Znanstveni savjetnici EU-a traže veću otpornost zdravstvenog sektora na klimatske promjene

Nezavisna skupina glavnih znanstvenih savjetnika Komisije objavila je savjete i preporuke za bolju pripremljenost i otpornost zdravstvenog sektora EU-a na negativne posljedice klimatskih promjena na zdravlje. Prijedlog znanstvenika je integriranje zaštite zdravlja ljudi u sve politike o prilagodbi klimatskim promjenama, podrška otpornosti zdravstvenog sektora i osmišljavanje politika za podršku najugroženijim društvenim skupinama i geografskim područjima.

Detaljnije preporuke su sljedeće:

  1. Integrirati zaštitu zdravlja ljudi u sve politike prilagodbe klimatskim promjenama: EU bi trebala pružiti strateško usmjerenje i koordinaciju na globalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se zaštita ljudskog zdravlja uključila u sve politike prilagodbe klimatskim promjenama. Integracija bi se trebala odvijati u svim sektorima i razinama upravljanja na koje utječu strategije i planovi prilagodbe klimatskim promjenama.

Preporučena politička djelovanja su:

a) Promoviranje sinergije u svim područjima politike koji su relevantni za zdravlje te povećanje napora u integraciji prilagodbe klimatskim promjenama i zdravstvene skrbi u sve politike i  pravilnike kod:

  • korištenja zemljišta (npr. uloga zdravlja u urbanom, prostornom i obalnom planiranju),
  • gradnje i projektiranja, te infrastrukture (npr. u energetici), tj. uključivanje mjera za postizanje klimatske neutralnosti i prilagodbe klimatskim promjenama, a koje uključuju i zaštitu zdravlja, u norme i pravila gradnje i infrastrukture,
  • upravljanja katastrofama te opskrba vodom i hranom.

b) Traženje i davanje prednosti sinergijama ublažavanja klimatskim promjena i smanjenja rizika od katastrofa, dok prilagodba klimatskim promjenama ne bi trebala naštetiti ciljevima ublažavanja. Uključivanje zaštite zdravlja ljudi kao ključne komponente u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama EU-a koja doprinosi Europskom zelenom sporazumu trebala bi biti usklađena s ciljevima održivog razvoja i sa Sendai okvirom za smanjenje rizika od katastrofa.

c) Korištenje kombinacije političkih intervencija dostupnih na razini EU-a kako bi se općenito pojačali napori i integrirala zaštita zdravlja u politiku prilagodbe klimatskim promjenama. Na primjer:

  • uključivanje zdravstvene skrbi u smjernice za nacionalne strategije i planove prilagodbe klimatskim promjenama;
  • ciljano financiranje projekata prilagodbe i projekata koje podržavaju npr. europski strukturni i investicijski fondovi; primjeri relevantnih lokalnih projekata koji bi mogli dobiti podršku, a uključuju procjenu rizika urbanih toplinskih otoka na razini grada i načine njihovog smanjenja planiranjem donošenja mjera ili lokalno planiranje i procjena rizika za prepoznavanje područja s većom vjerojatnošću razmnožavanja komaraca.
  1. Podržati otpornost zdravstvenog sektora: EU bi trebala podržati kapacitet i spremnost zdravstvenog sektora za suočavanje s klimatskim promjenama, kao dio širih strategija upravljanja rizicima od katastrofa i hitnih slučajeva, uključujući nadzor, praćenje i procjenu.

Preporučena politička djelovanja su:

a) Podržati obrazovanje i obuku osoblja u sektoru zdravstva i socijalne skrbi (npr. s obzirom na relevantne rizike i hitne slučajeve);

b) Organizirati dostupnost kritičnih komponenti poput zaliha opreme, lijekova, cjepiva i kapaciteta testiranja u Europi te podržati države članice i druge subjekte koji djeluju prema istom cilju radi ublažavanja bilo kakve krize u zdravstvu;

c) Podržati poboljšanje osnovne infrastrukture i izmjenu politika za gradnju i projektiranje koje uključuje prilagođavanje infrastrukture u odnosu na toplinske valove i drugi rizike za zdravlje.

Također se preporučuje pružiti potporu zdravstvenim uslugama poboljšanjem infrastruktura na razini EU-a:

  • Stvaranjem centra znanja ili koordinacijskog mehanizma za rizike od katastrofe, klimatske promjene i zaštitu zdravlja, a s kojim mogu komunicirati i operativna tijela civilne zaštite, donositelji politika, zdravstvene službe te im omogućiti pružanje pravovremenih informacija;
  • Proširenjem mogućnosti EU za suočavanje s prekograničnim prijetnjama na temelju formalne sposobnosti, u odnosu na zarazne bolesti, i razmatranje načina kako EU može utjecati na međunarodni zdravstveni rizik;
  • Daljnjim razvojem europske platforme za prilagođavanje klimi Climate-ADAPT i Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S), posebno u pogledu zaštite zdravlja prilikom prilagodbe klimatskim promjenama;
  • Podržavanjem nadzora, praćenja i procjene, kao i korištenjem modela za predviđanje te sustava ranog upozoravanja na klimatski osjetljive procese i bolesti. To uključuje integraciju skupa epidemioloških podataka o okolišu i zdravlju, kao i interakciju između agencija za okoliš i zdravstvenih agencija te donositelja politika.
  1. Osmisliti politike za podršku najugroženijim društvenim skupinama i geografskim područjima: Poseban naglasak treba se staviti na jačanje prilagodbe u geografskim područjima koja su posebno osjetljiva na zdravstvene opasnosti zbog klimatskih promjena, poput toplinskih valova, zaraznih bolesti prenosivih vektorima (npr. komarci, krpelji, muhe, buhe i uši), poplave i suše.

Preporučena politička djelovanja su:

a) Potražnja sinergije s politikama preventivnog prilagođavanja klimatskim promjenama povezanih sa zaštitom zdravlja, npr. kod izgradnja i projektiranja infrastrukture, i s politikama koje podržavaju otpornost zdravstvenog sektora;

b) Primjeri koji uključuju projektiranje domova za starije osobe (preventivne mjere) i mjere zaštite zdravlja starijih osoba tijekom toplinskih valova te spremnost za izbijanje bolesti;

c) Razumijevanja višestrukih ranjivosti i kako to može utjecati na određene skupine (utjecaj toplinskih valova na starije, kronično oboljele osobe ili na društveno-ekonomski ugrožene skupine);

d) Promicanje integracije društveno-ekonomskih skupova podataka za planiranje prilagodbe klimatskim promjenama na svim razinama jer će to vjerojatno pomoći u rješavanju socijalne ranjivosti zbog utjecaja klime na zdravlje;

e) Praćenje napretka u provedbi i zahtijevanje temeljite procjene svih politika, uz fokus na ranjive skupine i geološka područja;

f) Podrška lokalnim politikama i inicijativama te promicanje suradničkog učenja te procjene prijenosa i potencijala širenja politike. Relevantne inicijative mogu uključivati npr. postojeće urbane inicijative za prepoznavanje skupina koje su socijalno ranjive na klimatske promjene te planiranje i provođenje pravednih socijalnih akcija prilagodbe.

 

Izvor: https://ec.europa.eu/info/news/new-scientific-opinion-adaptation-climate-change-related-health-effects-recommends-more-support-resilience-health-sector-2020-jun-29_en
Izvor slike:
https://pixabay.com/photos/belgium-brussels-european-commission-3595351/
Podijeli: