U sklopu projekta Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” u kojem sudjeluje Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu provode se istraživanja važna za shvaćanja odnosa promjene klime na šume u Hrvatskoj, a ovo su neka od opažanja:
1) Crni borovi kao dugoživući klimatolozi
Kronologije rasta stabala (nizovi godova) predstavljaju jedan od najpouzdanijih izvora podataka o prošlim klimatskim uvjetima. Na području NP Sjeverni Velebit pronađene su stare šume (prašume) crnoga bora na predjelu Borovi vrh i Budim. Uzimanjem uzoraka ustanovljena je starost stabala od 274. godine. Analizom varijabilnosti širina godova i klimatskih podataka s meteorološke postaje Zavižan od 1954. do 2020. godine utvrdili su značajne i pozitivne korelacije ljetnih oborina (lipanj-srpanj-kolovoz) te time stvorili model za rekonstrukciju ljetnih oborina dalje u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida.
2) Stabla u poplavnim područjima bilježe povijesne protoke i vodostaje rijeke Save
Ekstremne poplave rijeke Save posljednjih nekoliko godina uzrokuju značajne materijalne i ekološke štete. Obrana od poplava u prvom redu podrazumijeva izgradnju nasipa čije dimenzije se uglavnom određuju računski na temelju maksimalno zapaženih protoka u određenom vremenu. Kako se protoci na rijeci Savi mjere ne dulje od 100. godina postoji izvjesni manjak podataka o povijesnim rasponima maksimalnih protoka. Pokazalo se da vrste koje rastu u poplavnim područjima kao npr. poljski jasen te hrast lužnjak na svojim godovima iz godine u godinu bilježe vrijednosti protoka rijeke Save i to u ljetnim mjesecima. Na ovaj način pomoću uzoraka iz stabala mogu se rekonstruirati protoci i puno dalje od instrumentalnih mjerenja te na taj način poslužiti za analize povratnih događaja i učestalosti visokih protoka.
3) Izotopi kisika i ugljika u stablima borova pospješuju rekonstrukcije klimatskih čimbenika
U suradnji s CzechGlobe – Global Change Research Institute (Brno) provedena je analiza koncentracije stabilnih izotopa kisika i ugljika u godovima stabala munike jedne od najstarijih vrsta drveća u Europi. Utvrđeno je da su vrijednosti navedenih izotopa bolji pokazatelji temperature, oborina i suše od širine godova stabala. Korelacije između ovih klimatskih parametara i stabilnih izotopa u godovima stabala najjače su za ljetno razdoblje. Rezultati vremenske i prostorne korelacije pokazuju da su kronologije stabilnih izotopa godova stabala stabilni, pouzdani posrednički poslužitelji za rekonstrukciju oborina na cijelom Balkanskom poluotoku i okolnom području istočnog Mediterana. Međutim, stabilnost temperaturnog signala kronologije izotopa opada nakon 1950-ih.
4) Stare posavske kuće – izvor podatka o klimi do 1550. godine
Analizom drvene građe prikupljene na starim drvenim posavskim kućama je dobivena kronologija hrasta lužnjaka u rasponu od 1551. do 1867. godine. Dobivene kronologije spojene su sa kronologijom živućih stabala hrasta iz sekundarne prašume Prašnik u blizini Stare Gradiške. Time je dobivena kronologija širina godova ukupne duljine 468 godina što je najdulja kronologija takve vrste u Hrvatskoj. Raspon kronologije iznosi od 1551. do 2018. godine. Ovakva kronologija poslužit će za rekonstrukcije klime na području nizinske Hrvatske te otkriti neke posebnosti dinamike nizinskih šuma. Analizom su utvrđene i maksimalne moguće starosti istraživanih objekata koje iznose od 131 do 209 godina.
5) Pred običnom bukvom(Fagus sylvatica L.) u Europi nije svijetla budućnost
Obična bukva je najzastupljenija vrsta drveća u Hrvatskoj s velikim ekonomskim i ekološkim značajem. Najnovija istraživanja utvrdila su značajno smanjenje prirasta obične bukve u cijeloj Europi. Usporedbom prirasta bukve od 1986 – 2020 u odnosu na razdoblje od 1950-1985 utvrđen je značajan pad prirasta a za područje Hrvatske i preko 30%. Predviđeni gubici produktivnosti šuma prema modelima klimatskih promjena najupečatljiviji su na južnoj granici geografske rasprostranjenosti bukve i to u regijama u kojima se očekuje da će stalni atmosferski sustavi visokog tlaka povećati pojavu suša. Predviđene promjene rasta u 21. stoljeću diljem Europe ukazuju na ozbiljne ekološke i ekonomske posljedice koje zahtijevaju hitnu prilagodbu šumarstva.
6) U sklopu projekta MEMORIE pronađeno najstarije stablo u Hrvatskoj
Najstarije izmjereno stablo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera je stablo obične bukve. Starost stabla obične bukve iznosi više od 569 godina i predstavlja jedno od najstarijih stabala ove vrste u Europi. Iako njen prsni promjer iznosi svega 80 cm, doživjela je veliku starost što znači da je godišnji prirast ovog stabla svega 0,14 cm. Velika starost ovog stabla u odnosu na njegov prsni promjer ukazuju da su životni uvjeti (tlo, voda, svjetlost) u staništu ove vrste vrlo oskudni, ali ipak vrsta je, uz vlastitu sposobnost prilagodbe na teške stanišne uvjete doživjela duboku starost gdje je umjesto velikih dimenzija izabrala dugi život.
7) Istraživači pronašli subfosilne hrastove (Quercus robur L.) u Zagrebu
U gradu Zagrebu prilikom građevinskih iskopa na Trešnjevci pronađena su 2 stabla hrasta lužnjaka. Uzorci su prikupljeni za daljnja dendrokronološka istraživanja i datiranje pronađenih stabala. Obzirom na morfologiju očekuje se starost između 2000 – 3000. godina. Prikupljeni uzorci će poslužiti za izradu kronologije i klimatske rekonstrukcije daleko u prošlost.
8) Zašto umiru hrastovi?
Pomoću uzoraka godova iz zdravih i odumrlih stabala hrasta provedena je analiza ekoloških i biotskih čimbenika koji utječu na odumiranje stabala. Naime, utvrđeno je da niz nepovoljnih klimatskih događaja, naročito ekstremno niskih zimskih temperatura zraka ali i sušne godine uzrokuju stres kod djela populacije hrastova. Povećanjem temperature zraka te generalno suših uvjeta u jugoistočnoj Europi klima postaje dominantan čimbenik rasta stabala uzrokujući sinkroniziranost neovisno o specifičnim lokalnim, mikroreljefnim i regionalnim klimatskim prilikama. Premda se adaptacijski mehanizam hrasta na nepovoljne uvjete ne smanjuje značajno sa starosti stabala ipak treba imati u vidu činjenicu da su danas guste šume starosti preko 100 godina značajno ugrožene klimatskim promjenama. Ovo istraživanje ide u prilog mjerama adaptacije koje ukazuju na smanjenje gustoće stabala i to već u ranim fazama razvoja sastojina. Lokalno prilagođeni ekotipovi hrasta sa suših staništa nisu bolje prilagođeni sušnim uvjetima te je takva mjera adaptacije upitna u budućnosti.
O projektu:
Projektom Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” se želi doprinijeti rješavanju problema nedostatka podataka i radova o utjecaju, ranjivosti, otpornosti i mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene u 3 ranjiva sektora čiji su temelji prirodni resursi (šumarstvo, prirodni ekosustavi i bioraznolikost te poljoprivreda), sukladno Sedmom nacionalnom izvješću.
Novodobivene spoznaje i baze podataka će omogućiti analize ranjivosti i otpornosti šuma, prirode i biološke raznolikosti i poljoprivrede u odnosu na predviđene modele klimatskih promjena. Na taj način će se unaprijediti znanstvena znanja koja će omogućiti razvoj mjera prilagodbe uzajamnom suradnjom multisektorskog istraživačkog tima i dionika. Projektom se želi odgovoriti na budući utjecaj, ranjivost i prilagodbu na klimatske promjene.
Korisnik: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Više o projektu: https://www.sumfak.unizg.hr/memorie/
Izvor naslovne slike: pexels.com
