Izv. prof. dr. sc. Davor Dolar

Zavod za fizikalnu kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Trg Marka Marulića 19, 10000, Zagreb

Elektronička pošta: dolar@fkit.hr

S obzirom na industrijski razvoj svjetske ekonomije, smatram da se ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba istima ne mogu odvojiti. Najbolji pokazatelj bilo je zatvaranje industrije na 2 mjeseca (tijekom epidemije Covid-19 virusa) kada se priroda oporavila. Po mom mišljenju se iz toga može zaključiti da smo upravo mi krivci za ovakvo stanje na Zemlji. Upravo zbog toga potrebno je paralelno brinuti o ublažavanju klimatskih promjena, ali i ulagati puno u prilagodbu istima te u uvođenje novih tehnologija.

Prilagodba Hrvatske posljedicama klimatskih promjena

Hrvatska je bogata prirodnim resursima i prirodnim ljepotama koje bi trebalo zaštititi od pretjeranog crpljenja. Također, velik dio zemlje bazira se na poljoprivredi koja je postala sve ranjivija s obzirom na klimatske promjene. Hrvatska je počela razmišljati o klimatskim promjenama, iako mislim da je potrebno puno više ulagati u taj segment.

Što se tiče mjera prilagodbe klimatskim promjenama, mogu reći da se u Hrvatskoj generira oko 350 milijuna kubika komunalne otpadne vode na godinu, što može biti dovoljno za navodnjavanje hrvatskih polja. Također, bitna je činjenica da je komunalna otpadna voda nepresušan izvor koji se može koristiti tijekom cijele godine.

Kada sam počeo raditi na temema klimatskih promjena počeo sam detaljnije pratiti godišnja doba i promjene. Zime su postale dosta toplije, snijega skoro uopće nema, itd. Ako se tako nastavi, mislim da će klimatske promjene biti dosta izražene i da neće biti postupnog prelaska između godišnjih doba kao što je bilo prije.

Najugroženiji dijelovi

Prema mojim saznanjima, najugroženiji sektor je upravo poljoprivreda s obzirom na to da taj sektor uvelike ovisi o padalinama, koje su sve manje ili su prisutne u obliku pljuskova, i prosječnim temperaturama koje iz godine u godinu rastu. Zbog velikih i dugotrajnih suša stvaraju se štete i poljoprivredna proizvodnja ima velike gubitke te je doprinos jako smanjen. U Hrvatskoj su najviše pogođena krška područja, Slavonija i priobalje.

Zbog klimatskih promjena dolazi do produljenja ljeta te se tako može produljiti turistička sezona što ujedno može pozitivno utjecati na hrvatsko gospodarstvo. Međutim, treba imati na umu da se Hrvatska ne smije bazirati samo na turizmu već i na npr. poljoprivredi s obzirom na mogućnosti koje imamo u tom području.

Uloga znanosti

U mojem području nema dovoljno istraživačkih radova iz Hrvatske o utjecaju i ranjivosti na klimatske promjene i o konkretnim mjerama prilagodbe klimatskim promjenama. Istraživanja u Hrvatskoj počela su 2016. godine raspisivanjem natječaja za projekte Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) „Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena“. Ulogu znanosti mogu dati sa svog stajališta, odnosno svog područja. U Hrvatskoj ima znanja, mogućnosti i tehnologije da se primi u koštac s klimatskim promjenama i predlaganju mjera prilagodbe.

Održavanje mrežne stranice projekta, korištenje društvenih mreža (Facebook i ResearchGate), objavljivanje znanstvenih radova, uključivanje studenata u znanstveni rad i istraživanje u sklopu Rektorove nagrade, završnih i diplomskih radova, samo su neki od načina kojima sam podizao svijest o rizicima i utjecaju klimatskih promjena te mogućnostima prilagodbe istima. Smatram da su studenti ti koji će za koju godinu biti uključeni direktno putem svog posla ili indirektno pa im je zbog toga važno pokazati gdje se pojavljuje mogući problem i kako ga riješiti.

Također, tu je i sudjelovanje na znanstvenim konferencijama i razgovorima s drugim znanstvenicima i onima koji su povezani s mogućnošću primjene tih rezultata (poljoprivrednici, komunalna poduzeća, itd.). Nažalost moram reći da politika nema dovoljno sluha za ovaj problem i kako ga na vrijeme početi rješavati. Najbolji dokaz je taj što u Hrvatskoj još uvijek ne postoji pravilnik/zakon koji definira maksimalno dozvoljene koncentracije važnih parametara koje bi trebalo zadovoljiti ako se voda želi iskoristiti za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Primjeri dobre prakse

Osobno nisam upućen u dobre prakse prilagodbe u Hrvatskoj. Što se tiče navodnjavanja, pokazuju se mali pomaci u Slavoniji gdje se rade sustavi za navodnjavanje pomoću površinskih voda. Za Europu mogu reći da je u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji itd. dosta velika uporaba otpadne vode za navodnjavanje.

Za bolju pripremu društva na negativne posljedice klimatskih promjena, kao i na iskorištavanje pozitivnih posljedica istih, prije svega, potrebna je puno veća angažiranost politike i svih mogućih relevantnih institucija u edukaciji stanovništva općenito o klimatskim promjenama te o mogućnostima ublažavanja i prilagodbe istima.

Kao preporuku za prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj mogu navesti povezivanje gospodarskog sektora, politike i znanosti. Također, veća ulaganja u istraživanja u svrhu istog i uključivanje gospodarskog sektora pomoću subvencija.

Projekti

U sklopu prvog natječaja HRZZ-a, 2016. godine, dobio sam projekt „Izravna oporaba komunalne otpadne vode za navodnjavanje membranskim tehnologijama“. Cilj projekta, kojeg je financiralo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, bio je pokazati mogućnost oporabe otpadnih voda komunalnog porijekla za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina membranskim tehnologijama čime bi se izravno povećala poljoprivredna proizvodnja, dostupnost vode, integrirano i održivo koristili vodni resursi, izbjeglo korištenje pitke vode za potrebe navodnjavanja, smanjilo pretjerano crpljenje površinskih i podzemnih voda i smanjila ovisnost o klimatskim promjenama. Navedeni projekt pokazao je mogućnost primjene membranskih tehnologija (membranski bioreaktor, nanofiltracija i reverzna osmoza) za obradu komunalne otpadne vode i primjenu u navodnjavanju poljoprivrednih površina. Membranske tehnologije pokazale su visoku učinkovitost u uklanjanju zagađivala, nutrijenata, mikroorganizama, teških metala, suspendiranih tvari itd., prisutnih u otpadnim vodama te omogućavaju proizvodnju dovoljne količine vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. Rezultati su dostupni na internetskoj stranici projekta: https://dolardavor.wixsite.com/rehohmem.

Objavljene publikacije možete pregledati OVDJE.

Biografija autora

Dr. sc. Davor Dolar rođen je 5. rujna 1979. u Čakovcu, diplomirao je 2004., a doktorski rad pod naslovom „Utjecaj poroznosti i ostalih karakteristika NF/RO membrana na njihovu separacijsku djelotvornost pri obradi voda“ obranio je 2009. godine. Od 2004.-2014. zaposlen je na Zavodu za fizikalnu kemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (FKIT) kao znanstveni novak. Izabran je za docenta 2014., a od 2019. godine je izvanredni profesor na FKIT-u. Znanstveno se usavršavao na Catalan Institute for Water Research, Girona, Španjolska. Područje njegovog znanstvenog rada su tlačne membranske operacije (mikrofiltracija, ultrafiltracija (UF), nanofiltracija (NF), reverzna osmoza (RO) i membranski bioreaktor), karakterizacija UF, NF i RO membrana, obrada pitkih i otpadnih voda membranskim operacijama, fizikalno-kemijska analiza voda.

Objavio je 2 poglavlja u knjigama, 26 znanstvena rada citirana u CC časopisima, 3 znanstvena rada u sekundarnim publikacijama, 9 radova u zbornicima skupova, te sudjelovao na 38 znanstvenih i stručnih skupova (Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI).

Sudjelovao je na četiri stručna elaborata. Autor ili koautor je dvije interne skripte. Pod njegovim mentorstvom obranjen je jedan doktorski rad, 10 diplomskih te 15 završnih radova. Bio je voditelj tri studentska rada za Rektorovu nagradu. Također, bio je voditelj dva nacionalna projekta financirana od Hrvatske zaklade za znanost, suradnik na četiri međunarodna (FP6-EMCO, UKF-REPHAD), pet domaćih projekta i 9 Sveučilišnih potpora.