Zajednički istraživački centar (eng. Joint Research Centre), organizacijska jedinica u okviru Europske komisije nadležna za pružanje neovisne znanstvene i tehnološke potpore oblikovanju europskih politika, objavila je novu studiju pod nazivom „Economic motivation for raising coastal flood defenses in Europe“. Studija ističe kako će dodatno poboljšanje sustava obrane od poplava doprinijeti velikim uštedama jer obalne zone u Europi, osim prisutnosti velikog broja ljudi, sadrže značajne društveno-ekonomske aktivnosti i krhki ekosustav.
Također, u studiji je naglašeno da se zbog klimatskih promjena, do kraja stoljeća, predviđa porast razine mora (uz godišnju vjerojatnost od 1%) uz obale Europe za jedan metar ili više. To predstavlja značajne izazove za zaštitu obalnih zajednica, jer trenutno više od 200 milijuna Europljana živi unutar 50 km od obale. Prema tome, obalne europske zemlje mogu se prilagoditi takvim posljedicama klimatskih promjena pomoću 3 strategije: iseljavanje, prilagodba i zaštita. Iseljavanje znači preseljenje mjesta stanovanja i infrastrukture izvan ugroženog područja. Prilagodba uključuje sustave ranog upozoravanja, hitne intervencije i građevine otporne na poplave. Zaštita se odnosi na obranu od poplava prirodnim (pješčani nanosi) ili umjetnim (nasipi) građevinama, opskrbu plaže pijeskom radi osiguranja od erozije obale i prirodna rješenja.
Procijenjeni su troškovi i koristi za dodatnu obranu od poplava, tj. poboljšanje nasipa duž europske obale kao odgovor na sve ekstremnije razine mora. Procjena je napravljena za 2100. godinu u usporedbi s trenutnom situacijom, i to za „umjereni“ i „ekstremni“ scenarij klimatskih promjena. Trenutno, prosječne godišnje štete zbog obalnih poplava u Europi iznose 1,4 milijarde EUR (prema tečaju eura iz 2015. godine). Bez daljnjih poboljšanja sustava obrane od poplava, taj bi se broj povećao na 210 milijardi EUR (raspon od 30 do 845 milijardi EUR) do kraja stoljeća za „umjereni“ scenarij klimatskih promjena. Godišnji gubici od obalnih poplava iznosili bi do 1268 milijardi EUR (raspon od 161 do 4731 milijardi EUR) za „ekstremni“ scenarij klimatskih promjena. Povećanje rizika od obalnih poplava zahvatit će sve obalne zemlje Europe, a najviše Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Dansku. Za „ekstremni“ scenarij klimatskih promjena, ovo povećanje bi moglo predstavljati značajan udio BDP-a jedne zemlje, kao npr. za Cipar(4,9%), Grčku (3,2%), Dansku (2,5%), Irsku (1,8%) i Hrvatsku (1,8%).
Prema tome, scenarij u kojem se ne poduzimaju nikakve mjere obrane obala od poplava nije realan jer se poboljšanje zaštite od poplava isplati kod obalnih konurbacija. To je jedino isplativo uz pretpostavku da zemlje ulažu u zaštitu od poplava sve dok koristi od dodatne zaštite od poplava prelaze troškove šteta od poplave. Tada bi očekivana godišnja šteta od poplava do 2100. godine dosegla samo 9 i 24 milijarde EUR prema „umjerenom“ i „ekstremnom“ scenariju klimatskih promjena. To bi bilo smanjenje godišnjih šteta od poplava za 96% – 98% u odnosu na scenarij u kojem se ne poduzimaju nikakve mjere zaštite od poplava. Takva ulaganja u podizanje nasipa ekonomski su učinkovita za 24% do 32% europske obale.
Sustav obrane od poplava u Nizozemskoj
Od svih europskih obalnih zemalja, omjer koristi i troškova za daljnje poboljšanje sustava obrane od poplava u ovom stoljeću je najveći za Nizozemsku, jer je njime smanjena godišnja vjerojatnost od poplava na 0,01%. Stoga su koristi od daljnje obrane od poplava velike za Nizozemsku, iako su one rijetke.
Belgija također ima velike koristi od obrane od poplava koje premašuju godišnje štete, a slijede ju Francuska i Italija. Omjer koristi i troškova vrlo je visok i za Cipar, Irsku i Grčku, no relativno nizak za Maltu, Bugarsku, Litvu, Latviju i Hrvatsku.
Rezultati ove studije u skladu su s posljednjim izvješćem Međuvladinog panela o klimatskim promjenama o oceanu i kriosferi, u kojem se ističe da obrana obala od poplava može smanjiti očekivanu godišnju štetu u 2100. godini za 2 do 3 reda veličine.
