U okviru projekta TOLVIN, tijekom 2021. godine postavljeno je 15 meteo stanica, u vinogradima na poluotoku Pelješcu, otoku Hvaru, u Istri , u Krapini, Križevcima te u kolekcijama Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Klimatske prilike igraju značajnu ulogu tijekom duge vegetacije vinove loze. Recentna znanstvena istraživanja ukazuju na osjetljivost i negativne učinke promjene klime na mediteransku vinogradarsku proizvodnju kakvu poznajemo danas. Hrvatske vinograde karakterizira iznimna pedo-klimatska raznolikost, čak i unutar jednog vinograda te dinamična promjena klime, stoga je postavljanje meteoroloških stanica u pojedinom vinogradu, ključno za pravovaljano, precizno praćenje te predviđanje klimatskih promjena na lokalnoj i regionalnoj razini. Nepredvidiva, sve češća pojava ekstremnih vremenskih uvjeta, također zahtijeva što točnija mjerenja, in situ što je omogućeno lokaliziranim postavljanjem meteo stanica. Pored toga, omogućen je uvid u klimatske uvjete u mjestima koja nisu obuhvaćena službenim mjerenjima državnih meteoroloških postaja, a gdje se uzgaja vinova loza.
Radi orijentacijskog uvida u trenutne klimatske prilike i pogodnost za uzgoj vinove loze, izračunati su uobičajeni agroklimatološki indeksi na osnovi podataka ustupljenih od Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za 2020. godinu i područja obuhvaćena TOLVIN projektom. Utvrđen je porast maksimalnih vrijednosti indeksa u odnosu na prijašnje izračune na gotovo cijelom području istraživanja, posebice na području Dalmacije.
Temeljem DHMZ podataka, napravljen je pregled klimatskih parametara (srednje dnevne temperature i količina oborina) te utvrđen porast njihovih vrijednosti, tijekom dugogodišnjeg razdoblja za lokalitete Zagreb, Split (1950 – 2020) i Poreč (38 godina) (slika 1).
Evaluacija suše u kolekcijskom nasadu provedena je mjerenjem fizioloških parametara: bilježeni su datumi nastupa pojedinih fenofaza razvoja vinove loze (pupanje, cvatnja, šara, tehnološka zrelost). U najtoplijem periodu vegetacije (srpanj, kolovoz i rujan) provedena su mjerenja izmjene plinova i fotosintetske aktivnosti lista, te vodnog potencijala. Utvrđen je veliki raspon vrijednosti izmjene plinova i stanja vode kod istraživanih sorata. Evaluacija tijekom berbe obuhvatila je mjerenja uroda i komponenata uroda te osnovne parametre kakvoće mošta (sadržaj šećera, ukupne kiseline te pH).
Evaluacija suše tijekom berbe, provedena je u svim vinogradima uključenim u TOLVIN projekt gdje su postavljene meteo stanice. Simptomi suše zabilježeni su i opisani. Vizualno je ocijenjeno opće stanje minimalno 10 trsova sorte, izgled lišća te grozdova, turgor bobica i ožegotine bobica od sunca kod bijelih sorata i sl. Svojstva grozdova detaljnije su analizirana uvometrijskim mjerenjem 10 reprezentativnih grozdova (širina i dužina grozda, masa grozda, masa 100 bobica) te fizikalno-kemijskom analizom mošta.
Posebno su definirani kriteriji za prikupljanje simptoma ožegotina bobica u skladu s opažanjima i dostupnom literaturom, s obzirom na sortna svojstva i uobičajenu pojavu brončane boje bobica kod nekih bijelih sorata, izloženih direktnom suncu. Na temelju vizualne ocjene intenziteta brončanog obojenja te udjela bobica zahvaćenih ovim simptomom, empirijski je određen stupanj ožegotina bobica. Provedena je i zasebna analiza fizikalno-kemijskih svojstava mošta normalnih i bobica s ožegotinama te su uočene jasne razlike u kakvoći.
Pokus sa različitim sortama vinove loze u stakleniku
U kontroliranim uvjetima staklenika proveden je pokus otpornosti vinove loze na sušu na četiri tradicionalne hrvatske sorte vinove loze: Plavac mali, Tribidrag, Malvazija istarska i Graševina te dva genotipa divlje loze. Uzgojene su jednogodišnje biljke na vlastitom korijenu u posudama za uzgoj biljaka. Svaki genotip bio je zastupljen s tri primke za tretman vodnog deficita te tri primke pripadajuće navodnjavane kontrole. Analizirana je izmjena plinova lista i transkriptomski odgovor biljaka na sušu. Optimiziran je protokol za izolaciju RNA iz vinove loze te provedena analiza uzorkovanih listova na četiri gena koji prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama igraju ključnu ulogu u odgovoru biljke na stresne uvjete suše. Analiza transkriptoma se pokazala pouzdana i specifična metoda u identifikaciji gena i genomskih regija odgovornih za stresne uvjete poput suše, s obzirom na prepisivanje dijela genetičke upute odgovorne za aktivaciju u specifičnim stresnim uvjetima. Rezultati analiza su statistički obrađeni te genotipovi pokazuju različit transkriptomski odgovor na inducirani vodni stres.
O projektu:
TOLVIN – Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu
Cilj projekta je istražiti tolerantnost hrvatske autohtone germplazne vinove loze na sušu. Projektni prijedlog će (i) analizirati bioklimatske i proizvodne varijable kod glavnih autohtonih sorata vinove loze i prirodnih populacija divlje loze u RH, (ii) procjeniti stupanj tolerantnosti na sušu hrvatske germplazme loze na temelju fizioloških, morfoloških i genetskih podataka. Rezultati projekta su u funkciji održivog vinogradarstva i predložit će mjere prilagodbe na klimatske promjene za domaću vinogradarsko-vinarsku proizvodnju i očuvanje bioraznolikosti divlje loze.
Korisnik: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša
Više o projektu: http://tolvin.krs.hr/en/title-page-2/
Izvor naslovne slike: pexels.com
