Početkom veljače Europa je osjetila koliko posljedice klimatskih promjena mogu biti opasne. Oluja Sabine ili Ciara s brzinom vjetra do 150 km/h poharala je Europu od Velike Britanije i Irske pa sve do Poljske pri čemu je poginulo sedmero ljudi. Vjetar je lomio i rušio stabla, uništavao krovove, a na Korzici je u jednom trenutku brzina vjetra bila jača od 220 km/h te praćena obilnom kišom i poplavama, dok je na sjeveru Italije izmjereno 200 km/h. Oko 92 000 kućanstava je bez električne energije u Velikoj Britaniji, rijeke i potoci su se izlili, a razina mora se podigla za skoro 2 m, a u Hamburgu za čak 2,76 m u odnosu na prosjek pri čemu je poplavljeno nekoliko ulica. U Belgiji su uz otkazanih šezdesetak letova zatvorene škole, dok je u Njemačkoj izdano upozorenje za poplave diljem cijele baltičke obale, a u nekim pokrajinama je čak proglašen i najviši stupanj upozorenja uz otkazanih čak 111 letova zrakoplovom. Oluja je skoro tri dana paralizirala željeznički, a dobrim dijelom zračni i cestovni promet u nekim europskim državama. Koliko je oluja bila snažna govori i činjenica da su vjetroelektrane u Njemačkoj u to vrijeme proizvele električnu energiju koliko ju proizvede 44 nuklearne elektrane.
Hrvatsku je oluja Sabine uglavnom zaobišla. Ipak, Državni hidrometeorološki zavod uoči oluje objavio je upozorenje visokog stupnja koje uključuje mogućnosti čupanja drveća i nestanka električne energije, posebno u Zagorju, Međimurju i Podravini. Najvjetrovitije je bilo u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj. Osim smetnji u prometu, većih posljedica oluje u Hrvatskoj nije bilo.
