne ocjene intenziteta brončanog obojenja te udjela bobica zahvaćenih ovim simptomom, empirijski je određen stupanj ožegotina bobica. Provedena je i zasebna analiza fizikalno-kemijskih svojstava mošta normalnih i bobica s ožegotinama te su uočene jasne razlike u kakvoći.

Pokus sa različitim sortama vinove loze u stakleniku

U kontroliranim uvjetima staklenika proveden je pokus otpornosti vinove loze na sušu na četiri tradicionalne hrvatske sorte vinove loze: Plavac mali, Tribidrag, Malvazija istarska i Graševina te dva genotipa divlje loze. Uzgojene su jednogodišnje biljke na vlastitom korijenu u posudama za uzgoj biljaka. Svaki genotip bio je zastupljen s tri primke za tretman vodnog deficita te tri primke pripadajuće navodnjavane kontrole. Analizirana je izmjena plinova lista i transkriptomski odgovor biljaka na sušu. Optimiziran je protokol za izolaciju RNA iz vinove loze te provedena analiza uzorkovanih listova na četiri gena koji prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama igraju ključnu ulogu u odgovoru biljke na stresne uvjete suše. Analiza transkriptoma se pokazala pouzdana i specifična metoda u identifikaciji gena i genomskih regija odgovornih za stresne uvjete poput suše, s obzirom na prepisivanje dijela genetičke upute odgovorne za aktivaciju u specifičnim stresnim uvjetima. Rezultati analiza su statistički obrađeni te genotipovi pokazuju različit transkriptomski odgovor na inducirani vodni stres.

 

O projektu:

TOLVIN – Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu

Cilj projekta je istražiti tolerantnost hrvatske autohtone germplazne vinove loze na sušu. Projektni prijedlog će (i) analizirati bioklimatske i proizvodne varijable kod glavnih autohtonih sorata vinove loze i prirodnih populacija divlje loze u RH, (ii) procjeniti stupanj tolerantnosti na sušu hrvatske germplazme loze na temelju fizioloških, morfoloških i genetskih podataka. Rezultati projekta su u funkciji održivog vinogradarstva i predložit će mjere prilagodbe na klimatske promjene za domaću vinogradarsko-vinarsku proizvodnju i očuvanje bioraznolikosti divlje loze.

Korisnik: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša

Više o projektu: http://tolvin.krs.hr/en/title-page-2/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]> Odnos promjene klime na šume u Hrvatskoj https://prilagodba-klimi.hr/odnos-promjene-klime-na-sume-u-hrvatskoj/ Wed, 06 Apr 2022 12:31:02 +0000 https://prilagodba-klimi.hr/?p=16362 U sklopu projekta Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” u kojem sudjeluje Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu provode se istraživanja važna za shvaćanja odnosa promjene klime na šume u Hrvatskoj, a ovo su neka od opažanja: 1) Crni borovi kao dugoživući klimatolozi Kronologije rasta stabala (nizovi godova) […]

Objava Odnos promjene klime na šume u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]>
pexels.com

U sklopu projekta Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” u kojem sudjeluje Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu provode se istraživanja važna za shvaćanja odnosa promjene klime na šume u Hrvatskoj, a ovo su neka od opažanja:

1) Crni borovi kao dugoživući klimatolozi

Kronologije rasta stabala (nizovi godova) predstavljaju jedan od najpouzdanijih izvora podataka o prošlim klimatskim uvjetima. Na području NP Sjeverni Velebit pronađene su stare šume (prašume) crnoga bora na predjelu Borovi vrh i Budim. Uzimanjem uzoraka ustanovljena je starost stabala od 274. godine. Analizom varijabilnosti širina godova i klimatskih podataka s meteorološke postaje Zavižan od 1954. do 2020. godine utvrdili su  značajne i pozitivne korelacije ljetnih oborina (lipanj-srpanj-kolovoz) te time stvorili model za rekonstrukciju ljetnih oborina dalje u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida. 

2) Stabla u poplavnim područjima bilježe povijesne protoke i vodostaje rijeke Save

Ekstremne poplave rijeke Save posljednjih nekoliko godina uzrokuju značajne materijalne i ekološke štete. Obrana od poplava u prvom redu podrazumijeva izgradnju nasipa čije dimenzije se uglavnom određuju računski na temelju maksimalno zapaženih protoka u određenom vremenu. Kako se protoci na rijeci Savi mjere ne dulje od 100. godina postoji izvjesni manjak podataka o povijesnim rasponima maksimalnih protoka. Pokazalo se da vrste koje rastu u poplavnim područjima kao npr. poljski jasen te hrast lužnjak na svojim godovima iz godine u godinu bilježe vrijednosti protoka rijeke Save i to u ljetnim mjesecima. Na ovaj način pomoću uzoraka iz stabala mogu se rekonstruirati protoci i puno dalje od instrumentalnih mjerenja te na taj način poslužiti za analize povratnih događaja i učestalosti visokih protoka.

3) Izotopi kisika i ugljika u stablima borova pospješuju rekonstrukcije klimatskih čimbenika

U suradnji s CzechGlobe – Global Change Research Institute (Brno) provedena je analiza koncentracije stabilnih izotopa kisika i ugljika u godovima stabala munike  jedne od najstarijih vrsta drveća u Europi. Utvrđeno je da su vrijednosti navedenih izotopa bolji pokazatelji temperature, oborina i suše od širine godova stabala. Korelacije između ovih klimatskih parametara i stabilnih izotopa u godovima stabala najjače su za ljetno razdoblje. Rezultati vremenske i prostorne korelacije pokazuju da su kronologije stabilnih izotopa godova stabala stabilni, pouzdani posrednički poslužitelji za rekonstrukciju oborina na cijelom Balkanskom poluotoku i okolnom području istočnog Mediterana. Međutim, stabilnost temperaturnog signala kronologije izotopa opada nakon 1950-ih.

4) Stare posavske kuće – izvor podatka o klimi do 1550. godine

Analizom drvene građe prikupljene na starim drvenim posavskim kućama je dobivena kronologija hrasta lužnjaka u rasponu od 1551. do 1867. godine. Dobivene kronologije spojene su sa kronologijom živućih stabala hrasta iz sekundarne prašume Prašnik u blizini Stare Gradiške. Time je dobivena kronologija širina godova ukupne duljine 468 godina što je najdulja kronologija takve vrste u Hrvatskoj. Raspon kronologije iznosi od 1551. do 2018. godine. Ovakva kronologija poslužit će za rekonstrukcije klime na području nizinske Hrvatske te otkriti neke posebnosti dinamike nizinskih šuma. Analizom su utvrđene i maksimalne moguće starosti istraživanih objekata koje iznose od 131 do 209 godina.

5) Pred običnom bukvom(Fagus sylvatica L.) u Europi nije svijetla budućnost

Obična bukva je najzastupljenija vrsta drveća u Hrvatskoj s velikim ekonomskim i ekološkim značajem. Najnovija istraživanja utvrdila su značajno smanjenje prirasta obične bukve u cijeloj Europi. Usporedbom prirasta bukve od 1986 – 2020 u odnosu na razdoblje od 1950-1985 utvrđen je značajan pad prirasta a za područje Hrvatske i preko 30%. Predviđeni gubici produktivnosti šuma prema modelima klimatskih promjena najupečatljiviji su na južnoj granici geografske rasprostranjenosti bukve i to u regijama u kojima se očekuje da će stalni atmosferski sustavi visokog tlaka povećati pojavu suša. Predviđene promjene rasta u 21. stoljeću diljem Europe ukazuju na ozbiljne ekološke i ekonomske posljedice koje zahtijevaju hitnu prilagodbu šumarstva. 

 6) U sklopu projekta MEMORIE pronađeno najstarije stablo u Hrvatskoj

Najstarije izmjereno stablo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera je stablo obične bukve. Starost stabla obične bukve iznosi više od 569 godina i predstavlja jedno od najstarijih stabala ove vrste u Europi. Iako njen prsni promjer iznosi svega 80 cm, doživjela je veliku starost što znači da je godišnji prirast ovog stabla svega 0,14 cm. Velika starost ovog stabla u odnosu na njegov prsni promjer ukazuju da su životni uvjeti (tlo, voda, svjetlost) u staništu ove vrste vrlo oskudni, ali ipak vrsta je, uz vlastitu sposobnost  prilagodbe na teške stanišne uvjete doživjela duboku starost gdje je umjesto velikih dimenzija izabrala dugi život.

7) Istraživači pronašli subfosilne hrastove (Quercus robur L.) u Zagrebu

U gradu Zagrebu prilikom građevinskih iskopa na Trešnjevci pronađena su 2 stabla hrasta lužnjaka. Uzorci su prikupljeni za daljnja dendrokronološka istraživanja i datiranje pronađenih stabala. Obzirom na morfologiju očekuje se starost između 2000 – 3000. godina. Prikupljeni uzorci će poslužiti za izradu kronologije i klimatske rekonstrukcije daleko u prošlost. 

8) Zašto umiru hrastovi?

Pomoću uzoraka godova iz zdravih i odumrlih stabala hrasta provedena je analiza ekoloških i biotskih čimbenika koji utječu na odumiranje stabala. Naime, utvrđeno je da niz nepovoljnih klimatskih događaja, naročito ekstremno niskih zimskih temperatura zraka ali i sušne godine uzrokuju stres kod djela populacije hrastova. Povećanjem temperature zraka te generalno suših uvjeta u jugoistočnoj Europi klima postaje dominantan čimbenik rasta stabala uzrokujući sinkroniziranost neovisno o specifičnim lokalnim, mikroreljefnim i regionalnim klimatskim prilikama. Premda se adaptacijski mehanizam hrasta na nepovoljne uvjete ne smanjuje značajno sa starosti stabala ipak treba imati u vidu činjenicu da su danas guste šume starosti preko 100 godina značajno ugrožene klimatskim promjenama. Ovo istraživanje ide u prilog mjerama adaptacije koje ukazuju na smanjenje gustoće stabala i to već u ranim fazama razvoja sastojina. Lokalno prilagođeni ekotipovi hrasta sa suših staništa nisu bolje prilagođeni sušnim uvjetima te je takva mjera adaptacije upitna u budućnosti.

O projektu:

Projektom Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” se želi doprinijeti rješavanju problema nedostatka podataka i radova o utjecaju, ranjivosti, otpornosti i mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene u 3 ranjiva sektora čiji su temelji prirodni resursi (šumarstvo, prirodni ekosustavi i bioraznolikost te poljoprivreda), sukladno Sedmom nacionalnom izvješću.

Novodobivene spoznaje i baze podataka će omogućiti analize ranjivosti i otpornosti šuma, prirode i biološke raznolikosti i poljoprivrede u odnosu na predviđene modele klimatskih promjena. Na taj način će se unaprijediti znanstvena znanja koja će omogućiti razvoj mjera prilagodbe uzajamnom suradnjom multisektorskog istraživačkog tima i dionika. Projektom se želi odgovoriti na budući utjecaj, ranjivost i prilagodbu na klimatske promjene.

Korisnik: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Više o projektu: https://www.sumfak.unizg.hr/memorie/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Odnos promjene klime na šume u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]> Utjecaj obilnih kiša na poljoprivredni sektor RH https://prilagodba-klimi.hr/16347-2/ Mon, 28 Mar 2022 07:00:38 +0000 https://prilagodba-klimi.hr/?p=16347 U sklopu projekta PRESPIRE  –  Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama kojeg provodi Institut Ruđer Bošković objavljen je rad “Zapažanja poljoprivrednika o utjecaju prekomjerne kiše praćene poplavama na poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj“. Sažetak Ekstremni vremenski događaji, između kojih su i obilne kiše, postali su sve češća pojava u mnogim dijelovima svijeta. S obzirom […]

Objava Utjecaj obilnih kiša na poljoprivredni sektor RH pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]>
pexels.com

U sklopu projekta PRESPIRE  –  Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama kojeg provodi Institut Ruđer Bošković objavljen je rad “Zapažanja poljoprivrednika o utjecaju prekomjerne kiše praćene poplavama na poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj“.

Sažetak

Ekstremni vremenski događaji, između kojih su i obilne kiše, postali su sve češća pojava u mnogim dijelovima svijeta. S obzirom na to da se planet nastavlja zagrijavati, očekuje se njihovo povećanje. Predviđa se da će poljoprivredni sektor, koji izravno ovisi o klimi, pretrpjeti velike štete s očekivanim padom prinosa usjeva. Istraživanje je usmjereno na poplave koje nastaju kao posljedice obilnih kiša te njihov utjecaj na poljoprivredni sektor u Hrvatskoj, s naglaskom na njegovu sjevernu Panonsku regiju. Podaci su prikupljeni za razdoblje 2015-2020, a temelje se na anketi od 34 anonimna pitanja provedenom među poljoprivrednicima koji su prethodno prijavljivali klimatske štete na svojim usjevima. Budući da je gotovo 80% sudionika istraživanja u posljednjih 5 godina na svojim proizvodnim površinama imalo poplavu (uglavnom kratkotrajnu tj. poplavljivanje do sedam dana), jasno je da ovoj vrsti problema treba dodatno posvetiti pažnju. Podaci sugeriraju da su se poplave najčešće dogodile u fazi klijanja biljaka (prije 5. lista) što predstavlja rizik za oštećenje biljaka i posljedično smanjenje prinosa. Kombinacija mjera ublažavanja i prilagodbe mogla bi umanjiti zadržavanje vode na poljima i smanjiti štetu, međutim, istraživanje je pokazalo da poljoprivrednici rijetko koriste takve mjere. Znanje stečeno u ovoj studiji predstavlja prvi korak ka razumijevanju potencijalnih negativnih učinaka ekstremnih događaja na krhki poljoprivredni sektor u Hrvatskoj i moglo bi pomoći vlastima u donošenju odluka s ciljem smanjenja posljedica takvih događaja.

O projektu

Projekt PERSPIRE ima za cilj proučiti odgovor rizosferne mikrobne zajednice i odabrane modelne biljke na ekstremne vremenske uvjete (poplava kao posljedica ekstremnih oborina) kao posljedica klimatskih promjena te definirati promjene u njihovoj međusobnoj interakciji.

  • Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na strukturu i funkcioniranje rizosfernog mikrobioma
  • Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na razinu stresa kod modelne biljke
  • Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na ponašanje i biorazgradivost pesticida
  • Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na ponašanje bakterijske otpornosti na antibiotike
  • Izolirati i uzgojiti mikroorganizme adaptirane na ekstremne oborine (poplave)
  • Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na količinu makro- i mikroelemenata te teških metala u tlu i biljci

korisnik: Institut Ruđer Bošković

Izvor teksta: https://jcea.agr.hr/en/issues/article/3292

Poveznica na stranicu projekta: https://perspire.eu/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Utjecaj obilnih kiša na poljoprivredni sektor RH pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]> Prilagodba Jadrana klimatskim promjenama https://prilagodba-klimi.hr/kako-se-obala-jadrana-moze-prilagoditi-klimatski-promjenama/ Fri, 18 Feb 2022 11:26:36 +0000 https://prilagodba-klimi.hr/?p=16305 Obalna područja su visoko rizični prostori podložni utjecajima klimatskih promjena kao što su porast razine mora i naknadne promjene u silama. Potrebno je osnažiti otpornost obalnog područja te stvoriti prilagodljiv i brz sustav upravljanja baziran na suradnji sa znanstvenicima kako bi se smanjio rizik za stanovnike obalnih područja stvorio mehanizam za efektivno nošenje s novonastalim […]

Objava Prilagodba Jadrana klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]>
 pixabay.com, Rovinj

Obalna područja su visoko rizični prostori podložni utjecajima klimatskih promjena kao što su porast razine mora i naknadne promjene u silama. Potrebno je osnažiti otpornost obalnog područja te stvoriti prilagodljiv i brz sustav upravljanja baziran na suradnji sa znanstvenicima kako bi se smanjio rizik za stanovnike obalnih područja stvorio mehanizam za efektivno nošenje s novonastalim okolnostima.

Cilj projekta Adriadapt je promicanje lokalne i regionalne otpornosti razvijanjem baze znanja potrebne za utvrđivanje prikladnih mogućnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Da bi se postigao taj cilj od početka 2019. do lipnja 2021. provedene su brojne aktivnosti. Proizvedene su klimatske projekcije visoke razlučivosti s detaljnim informacijama o klimatskim parametrima za jadranske regije i te su informacije dostupne na platformi.

Osnovni zadatak projekta će se provesti uz pomoć četiri akcije :

  • stvaranje skupova podataka i projekcija visoke razlučivosti koje pružaju detaljne i pouzdane informacije o klimatskim utjecajima u regijama
  • stvaranje klimatskog informacijskog sustava ili platforme znanja za jadransku regiju koja će sadržavati primjere najbolje prakse, dokumente sa smjernicama, pravne okvire i studije klime i ranjivosti
  • testiranje i integriranje platforme znanja u odabranim talijanskim i hrvatskim pilot gradovima i proširenim urbanim područjima gdje će se izraditi planovi prilagodbe i otpornosti
  • održavanje i širenje informacija

Nedavno je objavljena završna verzija predložene platforme znanja za jadransku regiju te ju možete posjetiti putem poveznice: https://adriadapt.eu/hr/ .

Izvor naslovne slike: pixabay.com

Objava Prilagodba Jadrana klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

]]>