Međunarodni tim znanstvenika objavio je studiju pod nazivom „Future of the human climate niche“, koja je pokazala da je u posljednjih 6000 godina većina ljudi živjela u regijama u kojima je prosječna godišnja temperatura uvijek bila između 11 oC (slično klimi Londona) i 15 oC (slično klimi Rima ili Melbournea). Studija predviđa utjecaj budućih klimatskih promjena na prosječnu globalnu temperaturu zbog koje bi, u najgorem slučaju, 3,5 milijardi ljudi do 2070. godine živjelo u područjima prosječne godišnje temperature veće od 29 oC. U takvoj klimi trenutno živi mali broj ljudi u svijetu, i to u najtoplijim naseljima u pustinji.
Prema tome, ako dođe do tolikog povećanja prosječne globalne temperature, milijarde ljudi će se morati preseliti na druge lokacije ako će htjeti nastaviti živjeti na području s istom klimom poput današnje. Ako povećanje globalne temperature bude do 2 oC, autori studije tvrde da će se tada 1,5 milijarda ljudi teoretski morati preseliti.
Studija se uglavnom fokusira na „najgori“ scenarij klimatskih promjena koji nije toliko siguran jer u međuvremenu može doći do promjena, kao što su npr. sve veća primjena obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti. Također, u studiji se ne uzima u obzir dinamika i prilagodba tehnologije i društva jer ako i dođe do klimatskih promjena, bit će moguća razmjena znanja među zajednicama koje već žive na područjima s toplijom klimom i koje se tek prilagođavaju istoj.
Ekstremno tople regije u 2070. godini prema klimatskom scenariju „uobičajene prakse“
U studiji je također istaknuto da globalno povećanje temperature može smanjiti proizvodnju hrane. Naime, polovicu svjetske hrane proizvode mala poljoprivredna gospodarstva koja većinu energije troše na fizički rad poljoprivrednika. Međutim, zagrijavanjem planeta sve će teže biti raditi na otvorenom, zbog čega će se smanjiti sigurnost proizvodnje hrane. Zbog klimatskih promjena u nekim dijelovima svijeta uvjeti za rad su nepodnošljivi zbog ekstremno visoke temperature i vlažnosti, prema izvješću „The emergence of heat and humidity too severe for human tolerance“. Uz to, prema izvješću iz 2019. godine potvrđeno je da je u 2018. godini izgubljeno više od 150 milijardi radnih sati zbog ekstremno visoke temperature i vlažnosti.
Uz sve navedeno, treba naglasiti da je u studiji „Future of the human climate niche“ istaknuto da će klimatske promjene najviše zahvatiti regije gdje žive najsiromašniji i gdje većina ovisi o hrani koju proizvode poljoprivrednici iz malih gospodarstva radeći na otvorenom.
