Uloga poplavnih nizina u borbi protiv poplava

Poplave su jedna od najskupljih prirodnih katastrofa, zbog čega je Europska agencija za okoliš (EEA) izradila novo izvješće pod nazivom „Floodplains: a natural system to preserveandrestore“. U izvješću je naglašeno da bi upravljanje poplavnim nizinama koje se više temelji na ekosustavima, doprinijelo očuvanju i obnovi bioraznolikosti i smanjilo onečišćenje rijeka, jezera i močvara. Time bi se omogućilo zadržavanje veće količine vode u poplavnim nizinama.

Riječne obale i područja uz rijeke koja su prekrivena vodom samo za vrijeme poplava, također su dio riječnog sustava. Poplavne nizine pokrivaju 7 % površine Europe i do 30 % zaštićenih područja kojima koja su dio Natura 2000 mreže. Osim što u njima živi više zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta, na tom području živi i 12 % europskog stanovništva.

 

U Hrvatskoj približno 20 % stanovnika živi u poplavnim nizinama, a u Lihtenštajnu, Bosni i Hercegovini, Nizozemskoj i Slovačkoj više od 25 %, kao što je prikazano na dijagramu:

Pozitivni učinci poplavnih nizina na ekosustav su:

• prirodno zadržavanje vode,
• sekvestracija ugljika,
• pročišćavanje vode,
• staništa biljnim i životinjskim vrstama,
• bioraznolikost i
• rekreacija.

Međutim, u degradiranim poplavnim nizinama kvaliteta ovih usluga je smanjena. Prirodne, netaknute poplavne nizine pod velikim su rizikom zbog ljudskog djelovanja, što dovodi u opasnost njihovu jedinstvenu ulogu u okolišu tijekom poplava. Iako je ljudsko djelovanje na poplavne nizine omogućilo gospodarski rast i zaštitu od poplava, ono je istovremeno stvaralo negativne posljedice za okoliš. Izvještaj ukazuje na studije koje pokazuju da je do 90 % poplavnih područja degradirano kao rezultat izgradnje struktura za zaštitu od poplava, ispravljanja riječnih tokova, odvajanja poplavnih močvarnih područja, poljoprivrede i urbanizacije tijekom posljednja dva stoljeća.
Poplavne nizine zbog degradacije više ne mogu pozitivno utjecati na ekosustav i povećani rizik od poplava uslijed posljedica klimatskih promjena, kao i na poboljšanje kvalitete vode i održavanje bioraznolikosti. Degradacija poplavnih nizina zbog širenja gradova i poljoprivrede te izgradnja struktura za zaštitu od poplava u velikoj su mjeri odvojile rijeke od njihovih poplavnih nizina. To je umanjilo utjecaj poplavnih nizina na ublažavanje poplava i suša te smanjilo broj prirodnih staništa i kvalitetu vode. Takve promjene su današnje poplave učinile štetnijima. Trenutno samo 17 % zaštićenih europskih staništa povezanih s poplavnim nizinama ima “dobru očuvanost prirodnih staništa”, a 40 % vodnih tijela u Europi ima “dobar ekološki status”.

U izvješću se ističe da obnova poplavnih nizina, koja je usmjerena na prirodna rješenja i upravljanje koje se temelji na ekosustavima, ima potencijal povećati pozitivne koristi poplavnih nizina za okoliš, istovremeno smanjujući negativne utjecaje poplava. Također, održavanje prirodnog stanja poplavnih nizina sukladno je ciljevima zakonodavstva Europske unije: Okvirnoj direktivi o vodama, Direktivi o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, Direktivi o očuvanju divljih ptica te Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune. Obnavljanjem i očuvanjem poplavnih nizina također se mogu podržati ciljevi europskog Zelenog sporazuma, koji uključuju borbu protiv klimatskih promjena, suzbijanje gubitka bioraznolikosti i uklanjanje onečišćenja.

Na dijagramu je prikazana ukupna površina poplavnih područja u svakoj zemlji te udio poplavnih područja u odnosu na veličinu zemlje.

Hrvatska ima približno 10.000 km2 poplavnih područja, što predstavlja oko 13 % ukupne površine zemlje. Najveća poplavna područja u Hrvatskoj su Kopački rit i Lonjsko polje. Uz Dravu i Dunav su poplavne šume gdje prevladavaju pjeskovita ili šljunčana tla, a tipična poplavna područja rijeka su unutar nasipa. Uz Savu su također poplavne šume gdje se prostiru teška glinasta tla, a poplavna voda dijelom dolazi iz rijeka, a dijelom od oborinske vode koja dugo stoji na teškim glejnim tlima. Hrvatska je u obrani od poplava i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere. Mjere zaštite od poplava u Hrvatskoj se dijele na negrađevinske (npr. prognoziranje poplava) i građevinske mjere (npr. gradnja nasipa za zaštitu od velikih voda i zadržavanje vodnih valova velikih voda).

Izvori teksta:
https://www.eea.europa.eu/highlights/healthy-floodplains-have-a-key/
http://prirodahrvatske.com/poplavna-podrucja/
https://frisco-project.eu/hr/o-projektu-hr/o-upravljanju-rizicima-od-poplava/vrste-mjera-zastite-od-poplava/
Izvor dijagrama:
Izvješće: „Floodplains: a natural system to preserve and restore
Podijeli: