Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je zbirku nekoliko postojećih interaktivnih karata koje pokazuju kako suše, obilne kiše, poplave, šumski požari i porast razine mora mogu utjecati na neke regije u Europi, uključujući Srednju Europu, Pirenejski poluotok, Skandinavski poluotok, francusku regiju Bretanju i Veneciju.
Suše
Studije predviđaju povećavanje učestalosti, trajanja i jačine meteoroloških i hidroloških suša za većinu Europe tijekom 21. stoljeća, osim za dijelove Sjeverne Europe. Najveća učestalost suša predviđa se u Južnoj Europi, gdje će zahvatiti i Hrvatsku. U tom dijelu Europe povećat će se natjecanje za vodu između: poljoprivrede, industrije, turizma i kućanstava. Poljoprivrednici na jugu Europe mogli bi pretrpjeti značajne gubitke uzrokovane sušom do 2100. godine. Također se predviđa porast učestalosti suše u Središnjoj i Zapadnoj Europi, dok je smanjenje moguće u nekim ograničenim regijama Sjeverne Europe. Promjene učestalosti suša su prikazane na kartama s dvama scenarijima posljedica emisija stakleničkih plinova. Na svakoj karti se uspoređuje razdoblje 1981. – 2010. s razdobljem 2041. – 2070. godine.
Klimatske promjene i poljoprivreda
Ne očekuje se da će proizvodnja hrane u Europskoj uniji biti ugrožena, ali postupni razvoj posljedica klimatskih promjena izvan Europe može utjecati na prihode u poljoprivredi i na razinu cijena u Europi. Međutim, poljoprivrednici mogu ograničiti štetne utjecaje i povećati korisne utjecaje klimatskih promjena odgovarajućim mjerama prilagodbe, poput prilagođavanja sorti usjeva, promjenom vremena sjetve i poboljšanjem navodnjavanja. Karte prikazuju potencijalne koristi poljoprivrednika od prilagodbe klimatskim promjenama. Njima se procjenjuju promjene u prihodima poljoprivrednika između 2004. i 2020. godine za određeni klimatski i socio-ekonomski scenarij (uključujući prilagodbu globalnih cijena), s mjerama i bez mjera prilagodbe klimatskim promjenama.
Obilne kiše i bujice
Zbog klimatskih promjena predviđa se veća učestalost obilnih kiša u većem dijelu Europe, što bi povećalo rizik od bujica. Većina bujica posljedica je obilnih kiša u kratkom vremenu (od sata do dana). Na karti su predstavljene promjene obilnih kiša zimi i ljeti u razdoblju 2071. – 2100. godine u odnosu na sadašnju klimu (1971. – 2000. godine). Najveće povećanje, do 35 %, predviđa se za Srednju i Istočnu Europu, dok će se u Južnoj Europi povećati do 25 %. Isto vrijedi i za Hrvatsku osim istočnog dijela gdje bi povećanje količine kiše bilo i do 35 %.
Šumski požari
Za većinu regija Europe predviđaju se vremenski uvjeti koji će pogodovati nastanku šumskih požara, zbog čega će požarima biti zahvaćena veća površina Europe nego do sada, što će uzrokovati duže sezone požara. Najveća opasnost od šumskih požara predviđa se u Zapadnoj i Središnjoj Europi, ali apsolutna opasnost od požara i dalje je najveća u Južnoj Europi. Mjere prilagodbe, poput poboljšane zaštite od požara i učinkovitog suzbijanje požara, mogu značajno smanjiti rizik od požara. Karte prikazuju opasnost od šumskih požara do kraja 21. stoljeća za dva scenarija posljedica emisija stakleničkih plinova, u usporedbi s razdobljem 1981. – 2010. godine.
Porast razine mora
Stopa porasta prosječne globalne razine mora tijekom 21. stoljeća vjerojatno će biti veća nego u razdoblju 1971. – 2015. godine. Modelima projekcija rasta razine mora u posebnom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o oceanu i kriosferi predviđa se porast razine mora 0,29 – 0,59 m tijekom 21. stoljeća za scenarij s manjim emisijama stakleničkih plinova i 0,61 – 1,10 m za scenarij s većim emisijama stakleničkih plinova. Međutim, ne mogu se isključiti značajno veće vrijednosti. Nekoliko nedavnih studija temeljenih na modelima, stručnih procjena i nacionalnih procjena sugeriralo je gornju granicu porasta prosječne globalne razine mora 21. stoljeća u rasponu 1,5 – 2,5 m. Do 2300. godine globalni porast razine mora vjerojatno će biti u rasponu 2,3 – 5,4 m za scenarij s većim emisijama stakleničkih plinova. Sve raspoložive studije predviđaju da bi se ekonomska šteta od obalnih poplava u Europi višestruko povećala ako nema prilagodbe. Predviđeni porast relativne razine mora do kraja 21. stoljeća prikazan je za dva scenarija posljedica emisija stakleničkih plinova, u usporedbi s razdobljem 1981. – 2010. godine. Hrvatska je na području gdje se porast razine mora procjenjuje 0,2 – 0,6 m.
Obalne poplave
Srednji porast razine mora doprinijet će projiciranom porastu obalnih poplava duž europske obale. Velike promjene učestalosti obalnih poplava znače da bi to što je danas ekstremno moglo postati normalno do kraja stoljeća na nekim lokacijama. Karte prikazuju dva scenarija porasta učestalosti obalnih poplava za razdoblje 2010. – 2100. godine. Prema karti koja pokazuje scenarij s većim emisijama stakleničkih plinova, na području Piranskog zaljeva postoji velika opasnost od poplava. U nedostatku dodatnih ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama na obalama mora, procijenjeni prosječni godišnji gubici od obalnih poplava u 17 glavnih obalnih gradova u državama članicama Europske agencije za okoliš (EEA) mogli bi se povećati s oko milijardu EUR u 2030. na 31 mlrd. EUR u 2100. godini prema scenariju s većim emisijama stakleničkih plinova. Predviđa se da će se godišnji broj ljudi izloženih obalnim poplavama povećati sa 102.000 na 1,52 – 3,65 milijuna.
Procijenjen broj stanovništva koje živi u obalnim nizinama
Karta prikazuje procijenjeno područje i trenutnu populaciju u nizinskim regijama nadmorske visine 1 – 6 m iznad trenutne srednje razine mora. Bez postojeće ili buduće obalne zaštite, ta bi područja u narednim stoljećima bila trajno poplavljena ako se razina mora poveća za projiciranu količinu. Međutim, privremene obalne poplave ovih područja uzrokovane ekstremnim visokim razinama mora mogle bi se dogoditi znatno ranije kao rezultat kombiniranih učinaka srednjeg porasta razine mora, valova i olujnih udara. Zemlje i regije s najvećim udjelom nizinskih područja uključuju obale Belgije, Nizozemske i sjeverozapadne Njemačke, većinu obalnih područja u Danskoj i južnoj Švedskoj, obale u južnoj i zapadnoj Francuskoj te sjeveroistočnu Italija, uključujući Veneciju.
Interaktivne karte možete pogledati OVDJE.
