Primjeri selidbe zajednica, mjesta ili gradova zbog klimatskih promjena

Primjeri selidbe zajednica, mjesta ili gradova zbog klimatskih promjena

Klimatske promjene i njihove posljedice vidljive su i utječu na okoliš diljem svijeta, a sve češće se smatraju izravnim i neizravnim pokretačima obilnih migracija stanovnika, unutar lokalnih i državnih okvira te van tih granica na globalnoj razini. Prema radu „Promjene u okolišu i ljudske migracije“, tzv. „okolišne migracije“ su selidbe uvjetovane ili izazvane promjenama okoliša koje su prvi i najstariji tip selidbi s golemim utjecajem na nastanak, propadanje i mijenjanje civilizacija. Interes za čimbenike selidbi te njihovo suzbijanje u budućnosti javio se 1980. godine, nakon što su Program Ujedinjenih naroda za okoliš (eng. United Nations Environmental Programme, UNEP), Institut Worldwatch i Međuvladin panel o klimatskim promjenama (eng. (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) objavili izvještaje o klimatskim promjenama i utjecajima na okoliš. Smatra se da su promjene obrazaca klime potaknule „okolišne migracije“ iznenadnim katastrofama, dok se u širem smislu misli na postupno narušavanje okolišne ravnoteže i održivosti nekog prostora. Autori navedenog djela, ovakve migracije dijele na 3 uzročne kategorije:

  1. Uzrokovane prirodnim katastrofama (potresi zajedno s tsunamijima ili poplave uzrokovane obilnim oborinama);
  2. Uzrokovane urbano-industrijskim katastrofama (Černobil, 1986. godine);
  3. Uzrokovane iskorištavanjem i degradacijom resursa.

Ne utječu svi uzroci jednako na ekološke sustave, a razlikuju se prema intenzitetu, trajanju i stupnju utjecaja. No, prema izvještaju IPCC-a iz 2014. godine pod nazivom „Climate Change 2014 – Mitigation of Climate Change“, njihov broj i intenzitet u budućnosti će se povećati, a time će se povećati i fenomen „okolišnih migracija“.

Narušavanje prirodne ravnoteže potaknute globalnim promjenama u okolišu velik su problem današnjice koji djeluje izravno i na društvo. Prema službenim podacima centra UN-a za nadzor interno raseljenih osoba (eng. Internal Displacement Monitoring Centre-a, IDMC) krajem 2019. godine više od 5 milijuna ljudi unutar 95 zemalja raseljavalo se radi posljedica katastrofa koje su se dogodile ne samo 2019. godine nego i prijašnjih godina. Gotovo dvije tisuće prirodnih katastrofa pokrenule su gotovo 25 milijuna novih raseljavanja u 140 zemalja u 2019. godini. To je najveći broj zabilježen od 2012. godine i tri puta veći broj od raseljavanja uzrokovanih ratom i nasiljem. Najveća raseljavanja odvila su se duž Azije gdje su četiri zemlje imale više od 17 milijuna novih raseljavanja uzrokovanih najviše tropskim olujama i monsunskim kišama:

  • Indija s 5 milijuna;
  • Filipini s 4,1 milijuna;
  • Bangladeš s 4,1 milijuna;
  • Kina s 4 milijuna.

Razlikujemo utjecaj iznenadnih i postepenih prirodnih katastrofa. Iznenadne katastrofe, poput uragana Harveya iz 2017. godine, vjerojatnije će izazvati masovno raseljavanje, ali pogođeni će se nakon određenog vremena vratiti kućama. Kod postepenih katastrofa i degradacije okoliša, dolazi do pojava poput pustinja, smanjenja plodnosti tla, obalne erozije i već spomenutog porasta razine mora, a time dolazi i do dugoročnih migracija. Obje su uzrokovane klimatskim promjenama i obje zahtijevaju različite strategije prilagodbe i ublažavanja. Nisu sva područja jednako pogođena. Zemlje s kombinacijom niskih prilagodljivih kapaciteta, ranjivih zemljopisnih područja i krhkog ekosustava (primjerice male otočne države) suočit će se s pitanjem: „Odseliti se ili ne?“. Isto tako, često su najugroženiji oni koji nemaju ni resursa ni kapaciteta da napuste svoje domove, pa tako najviše ljudi koji će biti prisiljeni na selidbu dolazi iz ruralnih područja, primjerice dijelovi El Salvadora, gdje stanovnici žive od poljoprivrede i ribarstva na koje direktno utječu klimatske promjene.

Međutim, megalopolisi su također žarišta utjecaja klimatskih promjena s obzirom na to da bi se utjecaji mogli povećati kako se stanovništvo koncentrira i raste, a uz to, primjerice megalopolisi Južne Amerike šire se bez osnovne infrastrukture na područjima niskih delta, nizina, obalnih područja, stepenastih padina i suhog područja koja su ionako već sklona katastrofama.

Prema podacima IDMC-a prirodne katastrofe koje su utjecale na selidbe 2019. godine možemo podijeliti na one geofizičke (potresi i vulkanske erupcije) i na one usko povezane s vremenom, a u njih spadaju (prema zastupljenosti):

  1. Oluje – tajfuni, tropske oluje, uragani i obilne padaline;
  2. Poplave;
  3. Požari raslinja;
  4. Suše;
  5. Klizišta;
  6. Ekstremne temperature.

Tako su tropske oluje Idai i Kenneth pogodile Mozambik, Malavi i Zimbabve u proljeće 2019. godine te ostavile gotovo 3 milijuna ljudi bez domova uzrokujući katastrofalne poplave i obilne kiše koje su potom dodatno utjecale i na smanjenje kvalitete vode. Raseljavanja u Južnoj i Sjevernoj Americi, Africi i Bliskom Istoku potaknuta su prvenstveno velikim poplavama, dok su Europu, sa značajno manje raseljavanja naspram ostalih područja, uz poplave pogodili potresi, požari i toplinski valovi u urbanim područjima. Većina selidbi u kontekstu okolišnih i klimatskih promjena, tj. raseljavanje uzrokovano prirodnim katastrofama, odvija se unutar granica zemalja, iako su neki ljudi prisiljeni i na preseljenje izvan svoje države. Tako su, primjerice, državljani Haitija nakon velikog potresa 2010. godine dobili pravo na tzv. „humanitarne vize“ za Brazil i Sjedinjene Američke Države (SAD). Sporiji procesi poput porasta razine mora zbog otapanja polarne ledene ploče i ledenjaka ili suša, također utječu na tzv. prisilno napuštanje domova pa je tako prema podacima mrežne platforme Displacement.iom.int 700.000 stanovnika Somalije i Afganistana moralo napustiti svoje domove zbog neprekidne suše. Dakle, rast stanovništva u kombinaciji s prirodnim katastrofama koje mogu postati samo još jače i češće bez kontrole klimatskih promjena, glavni su pokretači selidbi.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) objavila je izvješće pod nazivom „Migration, Environment and Climate Changeprema kojem je moguće uočiti potencijalna „žarišta“ koja zahtijevaju daljnja istraživanja migracija vezanih uz klimu kao prioritet. Uz procjenu rizika područja (npr. Global Climate Risk Indeks, GHG Emissions Fact Sheets) u svrhu razumijevanja stupnja utjecaja klimatskih promjena koja se koristi za identificiranje mogućnosti prilagodbe, proučava se jedinstveni obrazac unutarnje i međunarodne migracije zemlje. Ne uzevši utjecaj klimatskih promjena, migracije će se povećavati kako se povećava globalno stanovništvo. Trenutna stopa međunarodne migracije prema navedenom izvješću iznosi oko 3 posto svjetskog stanovništva. U svrhu identifikacije zemalja koje bi mogle imati najveće izazove povezane s „okolišnom migracijom“, zemlje s već postojećim visokim stopama migracija, one su koje zahtijevaju detaljnu analizu. Ugrubo bi se, dakle, trebalo fokusirati na zemlje unutar presjeka zemalja s već vodećim trendom iseljeništva i zemalja koje su u opasnosti od značajnih klimatskih događaja. Veoma sličan uzorak mogao bi se konstruirati za skup zemalja s niskim prihodima kojima prijete iznenadne ili postepene klimatske katastrofe, a imaju visok trend migracije. Prema portalu Migration Data Portal važno je konstantno raditi na prikupljanju novih podataka o vezama između okoliša i ljudske mobilnosti koji bi mogli dovesti do mogućnosti predviđanja povećanja ili smanjenja migracijskog trenda povezanog s klimatskim katastrofama unutar određenog vremena, a to bi uvelike moglo pomoći državama koje žele učinkovito kontrolirati migracije.

Postoji nekolicina zajednica koje su bile prisiljene napustiti svoje domove pod pritiskom klimatskih promjena, a takav scenarij mogao bi postati uobičajeniji u budućnosti. Među prvim zajednicama koje su klimatske promjene prisilile da napuste domove su stanovnici obalnih aljaških sela Shishmaref i Kivalina.

Globalno zatopljenje uzrokuje dramatično smanjenje ledenog pokrivača, a time i porast razine mora i jače oluje te su ove otočne zajednice morale razmisliti o preseljenju. Stanovnici Shishmarefa, sela na ostrvu otoka Sarichef koji je dio Aljaske, morali su se preseliti na kopno udaljeno 8 kilometara od sela koje je generacijama bilo dom njihovim precima. Stanovnike otoka Kivalina, također na Aljasci, očekuje slična sudbina s obzirom na to da je zbog promjene klime došlo i do novih uvjeta života koji im onemogućuju ribarenje. Tropskim otocima poput otočja Kiribati s nadmorskim visinama atola od samo nekoliko metara , stanovnici otočja Cartaret već su se morali preseliti, a Maldivi bi mogli biti neadekvatni za život do kraja stoljeća. Stanovnici niskih obalnih područja Bangladeša i Indije također svrstavamo pod „tonuću naciju“ s obzirom na to da je najveća delta svijeta, Gangesa i Brahmaputre, pod sve češćim udarom tajfuna i obilnih oborina što dovodi do golemih izljeva, a time i poplava. Poznate su kriza širenja pustinjskih uvjeta u Sudanu te suše u Siriji nakon naglog porasta broja stanovništva, iako su ovi slučajevi puno kompleksniji s obzirom na to da se radilo o više faktora migracija, ali su klimatske promjene bile glavni. U SAD-u su naleti uragana sve češći, a stanovnici obalnih područja put Floride i Lousiane pate od izdizanja razine vode i erozije pa su se tako morali odseliti i stanovnici Isle de Jean Charles.

Klima i klimatski uvjeti se mijenjaju.  Borimo se protiv prisilnih „okolišnih migracija“, bilo putem programa planiranih relokacija zajednica (izvješće „Planned Relocation, Disasters and Climate Change: Consolidating Good Practices and Preparing for The Future“) kod kojih se zajednicu fizički naseljava na novom prostoru ili prilagodbom na nove uvjete kao u Iraku (obuka mladih poljoprivrednika). Uz problem suše i kvaliteta vode se drastično smanjila te je postala nepodobna za prehranu ljudi, stoku ili ratarsku proizvodnju. Prema izvještaju UNEP-a Irak svake godine gubi oko 250 m2 obradive zemlje zbog klimatskih promjena što bi moglo rezultirati golemim iseljavanjem te upravo zato Norveško vijeće za izbjeglice (eng. Norweigan Refugee Council, NRC) nudi za mlade poljoprivrednike obuku, koju je podržala Njemačka korporacija za međunarodnu suradnju (njem. Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit, GIZ), na kojoj se uče znanstvene metode, poput štednje vode i koju vrstu proizvoda još uvijek mogu uzgajati.

UN procjenjuje da će do 2050. godine 200 milijuna ljudi biti prisilno raseljeno iz svojih domova samo zbog klimatskih promjena, a izvješće iDMC-a, koje je objavilo Norveško vijeće za izbjeglice, predviđa da bi gotovo 14 milijuna ljudi moglo biti prisiljeno bježati od poplava, potresa i oluja svake godine u sljedeća dva desetljeća. Time dolazimo do problema pronalaska lokacije na kojoj bi se toliko ljudi moglo naseliti i do moguće prenapučenosti gradova.

Kakvo je stanje s okolišnim migracijama unutar Hrvatske? Prema projekcijama Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu koja svoje procjene temelji na Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) Hrvatska je sve osjetljivija na klimatske promjene i njihov izravan i neizravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Prema podatku Europske agencije za okoliš (EEA) objavljenom u Strategiji, Hrvatska spada među tri zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih neprilika u odnosu na bruto nacionalni proizvod. Naime samo do 2040. godine prema trenutnim predviđanjima srednja temperatura diljem zemlje bi mogla porasti od 1 do 1,4 oC, a samim time porasti će i broj vrućih dana tj. dana kad je temperatura iznad 30 oC (na Jadranu je moguće više od 8 dana) te će se smanjiti broj ledenih dana tj. dana kada je temperatura ispod -10 oC. Srednja brzina vjetra na Jadranu mogla bi porasti za 25%, količina snijega smanjit će se posebice u Gorskom Kotaru, a količina padalina u Lici i Dalmaciji u ljeto i jesen mogla bi se smanjiti za do 10%, dok bi zimi i u proljeće količina mogla porasti također do 10% i to kroz cijelu Hrvatsku.

Dakle, suše, poplave, erozije, promjene temperaturnih uvjeta značajno bi mogle poremetiti poljoprivredu, ribarstvo i energetski sektor i dovesti do odseljavanja, a po tom pitanju najveću prijetnju predstavlja porast razine mora koji bi, prema Strategiji, do kraja stoljeća mogao iznositi u najgorem scenariju i do 82 cm. Zahvaljujući novoobjavljenom alatu grupe Climate central pomoću kojeg je moguće istražiti rizik obalnih poplava za bilo koje obalno mjesto na svijetu, danas točno znamo koja mjesta u Hrvatskoj su najugroženija, a to su dijelovi Jadrana s niskom obalom, posebice mjesta na otocima.

Alat prikazuje 3 vrste lokaliziranih karata odabranog područja za određenu godinu (od 2030. do 2100. godine) koje su na temelju različitih modela porasta razine mora, vodostaja i visine obale predviđaju rizik od poplava:

a) Karta koja prikazuje obalne rizike poplava i porast razine mora svakih 10 godina.

Prema ovoj projekciji najugroženiji dijelovi hrvatske obale su obale Paga, okolica Ploča i Opuzena te zapadna i istočna obala Istre (okolica Umaga i Novigrada)

b) Karta specifičnih vodostaja dobivenih analizom porasta razine mora, plime i oseke te vremenskih uvjeta.

Prema ovoj projekciji najugroženiji dijelovi hrvatske obale su okolica Ploča do Metkovića, Šibenik, Zadar, Biograd, obala Vira i Pašmana te područja navedena pod 1. kartom

c) Karta koja omogućuje uvid u veće globalne prijetnje radi porasta razine mora i obalnih poplava te veću korist od smanjenja njihovih uzroka.

Prema ovoj projekciji najugroženiji dijelovi hrvatske obale su obala Ploča i Opuzena, obala Paga i Vira te zapadna i istočna obala Istre

Dakle, u Dalmaciji se očekuju žestoke vrućine, štedljivo korištenje vode te „potonuće“ nekretnina prvih redova do mora što bi moglo dovesti do velikih ekoloških migracija društva u neke manje opasne krajeve Hrvatske – hoće li Gorski kotar i Lika postati najugodnija područja za život u Hrvatskoj?

Sve u svemu, hitno je potrebno riješiti nedostatke u razumijevanju utjecaja čimbenika na klimu i same klime te nadograditi postojeća saznanja kako bismo bolje razumjeli razinu ranjivosti svih životnih aspekata prema promjenjivosti vremena i klimatskim promjenama. Društvo i okoliš moraju se prilagoditi na nove uvjete i stvoriti tj. izgraditi otpornost na nadolazeće opasnosti. U izvješću pod nazivom „Preparing for Internal Climate Migration tvrdi se kako nije sve tako sivo. Počne li se djelovati na vrijeme na suzbijanju klimatskih promjena uz, prvenstveno, smanjivanje emisija stakleničkih plinova, sprječavanje globalnog zagrijavanja većeg od 1,5 ° C i odgovorno planiranje održivog razvoja i infrastrukture, mogli bi smanjiti fenomen „okolišnih migracija“ za 80%.

Zanimljive poveznice:

Studija: The Impact of Climate Change on Migration: A Synthesis of Recent Empirical Insights

https://link.springer.com/article/10.1007/s10584-019-02560-0?shared-article-renderer

http://documents.worldbank.org/curated/en/983921522304806221/pdf/124724-BRI-PUBLIC-NEWSERIES-Groundswell-note-PN3.pdf

Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima

http://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2017/11/Procjena-ranjivosti-na-klimatske-promjene-final.pdf

The Oscar-nominated documentary – „Sun Come Up“:

https://youtu.be/3broZl8sl_g

Fleeing Climate Change – „The Real Environmental Disaster“:

https://youtu.be/cl4Uv9_7KJE

Klimatske migracije

https://storymaps.esri.com/stories/2017/climate-migrants/index.html

Zanimljivi članci:

https://news.un.org/en/story/2019/07/1043551

https://migrationdataportal.org

http://www.open-diplomacy.eu/blog/migratory-patterns-in-the-caribbean-impacts-and-perspectives-for-caribbean.amp

https://fivethirtyeight.com/features/the-world-isnt-ready-for-climate-refugees/amp/

https://climate.org/climate-migration-a-growing-global-crisis/

Korisne poveznice:

  1. https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&ved=2ahUKEwjJmLHym4bqAhXykosKHbNJAIIQFjABegQIAxAB&url=https%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F200181&usg=AOvVaw2bckOI5MSNMKLGD_EKvkxR
  2. https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/ipcc_wg3_ar5_full.pdf
  3. https://displacement.iom.int
  4. https://publications.iom.int/system/files/pdf/migration_and_environment.pdf
  5. https://www.germanwatch.org/en/17307
  6. https://www.climatelinks.org/resources/user-guide-greenhouse-gas-emissions-fact-sheets
  7. https://www.nytimes.com/2016/08/20/us/shishmaref-alaska-elocate-vote-climate-change.html?_r=1
  8. https://toolkit.climate.gov/case-studies/relocating-kivalina
  9. https://www.nytimes.com/2016/07/03/world/asia/climate-change-kiribati.html
  10. https://earthfirstjournal.org/newswire/2014/04/06/first-official-climate-change-refugees-evacuate-their-island-homes-for-good/
  11. https://www.theguardian.com/environment/2008/nov/10/maldives-climate-change
  12. https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2013/06/19/warming-climate-to-hit-bangladesh-hard-with-sea-level-rise-more-floods-and-cyclones-world-bank-report-says
  13. https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/13504509409469874
  14. https://www.pnas.org/content/112/11/3241
  15. https://www.nytimes.com/2016/05/03/us/resettling-the-first-american-climate-refugees.html
  16. https://www.unhcr.org/54082cc69.pdf
  17. https://postconflict.unep.ch/publications/Iraq_ESA.pdf
  18. https://www.nytimes.com/2016/05/03/us/resettling-the-first-american-climate-refugees.html
  19. https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/29461

Autorica teksta:

Ema Milišić Bogunović

Studentica preddiplomskog studija Znanosti o okolišu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Aktivna volonterka dugi niz godina, sportaš te redoviti sudionik međunarodnih razmjena i projekata usko vezanih uz održivost i zaštitu okoliša. Zainteresirana za istraživanje i pronalazak modela idealnog mogućeg djelovanja čovjeka u skladu s ekonomskim, okolišnim i socijalnim načelima koje mu omogućava ugodan život danas bez nanošenja štete budućnosti.

Podijeli: