Istraživači s Biološkog odsjeka PMF-a i Instituta Ruđer Bošković rade na istraživanju o posljedicama globalnih klimatskih promjena na ekosustav mora, s naglaskom na obalno područje Nacionalnog parka Mljet i grada Dubrovnika. Na odabranim lokacijama postavljeni su mjerni uređaji za temperaturu mora, uzorkovana je morska voda za analizu hranjivih soli, zooplanktonske zajednice i bakterija u stupcu mora, te su sakupljeni uzorci tkiva spužvi i koralja. U tijeku je izolacija potencijalno patogenih bakterija i određivanje ukupnog broja heterotrofnih bakterija kao i izolacija DNA iz prikupljenih uzorka. Promjene u temperaturi mora kao dugotrajne povišene vrijednosti tijekom ljetnih mjeseci, glavni je negativan čimbenik (uz onečišćenje mora) na bioraznolikost bentoskih organizama Jadrana.

Anketiranje korisnika meteoroloških/klimatoloških informacija

Na području Dubrovačko-neretvanske županije provedeno je istraživanje o utjecaju ekstremnih vremenskih prilika na poljoprivrednim dobrima. Anketom su obuhvaćeni vinogradari, maslinari, voćari, te ostali poljoprivrednici. Većina ispitanika poljoprivredom se bavi duže od 30 godina te njih 72% isključivo živi od poljoprivrede. Ispitanici su svjesni važnosti praćenja vremena te kao glavne izvore koriste vremenske prognoze raznih TV kanala, mobilne aplikacije i Internet. Također, ispitanici su svjesni postojanja klimatskih promjena iako teško povezuju utjecaj klimatskih promjena na njihove kulture. U kontekstu štete u poljoprivredi koje nastaju uslijed različitih uzroka (nametnici, bolesti, divlje životinje, vremenski uvjeti itd.), dionici prepoznaju vremenske čimbenike kao jedan od češćih uzroka šteta. Učestalosti ekstremnih vremenskih događaja varira ovisno o lokalitetu samog poljoprivrednog dobra. Istaknuto je kroz anketu da je jak vjetar relativno čest uzrok problema u poljoprivrednoj proizvodnji. Jaka tuča rijetko je viđena pojava na većini lokaliteta dok ju skoro polovica dionika nije nikada vidjelo. Iako je suša kao potencijalni uzročnik štete u konstantnom porastu (po mišljenju dionika) on ne predstavlja veliki problem jer većina poljoprivrednika navodnjava svoje nasade. Također, poljoprivrednici su primijetili blago negativan trend pojave tuče, dok pojava vjetra i kiše ne pokazuje značajne promjene.

Toplinsko opterećenje grada Dubrovnika

Za područje grada Dubrovnika su upotrebom satelitskih podataka izrađene toplinske karte površinske temperature te karte vegetacijskih indeksa pomoću kojih se uočava prostorna raspodjela urbanog toplinskog otoka. One omogućavaju detaljan uvid u poveznicu između tipa materijala podloge i površinske temperature te ukazuju na utjecaj zelenih površina na urbanu klimu. Istraživanje urbanog toplinskog otoka Dubrovnika nadopunjeno je i izradom lokalnih klimatskih zona koje omogućavaju analizu klimatskih uvjeta prema specifičnim lokalnim obilježjima grada. Ona uključuju zbijenost zgrada, tip materijala i podloge, zastupljenost vegetacije i druga obilježja.
Dugogodišnji nizovi podataka prizemnih meteoroloških postaja nude in-situ vrijednosti te je u tijeku njihova statistička analiza s ciljem detekcije promjena u obilježjima urbane klime. Također, u pripremi je klimatsko modeliranje urbano-klimatskim modelom za ispitivanje utjecaja zelene infrastrukture i hladnih materijala na toplinsko opterećenje grada.