Utjecaj posljedica klimatskih promjena na energetiku

Novom se analizom Europske agencije za okoliš (EEA) o izazovima prilagodbe posljedicama klimatskim promjenama upozorava da ekstremni vremenski događaji sve više utječu na sve dijelove europskog energetskog sustava. Najvažnije promjene uključuju porast srednjih i ekstremnih temperatura zraka i vode, promjene u raspoloživim količinama vode, opasnosti od poplava i ostale opasnosti vezane uz posljedice klimatskih promjena. Takve će promjene utjecati na dostupnost primarnih energenata, posebno obnovljivih izvora energije, kao i na pretvorbu, prijenos ili transport, distribuciju i skladištenje energije te na potražnju za energijom. Nekoliko studija pokazuju da bi, bez odgovarajućih mjera prilagodbe posljedicama klimatskih promjena, izravne štete na europskom energetskom sustavu od ekstremnih vremenskih događaja mogle iznositi milijarde eura godišnje do kraja stoljeća, uz puno veće neizravne troškove.

Neke posljedice klimatskih promjena na energetski sustav mogu biti od ekonomske koristi, poput smanjene potrebe za grijanjem, ali mnoge posljedice su negativne za energetiku kao i za društvo. Na primjer, kao što je navedeno, veće temperature smanjuju potrošnju energije za grijanje, ali mogu također istovremeno i povećavati potražnju energije za hlađenje. Još neke od negativnih posljedica klimatskih promjenama su: smanjena dostupnost rashladne vode za termoelektrane i smanjena dostupnost vode za hidroelektrane, te sve veći rizik za energetsku infrastrukturu od ekstremnih vremenskih događaja i porasta razine mora.
Prema analizi, Sjeverna Europa će osjetiti korisne i štetne učinke posljedica klimatskih promjena na energetski sustav, dok će Južna Europa osjetiti uglavnom negativne posljedice. Očekuje se da će raspoloživost količine vode u Sjevernoj Europi rasti i smanjivati se, ali s izraženim sezonskim razlikama. Te promjene mogu utjecati na raspoloživost rashladne vode za termoelektrane, hidroenergetski i bioenergetski potencijal, prijevoz goriva na rijekama i potražnju energije za opskrbu vodom.

Jedan od zaključaka analize je da zamjena termoelektrana na ugljen sa sunčanim elektranama i vjetroelektranama u velikoj mjeri smanjuje emisije stakleničkih plinova i potrošnju vode, pridonoseći tako ublažavanju klimatskih promjena, kao i prilagodbi istima u područjima oskudnim vodom. Uz to, sustav za izdvajanje i pohranu ugljika iz zraka kao i biogoriva treba velike količine vode i obradive zemlje što može ograničiti širenje njihove primjene, posebno u područjima koja su oskudna vodom.Također, toplije vrijeme može utjecati na proizvodnju i prijenos električne energije.

Prema izvješću Europske agencije za okoliš Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Samo 2003. godine suša je prouzročila štetu između 63 i 96 milijuna EUR u hrvatskom energetskom sektoru.

Glavni očekivani utjecaji koji uzrokuju ranjivost u sektoru energetike su:

• smanjenje proizvodnje električne energije u hidroelektranama zbog promjene vremenske raspodjele godišnje količine oborina (na srednjoj godišnjoj razini nisu projicirane značajnije promjene – uz moguće manje smanjenje, ali dolazi do promjena kišnih i sušnih razdoblja, pri čemu raste trend sušnih razdoblja);
• povećanje potrošnje električne energije za potrebe hlađenja (veći broj stupanj dana hlađenja) zbog povećanja srednje temperature zraka;
• smanjenje proizvodnje energije u termoelektranama zbog nedovoljno učinkovitog hlađenja postrojenja zbog smanjenja srednje godišnje količine oborina;
• oštećenje energetskih postrojenja i infrastrukture zbog ekstremnih vremenskih događaja poput pucanja leda i poplava te smanjenje proizvodnje električne energije u hidroelektranama zbog suše.

Mogući odgovori na smanjenje ranjivosti energetskog sektora Hrvatske su:

• jačanje kapaciteta za procjene utjecaja klimatskih hazarda, za smanjenje rizika, za mjere spremnosti i odgovore na izvanredne događaje;
• povećanje otpornosti i fleksibilnosti postojećeg elektroenergetskog sustava na učinke ekstremnih i klimatskih hazarda i očekivanih klimatskih promjena;
• povećanje otpornosti prijenosne i distribucijske mreže na učinke ekstremnih i klimatskih hazarda i očekivanih klimatskih promjena;
• povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom u ljetnom periodu;
• osiguranje poticajnog zakonskog okvira za korištenje obnovljivih izvora energije s ciljem diversifikacije izvora i povećanja decentralizirane proizvodnje električne i toplinske energije;
• unaprjeđenje kapaciteta za modeliranje i predviđanje stanja vremena i ekstremnih vremenskih uvjeta za potrebe prilagodbe energetskog sektora klimatskim promjenama te
• jačanje modelskih prediktivnih tehnologija za prognozu vremena i ekstremnih vremenskih uvjeta te za ocjenu resursnih podloga za obnovljive izvore energije.

Izvori teksta:
Izvor slike: www.pixabay.com
Podijeli: