Prilagodba šuma i šumarstva klimatskim promjenama

Na europskom kontinentu, kao i u ostatku svijeta, osjećaju se posljedice klimatskih promjena kao što su: nestabilni vremenski obrasci, ekstremnija sušna razdoblja, razorni šumski požari diljem kontinenta, poplave te pojačani napadi štetnih insekata i gljivica na poljoprivredne kulture i šume. Šumski ekosustavi su također pogođeni posljedicama klimatskih promjenama.

Šume pokrivaju oko 43% površine Europske unije, otprilike 182 milijuna hektara. Šume imaju veliku ekološku, ​​ekonomsku i kulturnu vrijednost kao što su: drvna građa, očuvanje biološke raznolikosti, ponori ugljika, turizam kao i mnoge druge usluge ekosustava. Prirodne šume su također rezervoari genetske raznolikosti za različite vrste drveća, a ta genetska raznolikost je vrlo važna za prilagođavanje šuma, pa time i šumarskog sektora posljedicama klimatskih promjena.

Zbog dugog životnog vijeka stabala održavanje otpornih šumskih ekosustava zahtijeva mnogo više od sadnje novih sorti i novih vrsta drveća. Postojanost šuma će uvelike ovisiti o sposobnosti prilagodbe postojećih stabala i postojeće populacije lokalnoj klimi. Ključni preduvjet je postojanje veće razine genetske raznolikosti unutar šumskih sastojina. Cilj projekta pod nazivom „LinkTree“ bio je ispitati genetsku varijabilnost populacije šumskih stabala u pet europskih zemalja (Francuska, Španjolska, Italija, Švedska i Njemačka) te procijeniti na koji način bi ta varijabilnost i prilagođeno gospodarenje šumama mogli pomoći u lakšoj prilagodbi šumskih ekosustava posljedicama klimatskih promjena.

Neki od zaključaka projekta su:

  • visoke genetske varijacije u populaciji šumskog drveća omogućuju bržu prilagodbu posljedicama klimatskim promjenama;
  • promjenjivi uvjeti okoliša, poput temperature, dostupnost svjetlosti i intenzitet suše održavaju i promiču genetsku raznolikost unutar prirodnih šumskih sastojina, čak i na relativno malom prostoru;
  • gospodarenje šumama može značajno izmijeniti genetski sastav i strukturu šumskog drveća.

Neke od smjernica projekta su:

  • savjetuje se da se očuvanje genetskih resursa potiče pri provedbi strategije EU-a za šume na svim razinama;
  • pri upravljanju mrežom Natura2000 mora se uzeti u obzir da zaštićene šume mogu poslužiti kao „banke gena“;
  • provedba Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama može se poboljšati uključivanjem i promicanjem praktičnih smjernica za prilagođeno gospodarenje šumama koristeći genetsku raznolikost i resurse.

Znanstvenici iz znanstveno-tehnološkog instituta Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL)  i švicarskog Federalnog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL)  napravili su pokuse kako bi saznali na koji način šumske vrste drveća reagiraju na klimatske promjene. Pokusi su napravljeni na dvije najčešće vrste šumskog drveća u Švicarskoj, ali i u puno ostalih država Europe, a to su: obična bukva (lat. Fagus sylvatica) i obična smreka (lat. Picea abies). Znanstvenici su promatrali sadnice stare 5 – 7 godina tijekom četiri godine (2012. – 2015. godine). Sadnice su sakupljene u planinskom lancu Jure tijekom hladnijih mjeseci, a potom su ponovno zasađene na tri lokacije na različitim nadmorskim visinama: 1010,  570 te 395 metara. Četvrta skupina sadnica zadržana je na izvornoj nadmorskoj visini od 1350 metara i korištena je kao kontrolna skupina. „Presaditi ta mlada stabla na nižoj nadmorskoj visini značilo je da možemo simulirati utjecaj prosječnog porasta temperature između 1 i 6 ° C, u skladu s onim što se predviđa za razdoblje između sada i 2100. godine na temelju brojnih scenarija klimatskih promjena“, objasnio je Constant Signarbieux, znanstvenik iz EPFL-a zadužen za pokus.

Redovnim mjerenjem debla svakog stabla i četiri glavne grane, istraživači iz EPFL-a  mogli su procijeniti biomasu stabala. Uočili su da porast temperature produžava sezonu rasta, tj. razdoblje od kada se prvi novi listovi ili iglice pojave u proljeće do otpadanja lišća u jesen, na sličan način za svaku vrstu. Međutim, dvije vrste su pokazale vrlo različit rast biomase. Mladice bukve su dobro napredovale od porasta temperatura, brže su procvjetale i lakše su se prilagodile toplijim temperaturama od smreke. „Smreka je konzervativnija vrsta i možda se sporije prilagođava. To bi moglo imati neposredan utjecaj na naše šume, jer najvjerojatnije će bukva postati dominantna vrsta“, zaključio je Constant Signarbieux.

Jedan od razloga zašto je bukva bolje prilagođena klimatskim promjenama od smreke je to što smreka prije zatvara svoje puči, čak i dok još u tlu ima dovoljno vode kako bi spriječila stres radi pomanjkanja vode (tzv. hidrički stres). No bukve su tolerantnije na ovu vrstu stresa i duže im treba da zatvore svoje puči, što im omogućava da i dalje apsorbiraju CO2 i nastave s rastom. To im daje prednost kao vrsti  u odnosu na smreku.

Organizacija Europsko poljoprivredno inovacijsko partnerstvo (EIP-AGRI) osnovala je fokusnu skupinu „Nove šumske prakse i alati za prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama okupljanjem 20 stručnjaka iz različitih europskih regija s ciljem identificiranja šumskih praksi i alata za borbu protiv posljedica klimatskih promjena te istraživanja uspješnih iskustava i inovacija u praksi.

Zaključci fokusne skupine  su sljedeći:

a) Šume kontinentalnog pojasa

Problemi su: smanjenje produktivnosti zbog suše, sastojine smreke su osjetljivije na štetočine i izvale, češći  problemi pri pomlađivanju i povećana opasnost od požara.

Moguće mjere prilagodbe su: poboljšano gospodarenje starim i mladim sastojinama što bi dovelo do poboljšanog pomlađivanja sastojina, veći intenzitet proreda kako bi šumske sastojine trebale manje vode.

b) Šume mediteranskog pojasa

Problemi su: češće razdoblje ekstremnih suša, odumiranje određenih vrsta što vodi do gubitka biološke raznolikosti, povećana opasnost od šumskih požara kao i rizik od erozije tla.

Moguće mjere prilagodbe su: prorjeđivanje šumskog sklopa redovitim gospodarenjem  (prorjeđivanje i obrezivanje), dulji periodi ophodnji, paljenje kontroliranih ciljanih požara kako bi se spriječili nekontrolirani požari.

I u Hrvatskoj su također pokrenuti projekti koji se bave prilagodbom šuma i šumarskog sektora na posljedice klimatskih promjena. Jedan od projekta je VitaClim koji se bavi vitalitetom obične bukve (lat. Fagus sylvatica) u izmijenjenim klimatskim uvjetima. Jedan od ciljeva projekta je istražiti utjecaj klimatskih uvjeta na osutost obične bukve. Projektom će se modelirati prostorna i vremenska promjena osutosti te će se odrediti utjecaj klimatskih uvjeta na osutost bukve, ujedno ispitujući prikladnost pojedinih statističkih metoda. Jedan od ciljeva projekta je također utvrditi postoji li povezanost osutosti i prirast debla, uključujući mogući efekt kašnjenja osutosti. Rezultati ovog projekta osigurat će podlogu za različite procese odlučivanja vezane za gospodarenje šumama, usluge šumskih ekosustava, izvješćivanje o stanju šuma kao i planiranje u svrhu smanjenja posljedica klimatskih promjena. Projekt vodi Hrvatski šumarski institut u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ) i mnogim međunarodnim partnerima.

Ostali projekti vezani za prilagodbu šuma klimatskim promjenama su već završeni projekti ForestEyeHolistički model integralne zaštite od šumskih požara (HOLISTIC). Cilj međunarodnog projekta ForestEye je poboljšanje kvalitete života u pograničnom području Splitsko-dalmatinske županije i Hercegbosanske županije, smanjenjem šteta/rizika od prirodnih katastrofa izazvanih šumskim požarima, te povećanje socijalne kohezije u lokalnim zajednicama kroz zajedničke akcije i podizanje svijesti kampanjama za zaštitu i očuvanje okoliša te poticanje održivog korištenja prirodnih resursa. Cilj projekta HOLISTIC je prevencija i ublažavanje šteta od prirodnih rizika, s posebnim naglaskom na rizike od požara i potresa poboljšanjem, promicanjem i jačanjem institucionalnih kapaciteta u provedbi politika i aktivnosti radi smanjenja uzroka i potencijalnog početka prirodnih nepogoda kao i poboljšanja spremnosti na reagiranje i intervenciju te smanjenja šteta na područjima jadranskih regija.

Korisne poveznice:

  1. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20190321-1
  2. https://www.biodiversa.org/
  3. https://www.biodiversa.org/691/download
  4. https://www.epfl.ch/fr/
  5. https://phys.org/news/2017-11-forests-climate.html
  6. https://ec.europa.eu/eip/agriculture/en/about
  7. https://ec.europa.eu/eip/agriculture/sites/agri-eip/files/eip agri_fg_forest_practices_climate_change_final_report_2018_en.pdf
  8. https://www.sumins.hr/projekti/vitaclim/
  9. https://www.foresteye.eu/
  10. https://www.sumins.hr/projekti/holisticki-model-integralne-zastite-od-sumskih-pozara-holistic/

Autorica fotografija:

Mr.sc. Lucija Vargović, dipl. ing. šumarstva

Autorica teksta:

M.Sc. Saša Danon, dipl. ing. šumarstva

Diplomirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala održivo tropsko šumarstvo u sklopu SUTROFOR (Sustainabletropicalforestry) Erasmusmundus magisterija na TU Dresden u Njemačkoj i AgroParisTech ENGREF Montpellier u Francuskoj. Zainteresirana je za tematike vezane uz zaštitu prirode, šumarstvo, ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama te za mehanizme vezane uz šumarstvo i klimatske promjene kao što su REDD +, LULUCF i ostali. Trenutno radi kao komunikacijski menadžer u obiteljskoj firmi Danon d.o.o, koja se bavi distribucijom i prodajom repro-materijala za poljoprivredu, ali i piše o temama koje se bave zaštitom okoliša, klimatskim promjenama, šumarstvom, poljoprivredom i dr. Izvještavala je i s nekoliko COP UNFCCC i drugih konferencija sličnih tematika.

Podijeli: