U sklopu projekta Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” u kojem sudjeluje Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu provode se istraživanja važna za shvaćanja odnosa promjene klime na šume u Hrvatskoj, a ovo su neka od opažanja:

1) Crni borovi kao dugoživući klimatolozi

Kronologije rasta stabala (nizovi godova) predstavljaju jedan od najpouzdanijih izvora podataka o prošlim klimatskim uvjetima. Na području NP Sjeverni Velebit pronađene su stare šume (prašume) crnoga bora na predjelu Borovi vrh i Budim. Uzimanjem uzoraka ustanovljena je starost stabala od 274. godine. Analizom varijabilnosti širina godova i klimatskih podataka s meteorološke postaje Zavižan od 1954. do 2020. godine utvrdili su  značajne i pozitivne korelacije ljetnih oborina (lipanj-srpanj-kolovoz) te time stvorili model za rekonstrukciju ljetnih oborina dalje u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida. 

2) Stabla u poplavnim područjima bilježe povijesne protoke i vodostaje rijeke Save

Ekstremne poplave rijeke Save posljednjih nekoliko godina uzrokuju značajne materijalne i ekološke štete. Obrana od poplava u prvom redu podrazumijeva izgradnju nasipa čije dimenzije se uglavnom određuju računski na temelju maksimalno zapaženih protoka u određenom vremenu. Kako se protoci na rijeci Savi mjere ne dulje od 100. godina postoji izvjesni manjak podataka o povijesnim rasponima maksimalnih protoka. Pokazalo se da vrste koje rastu u poplavnim područjima kao npr. poljski jasen te hrast lužnjak na svojim godovima iz godine u godinu bilježe vrijednosti protoka rijeke Save i to u ljetnim mjesecima. Na ovaj način pomoću uzoraka iz stabala mogu se rekonstruirati protoci i puno dalje od instrumentalnih mjerenja te na taj način poslužiti za analize povratnih događaja i učestalosti visokih protoka.

3) Izotopi kisika i ugljika u stablima borova pospješuju rekonstrukcije klimatskih čimbenika

U suradnji s CzechGlobe – Global Change Research Institute (Brno) provedena je analiza koncentracije stabilnih izotopa kisika i ugljika u godovima stabala munike  jedne od najstarijih vrsta drveća u Europi. Utvrđeno je da su vrijednosti navedenih izotopa bolji pokazatelji temperature, oborina i suše od širine godova stabala. Korelacije između ovih klimatskih parametara i stabilnih izotopa u godovima stabala najjače su za ljetno razdoblje. Rezultati vremenske i prostorne korelacije pokazuju da su kronologije stabilnih izotopa godova stabala stabilni, pouzdani posrednički poslužitelji za rekonstrukciju oborina na cijelom Balkanskom poluotoku i okolnom području istočnog Mediterana. Međutim, stabilnost temperaturnog signala kronologije izotopa opada nakon 1950-ih.

4) Stare posavske kuće – izvor podatka o klimi do 1550. godine

Analizom drvene građe prikupljene na starim drvenim posavskim kućama je dobivena kronologija hrasta lužnjaka u rasponu od 1551. do 1867. godine. Dobivene kronologije spojene su sa kronologijom živućih stabala hrasta iz sekundarne prašume Prašnik u blizini Stare Gradiške. Time je dobivena kronologija širina godova ukupne duljine 468 godina što je najdulja kronologija takve vrste u Hrvatskoj. Raspon kronologije iznosi od 1551. do 2018. godine. Ovakva kronologija poslužit će za rekonstrukcije klime na području nizinske Hrvatske te otkriti neke posebnosti dinamike nizinskih šuma. Analizom su utvrđene i maksimalne moguće starosti istraživanih objekata koje iznose od 131 do 209 godina.

5) Pred običnom bukvom(Fagus sylvatica L.) u Europi nije svijetla budućnost

Obična bukva je najzastupljenija vrsta drveća u Hrvatskoj s velikim ekonomskim i ekološkim značajem. Najnovija istraživanja utvrdila su značajno smanjenje prirasta obične bukve u cijeloj Europi. Usporedbom prirasta bukve od 1986 – 2020 u odnosu na razdoblje od 1950-1985 utvrđen je značajan pad prirasta a za područje Hrvatske i preko 30%. Predviđeni gubici produktivnosti šuma prema modelima klimatskih promjena najupečatljiviji su na južnoj granici geografske rasprostranjenosti bukve i to u regijama u kojima se očekuje da će stalni atmosferski sustavi visokog tlaka povećati pojavu suša. Predviđene promjene rasta u 21. stoljeću diljem Europe ukazuju na ozbiljne ekološke i ekonomske posljedice koje zahtijevaju hitnu prilagodbu šumarstva. 

 6) U sklopu projekta MEMORIE pronađeno najstarije stablo u Hrvatskoj

Najstarije izmjereno stablo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera je stablo obične bukve. Starost stabla obične bukve iznosi više od 569 godina i predstavlja jedno od najstarijih stabala ove vrste u Europi. Iako njen prsni promjer iznosi svega 80 cm, doživjela je veliku starost što znači da je godišnji prirast ovog stabla svega 0,14 cm. Velika starost ovog stabla u odnosu na njegov prsni promjer ukazuju da su životni uvjeti (tlo, voda, svjetlost) u staništu ove vrste vrlo oskudni, ali ipak vrsta je, uz vlastitu sposobnost  prilagodbe na teške stanišne uvjete doživjela duboku starost gdje je umjesto velikih dimenzija izabrala dugi život.

7) Istraživači pronašli subfosilne hrastove (Quercus robur L.) u Zagrebu

U gradu Zagrebu prilikom građevinskih iskopa na Trešnjevci pronađena su 2 stabla hrasta lužnjaka. Uzorci su prikupljeni za daljnja dendrokronološka istraživanja i datiranje pronađenih stabala. Obzirom na morfologiju očekuje se starost između 2000 – 3000. godina. Prikupljeni uzorci će poslužiti za izradu kronologije i klimatske rekonstrukcije daleko u prošlost. 

8) Zašto umiru hrastovi?

Pomoću uzoraka godova iz zdravih i odumrlih stabala hrasta provedena je analiza ekoloških i biotskih čimbenika koji utječu na odumiranje stabala. Naime, utvrđeno je da niz nepovoljnih klimatskih događaja, naročito ekstremno niskih zimskih temperatura zraka ali i sušne godine uzrokuju stres kod djela populacije hrastova. Povećanjem temperature zraka te generalno suših uvjeta u jugoistočnoj Europi klima postaje dominantan čimbenik rasta stabala uzrokujući sinkroniziranost neovisno o specifičnim lokalnim, mikroreljefnim i regionalnim klimatskim prilikama. Premda se adaptacijski mehanizam hrasta na nepovoljne uvjete ne smanjuje značajno sa starosti stabala ipak treba imati u vidu činjenicu da su danas guste šume starosti preko 100 godina značajno ugrožene klimatskim promjenama. Ovo istraživanje ide u prilog mjerama adaptacije koje ukazuju na smanjenje gustoće stabala i to već u ranim fazama razvoja sastojina. Lokalno prilagođeni ekotipovi hrasta sa suših staništa nisu bolje prilagođeni sušnim uvjetima te je takva mjera adaptacije upitna u budućnosti.

O projektu:

Projektom Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” se želi doprinijeti rješavanju problema nedostatka podataka i radova o utjecaju, ranjivosti, otpornosti i mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene u 3 ranjiva sektora čiji su temelji prirodni resursi (šumarstvo, prirodni ekosustavi i bioraznolikost te poljoprivreda), sukladno Sedmom nacionalnom izvješću.

Novodobivene spoznaje i baze podataka će omogućiti analize ranjivosti i otpornosti šuma, prirode i biološke raznolikosti i poljoprivrede u odnosu na predviđene modele klimatskih promjena. Na taj način će se unaprijediti znanstvena znanja koja će omogućiti razvoj mjera prilagodbe uzajamnom suradnjom multisektorskog istraživačkog tima i dionika. Projektom se želi odgovoriti na budući utjecaj, ranjivost i prilagodbu na klimatske promjene.

Korisnik: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Više o projektu: https://www.sumfak.unizg.hr/memorie/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Odnos promjene klime na šume u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava VitaClim – Vitalitet obične bukve (Fagus sylvatica L.) u izmijenjenim klimatskim uvjetima pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava MEMORIE – Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava HOLISTIC – Holistički model integralne zaštite od šumskih požara pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava ForestEye – Zaštita prirode i okoliša od šumskih požara pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Šume pokrivaju oko 43% površine Europske unije, otprilike 182 milijuna hektara. Šume imaju veliku ekološku, ​​ekonomsku i kulturnu vrijednost kao što su: drvna građa, očuvanje biološke raznolikosti, ponori ugljika, turizam kao i mnoge druge usluge ekosustava. Prirodne šume su također rezervoari genetske raznolikosti za različite vrste drveća, a ta genetska raznolikost je vrlo važna za prilagođavanje šuma, pa time i šumarskog sektora posljedicama klimatskih promjena.

Zbog dugog životnog vijeka stabala održavanje otpornih šumskih ekosustava zahtijeva mnogo više od sadnje novih sorti i novih vrsta drveća. Postojanost šuma će uvelike ovisiti o sposobnosti prilagodbe postojećih stabala i postojeće populacije lokalnoj klimi. Ključni preduvjet je postojanje veće razine genetske raznolikosti unutar šumskih sastojina. Cilj projekta pod nazivom „LinkTree“ bio je ispitati genetsku varijabilnost populacije šumskih stabala u pet europskih zemalja (Francuska, Španjolska, Italija, Švedska i Njemačka) te procijeniti na koji način bi ta varijabilnost i prilagođeno gospodarenje šumama mogli pomoći u lakšoj prilagodbi šumskih ekosustava posljedicama klimatskih promjena.

Neki od zaključaka projekta su:

• visoke genetske varijacije u populaciji šumskog drveća omogućuju bržu prilagodbu posljedicama klimatskim promjenama;
• promjenjivi uvjeti okoliša, poput temperature, dostupnost svjetlosti i intenzitet suše održavaju i promiču genetsku raznolikost unutar prirodnih šumskih sastojina, čak i na relativno malom prostoru;
• gospodarenje šumama može značajno izmijeniti genetski sastav i strukturu šumskog drveća.

Neke od smjernica projekta su:

• savjetuje se da se očuvanje genetskih resursa potiče pri provedbi strategije EU-a za šume na svim razinama;
• pri upravljanju mrežom Natura2000 mora se uzeti u obzir da zaštićene šume mogu poslužiti kao „banke gena“;
• provedba Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama može se poboljšati uključivanjem i promicanjem praktičnih smjernica za prilagođeno gospodarenje šumama koristeći genetsku raznolikost i resurse.

Znanstvenici iz znanstveno-tehnološkog instituta Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL)  i švicarskog Federalnog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL)  napravili su pokuse kako bi saznali na koji način šumske vrste drveća reagiraju na klimatske promjene. Pokusi su napravljeni na dvije najčešće vrste šumskog drveća u Švicarskoj, ali i u puno ostalih država Europe, a to su: obična bukva (lat. Fagus sylvatica) i obična smreka (lat. Picea abies). Znanstvenici su promatrali sadnice stare 5 – 7 godina tijekom četiri godine (2012. – 2015. godine). Sadnice su sakupljene u planinskom lancu Jure tijekom hladnijih mjeseci, a potom su ponovno zasađene na tri lokacije na različitim nadmorskim visinama: 1010,  570 te 395 metara. Četvrta skupina sadnica zadržana je na izvornoj nadmorskoj visini od 1350 metara i korištena je kao kontrolna skupina. „Presaditi ta mlada stabla na nižoj nadmorskoj visini značilo je da možemo simulirati utjecaj prosječnog porasta temperature između 1 i 6 ° C, u skladu s onim što se predviđa za razdoblje između sada i 2100. godine na temelju brojnih scenarija klimatskih promjena“, objasnio je Constant Signarbieux, znanstvenik iz EPFL-a zadužen za pokus.

Redovnim mjerenjem debla svakog stabla i četiri glavne grane, istraživači iz EPFL-a  mogli su procijeniti biomasu stabala. Uočili su da porast temperature produžava sezonu rasta, tj. razdoblje od kada se prvi novi listovi ili iglice pojave u proljeće do otpadanja lišća u jesen, na sličan način za svaku vrstu. Međutim, dvije vrste su pokazale vrlo različit rast biomase. Mladice bukve su dobro napredovale od porasta temperatura, brže su procvjetale i lakše su se prilagodile toplijim temperaturama od smreke. „Smreka je konzervativnija vrsta i možda se sporije prilagođava. To bi moglo imati neposredan utjecaj na naše šume, jer najvjerojatnije će bukva postati dominantna vrsta“, zaključio je Constant Signarbieux.

Jedan od razloga zašto je bukva bolje prilagođena klimatskim promjenama od smreke je to što smreka prije zatvara svoje puči, čak i dok još u tlu ima dovoljno vode kako bi spriječila stres radi pomanjkanja vode (tzv. hidrički stres). No bukve su tolerantnije na ovu vrstu stresa i duže im treba da zatvore svoje puči, što im omogućava da i dalje apsorbiraju CO₂ i nastave s rastom. To im daje prednost kao vrsti  u odnosu na smreku.

Organizacija Europsko poljoprivredno inovacijsko partnerstvo (EIP-AGRI) osnovala je fokusnu skupinu „Nove šumske prakse i alati za prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama“ okupljanjem 20 stručnjaka iz različitih europskih regija s ciljem identificiranja šumskih praksi i alata za borbu protiv posljedica klimatskih promjena te istraživanja uspješnih iskustava i inovacija u praksi.

Zaključci fokusne skupine  su sljedeći:

a) Šume kontinentalnog pojasa

Problemi su: smanjenje produktivnosti zbog suše, sastojine smreke su osjetljivije na štetočine i izvale, češći  problemi pri pomlađivanju i povećana opasnost od požara.

Moguće mjere prilagodbe su: poboljšano gospodarenje starim i mladim sastojinama što bi dovelo do poboljšanog pomlađivanja sastojina, veći intenzitet proreda kako bi šumske sastojine trebale manje vode.

b) Šume mediteranskog pojasa

Problemi su: češće razdoblje ekstremnih suša, odumiranje određenih vrsta što vodi do gubitka biološke raznolikosti, povećana opasnost od šumskih požara kao i rizik od erozije tla.

Moguće mjere prilagodbe su: prorjeđivanje šumskog sklopa redovitim gospodarenjem  (prorjeđivanje i obrezivanje), dulji periodi ophodnji, paljenje kontroliranih ciljanih požara kako bi se spriječili nekontrolirani požari.

I u Hrvatskoj su također pokrenuti projekti koji se bave prilagodbom šuma i šumarskog sektora na posljedice klimatskih promjena. Jedan od projekta je VitaClim koji se bavi vitalitetom obične bukve (lat. Fagus sylvatica) u izmijenjenim klimatskim uvjetima. Jedan od ciljeva projekta je istražiti utjecaj klimatskih uvjeta na osutost obične bukve. Projektom će se modelirati prostorna i vremenska promjena osutosti te će se odrediti utjecaj klimatskih uvjeta na osutost bukve, ujedno ispitujući prikladnost pojedinih statističkih metoda. Jedan od ciljeva projekta je također utvrditi postoji li povezanost osutosti i prirast debla, uključujući mogući efekt kašnjenja osutosti. Rezultati ovog projekta osigurat će podlogu za različite procese odlučivanja vezane za gospodarenje šumama, usluge šumskih ekosustava, izvješćivanje o stanju šuma kao i planiranje u svrhu smanjenja posljedica klimatskih promjena. Projekt vodi Hrvatski šumarski institut u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ) i mnogim međunarodnim partnerima.

Ostali projekti vezani za prilagodbu šuma klimatskim promjenama su već završeni projekti ForestEye i  Holistički model integralne zaštite od šumskih požara (HOLISTIC). Cilj međunarodnog projekta ForestEye je poboljšanje kvalitete života u pograničnom području Splitsko-dalmatinske županije i Hercegbosanske županije, smanjenjem šteta/rizika od prirodnih katastrofa izazvanih šumskim požarima, te povećanje socijalne kohezije u lokalnim zajednicama kroz zajedničke akcije i podizanje svijesti kampanjama za zaštitu i očuvanje okoliša te poticanje održivog korištenja prirodnih resursa. Cilj projekta HOLISTIC je prevencija i ublažavanje šteta od prirodnih rizika, s posebnim naglaskom na rizike od požara i potresa poboljšanjem, promicanjem i jačanjem institucionalnih kapaciteta u provedbi politika i aktivnosti radi smanjenja uzroka i potencijalnog početka prirodnih nepogoda kao i poboljšanja spremnosti na reagiranje i intervenciju te smanjenja šteta na područjima jadranskih regija.

Autorica teksta je M.Sc. Saša Danon, dipl. ing. šumarstva. Diplomirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala održivo tropsko šumarstvo u sklopu SUTROFOR (Sustainabletropicalforestry) Erasmusmundus magisterija na TU Dresden u Njemačkoj i AgroParisTech ENGREF Montpellier u Francuskoj. Zainteresirana je za tematike vezane uz zaštitu prirode, šumarstvo, ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama te za mehanizme vezane uz šumarstvo i klimatske promjene kao što su REDD +, LULUCF i ostali. Trenutno radi kao komunikacijski menadžer u obiteljskoj firmi Danon d.o.o, koja se bavi distribucijom i prodajom repro-materijala za poljoprivredu, ali i piše o temama koje se bave zaštitom okoliša, klimatskim promjenama, šumarstvom, poljoprivredom i dr. Izvještavala je i s nekoliko COP UNFCCC i drugih konferencija sličnih tematika.

Izvori teksta:

https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20190321-1

https://www.biodiversa.org/

https://www.biodiversa.org/691/download

https://www.epfl.ch/fr/

https://phys.org/news/2017-11-forests-climate.html

https://ec.europa.eu/eip/agriculture/en/about

https://ec.europa.eu/eip/agriculture/sites/agri-eip/files/eip agri_fg_forest_practices_climate_change_final_report_2018_en.pdf

https://www.sumins.hr/projekti/vitaclim/

https://www.foresteye.eu/

https://www.sumins.hr/projekti/holisticki-model-integralne-zastite-od-sumskih-pozara-holistic/

Autorica fotografija je Mr.sc. Lucija Vargović, dipl. ing. šumarstva.

Objava Prilagodba šuma i šumarstva klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

“Miyawaki šuma” s 2278 stabala koja uključuje 44 autohtone vrste drveća na 750 m² na lokaciji Barapullah, Indija

Nizozemska organizacija IVN Nature Education, uz pomoć tvrtke za „proizvodnju“ šuma Afforest, od 2015. godine pomaže gradovima i kućanstvima u sadnji „Miyawaki šuma“ kojih je već 100. Taj bi se broj do 2022. godine trebao udvostručiti, a i druge države u svijetu i Europi počele su slijediti njihov primjer pa su tako organizacije u Belgiji i Francuskoj nedavno posadile najmanje 40 takvih šuma. Prva „Miyawaki šuma“ u Francuskoj posađena je na periferiji Pariza s ciljem smanjenja buke i filtracije zraka za susjedstvo.

Zagovornici metode tvrde da takve šume rastu 10 puta brže, 30 puta su gušće te je bioraznolikost veća čak 100 puta nego kod onih posađenih uobičajenim postupcima. Znanstvenici tvrde da su takvi ekosustavi ključni za postizanje klimatskih ciljeva, procjenjujući da prirodne šume mogu „upiti“ 40 puta više atmosferskog ugljika od plantaža na kojima se uzgajaju pojedinačne vrste. „Miyawaki šume“ dizajnirane su tako da mogu obnoviti ekosustav u vremenu kraćem od 70 godina, koliko je šumi inače potrebno da se oporavi. Gradovi svojim širenjem i urbanizacijom gube „zeleni pokrov“ te se uslijed sve viših temperatura povećavaju „toplinski otoci“, a ovakvi trendovi mogu pomoći u relativno brzoj prilagodbi na negativne utjecaje poput toplinskih valova.

Zanimljive poveznice:

O nagradi Plavi planet (Blue Planet Prize by The Asahi Glass Foundations):

https://www.af-info.or.jp/en/blueplanet/about.html

Prva Miyawaki šuma u Parizu zahvaljujući Broomforest Association:

https://boomforest.org/en/pages/miyawaki_method

Stvaranje šume pomoću Miyawaki metode:

https://www.youtube.com/watch?v=pLJAjM_05Mk&t=5s

Izvor teksta:

https://www.theguardian.com/environment/2020/jun/13/fast-growing-mini-forests-spring-up-in-europe-to-aid-climate

Izvori slika:

https://pixabay.com/photos/miniature-house-forest-landscape-3539219/

https://india.mongabay.com/2019/09/role-of-miyawaki-forests-in-mitigating-urban-heat-island-effects/

Objava Miyawaki metoda za sadnju šume kao alat za ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Stanfordovi znanstvenici, nizom istraživanja ustanovili su da promjena meteoroloških pojava povoljnije utječe na požare smanjivanjem učestalosti kiše na područjima gdje je njena vjerojatnost bila velika. Osim izravne prijetnje izgaranja, divlji požari također u atmosferu oslobađaju štetne čestice i otrovne plinove poput ugljičnog monoksida, dušikovih oksida i ne-metanskih organskih spojeva čime pridonosi globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Izgaranjem biomase nastaju čestice koje mogu uvelike oštetiti područja poput Arktika ako su nanesene vjetrom, s obzirom da mogu prouzročiti apsorpciju Sunčeve topline, što uzrokuje brže zagrijavanje i brže topljenje snježnog pokrivača na tom području. Recentna studija zaključila je da izgaranje borealnih šuma (tajgi) premašuje ograničenja požarnog režima u posljednjih 10 000 godina. Požari u Arktičkom krugu, koje je nagledala Služba za nadgledanje atmosfere Copernicus, u lipnju 2019. godine, ispustili su 50 megatona CO₂, što ne samo da je ekvivalentno ukupnoj godišnjoj emisiji Švedske, već je i više nego kada bi se zbrojile sve lipanjske emisije od 2010. do 2018. godine. Prema rezultatima Global Fire Emission Database (GFED), Greenpeace je objavio da prosječna emisija ugljika u atmosferu požarima iznosi 7,7 gigatona, što je 25% ukupne godišnje emisije ugljikovog dioksida izgaranjem fosilnih goriva.

Svako područje ima svoj tip vegetacije koji ima svoj požarni režim, odnosno rezultat međudjelovanja obilježja poput požarnog intervala, intenziteta požara (srednja mjesečna i sezonska žestina) te prosječnog godišnjeg spaljenog područja i goriva. DHMZ od 1981. godine za izradu procjene opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara koristi Fire Weather Indeks (FWI). Radi se o globalno prihvaćenoj kanadskoj metodi određivanja meteorološkog indeksa opasnosti od šumskih požara pomoću koje se procjenjuje zapaljivost goriva (čiju veličinu dijelimo na fino, srednje i krupno) temeljem njegove vlažnosti dobivene analizom meteoroloških elemenata (temperature, relativne vlage, brzine vjetra i oborine) područja.  Dakle, indeks meteorološke opasnosti od požara je numerička procjena potencijalnog intenziteta požara, a za još točniju procjenu opasnosti od požara koristi se i indeks ukupnog goriva (BUI, Buildup Index) koji označuje numeričku vrijednost dnevnih utjecaja na suhoću goriva i mogućnost da gorivo prihvati požar.

Očito je da je jedan od najvažnijih čimbenika, uz navedene meteorološke parametre, u borbi protiv požara poznavanje obilježja goriva – njegove mogućnosti odgode zapaljivosti, trajanja gorenja i sadržaj vlage. Isto tako, treba naglasiti da razlikujemo gorivo (općenito; već navedeno u tekstu) od šumskog goriva koje podrazumijeva cjelokupni biljni materijal tla. Prema istraživanju doktorske disertacije “Odnos čimbenika klime i zapaljivosti nekih mediteranskih vrsta kod šumskih požara”, predstavnici mediteranske vegetacije makije, npr. alepski bor, su ekstremno zapaljivi s iznimno kratkom odgodom zapaljivosti tj. veoma brzo su se zapalili. Također je dokazano da trajanje gorenja varira između vrsta te s obzirom na lokaciju, a količina voskova i ulja (koja je u mediteranskoj vegetaciji obilno sadržana radi mediteranske klime) pospješuju širenje topline po materijalu i brzinu gorenja. Generalno, mediteranske šume ne obiluju raznolikošću vrsta što nažalost omogućuje brže i lakše širenje vatre. U znanstvenom radu “Utjecaj meteoroloških čimbenika na zapaljivost nekih sredozemnih vrsta” su potvrđene varijacije zapaljivosti vrsta s obzirom na njihovu lokaciju i utjecaj meteoroloških čimbenika, a prosječna odgoda zapaljivosti iznosila je 10,60 sekundi.

Požar je proces nekontroliranog izgaranja zapaljivih i gorivih materijala, uzrokovan prirodnim kemijskim i tehničkim uzrocima. Šumski požar naziv je za požar u kojem gori šuma, požar raslinja ima za gorivu tvar isključivo vegetaciju, dok je požar otvorenog prostora bilo koji požar kod čijeg gašenja nije potrebno ući u unutrašnji prostor. Požari otvorenoga prostora predstavljaju prirodnu katastrofu za cijelu Republiku Hrvatsku, posebno za mediteranski dio. Poznato je da je najugroženije područje u Hrvatskoj obala s otocima u ljetnim mjesecima. Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, do 30. rujna 2019. godine na području cijele Hrvatske je zabilježeno 24497 požara, od čega 5983 požara raslinja, čime je 2019.godina treća sezona po ukupnom broju požara u proteklih 11 godina.

Veliki problem predstavljaju i požari uzrokovani gorenjem otpada pri čijem izgaranju nastaju plinovi lakši od okolnog zraka koji se dižu gotovo okomito, tj. ravno u atmosferu, a pri takvim požarima gorenjem mogu nastati i jedni od najotrovnijih spojeva, furani i dioksini. Najveći problem predstavlja ugljikov dioksid (CO₂) uz metan (CH₄), freoni i sumporov dioksid (SO₂) koji dovode do povećanja emisija stakleničkih plinova. Prema Projekciji klime u Republici Hrvatskoj za 2040. godinu s pogledom na 2070. godinu objavljenoj u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, u Hrvatskoj se očekuje, dodatno smanjenje vlažnosti tla i oborina uz povećanje sušnih razdoblja. Uz to, očekuje se porast minimalne, srednje i maksimalne temperature, povećanje evapotranspiracije te sunčevog zračenja uz standardne nalete vjetra što znači i povećanje rizika od požara raslinja i otvorenog prostora koji su dakle direktno povezani s drugom elementarnom nepogodom – sušom. Razarajući šumske ekosustave i naselja, poljoprivredne kulture, ugrožavajući ljudske živote, požari izravno i neizravno oštećuju državni proračun, a gašenje oštećuje materijalni, tehnički i kadrovski potencijal sustava zaštite i spašavanja utječu na:

• Gospodarstvo: uništavanje područja obraslih vegetacijom koji su izvori sirovina i poljoprivrednih dobara;
• Javno zdravlje: bolesti (najčešće dišnog sustava) koje su posljedica izlaganja produktima izgaranja, epidemije te troškovi liječenja;
• Okoliš: smanjenje kvalitete tla, onečišćenje voda, povećanje emisije stakleničkih plinova te smanjenje bioraznolikosti, poremećaj ekosustava i ljepote krajolika;
• Prostorno planiranje i uređenje: poremećaj u cestovnom prometu i negativan učinak na druge objekata, utjecaj na vodni režim i mjesto stanovanja;
• Turizam: utječe na percepciju globalne sigurnosti države tijekom turističke sezone.

Kako smanjiti vjerojatnost i utjecaje požara pri čemu isključujemo indirektan i individualan izbor djelovanja protiv negativnih posljedica klimatskih promjena:

• Ne poticati gradnju građevina za vlastite potrebe u blizini šuma sklonih požarima;
• Povećati slobodan prostor između građevina i obližnjih stabala;
• Poticati na održavanje vlastitih zelenih površina, a posebice poticati na košnju trave;
• Koristiti materijale otporne na vatru pri izgradnji objekata;
• Ukloniti goriva (primjerice mrtva stabala) iz šuma;
• Izraditi planove oporavka nakon požara i brže ih provoditi.

Hrvatska se  u borbi protiv požara, od travnja, vodi Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu prema čijim se mjerama prilagodbe klimatskim promjenama vezanih uz požare iznimno radi na jačanju upravljanja rizicima od katastrofa što uključuje znanstveno-društvenu suradnju. Primjerice, Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu Splitsko-dalmatinska županije i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu pokrenuli su sustavnu analizu problematike protupožarne zaštite Splitsko-dalmatinske županije. Razvijen je eksperimentalni sustav za proračun mikrolokacijskog indeksa rizika opasnosti od požara  MIRIP i simulator širenja požara raslinja MOPP (Modeliranje Propagacije Požara) te predložen novi holistički pristup aktivnostima vezanim uz požare tj. njihovu preventivu, gašenje i sanaciju. Otvoren je Centar za istraživanje požara otvorenog prostora koji surađuje s istraživačima raznih ustanova.

Trogodišnji projekt HOLISTIC, koji je završio 2016. godine, bavio se prevencijom i ublažavanjem štete prvenstveno požara i potresa, ali i ostalih prirodnih rizika jadranske regije, s ciljem poboljšanja, promicanja i jačanja kapaciteta u provedbi politika i aktivnosti smanjenja šteta od takvih nepogoda. U 2019. godini započeo je međunarodni projekt FIRElinks  kojim se želi razviti europska mreža stručnjaka i istraživača povezanih i upoznatih s problematikom šumskih požara. Cilj je sinteza znanja, ideja i formiranje istraživačkog plana koji će se fokusirati na stvaranje krajolika otpornijih na požare. Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa bavi se tzv. „provođenjem ideja u djelo“ tj. donošenjem unaprijed dogovorenih rješenja nastalih usuglašavanjem znanja, iskustva i stavova stručnjaka, za suzbijanje i djelovanje prema rizičnim situacijama na nacionalnoj razini.

Tehnološka inovacija sigurno nije nepoznanica u suzbijanju rizika od katastrofa. Hrvatska vatrogasna zajednica aktivno radi na modernizaciji društva putem aplikacija i nove opreme uz petogodišnji projekt Europske unije „Jačanje znanja i vještina pripadnika vatrogasnih organizacija u RH – eHVZ“, a pet vatrogasnih društva dobilo je i bespilotne H520 letjelice. Ovaj dron je heksakopter prilagođen uvjetima jakog vjetra i ima opciju iznimno spore brzine leta iznad požarišta, a koristit će se za rano otkrivanje mjesta požara i praćenje situacije putem internetskog prijenosa slike. Termografska kamera se može okretati za 360 stupnjeva i snimati pri slabom osvjetljenju. Uz nadzorno-komunikacijski sustav iForestFire, koji je nagrađen Teslinim jajetom, u uporabi je i OIV Fire Detect AI koji pokriva skoro čitav teritorij Republike Hrvatske, a kamere su postavljene na lokacijama gdje imaju najbolju optičku vidljivost najugroženijih područja, bila noć ili dan. Slični sustavi se koriste i u ostatku  svijeta. Dok se NASA od 2002. godine koristi satelitskim promatranjem (spektroradiometar MODIS), Europska Unija se koristi revolucionarnim programom Copernicus koji je također namijenjen promatranju i praćenju Zemlje pa tako i požara uz mogućnost procjene emisija štetnih tvari uzrokovanih njima.

Ovakvi primjeri dobre prakse jasno pokazuju kako Hrvatska ne prepušta stvari slučaju te predviđanja temelji na znanstvenim analizama i uočavanjima obrazaca ponašanja prirode kada su u pitanju elementarne opasnosti poput požara. Njihovom prevencijom utječemo na suzbijanje klimatskih promjena, što nam omogućuje stabilne ekološke, ekonomske i društvene uvjete za život unutar države.

Zanimljive poveznice:

Strategije otpora na požare raslinja prema Kristiane Huber (Center for Climate and Energy Solutions)

Što su požari raslinja i kako nastaju?

Što je to izgaranje biomase i što može prouzročiti?

Protupožarna kampanja 

Autorica teksta je Ema Bogunović, studentica preddiplomskog studija Znanosti o okolišu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Aktivna volonterka dugi niz godina, sportašica te redovita sudionica međunarodnih razmjena i projekata usko vezanih uz održivost i zaštitu okoliša. Zainteresirana je za istraživanje i pronalazak modela idealnog mogućeg djelovanja čovjeka u skladu s ekonomskim, okolišnim i socijalnim načelima koje mu omogućavaju ugodan život bez nanošenja štete budućnosti.

Izvori teksta:

https://www.fs.fed.us/pnw/pubs/pnw_gtr870/pnw_gtr870.pdf

https://news.stanford.edu/press-releases/2016/04/01/pr-drought-patterns-change-040116/

https://www.pnas.org/content/pnas/110/32/13055.full.pdf

https://atmosphere.copernicus.eu/cams-monitors-unprecedented-wildfires-arctic

https://www.globalfiredata.org/

https://storage.googleapis.com/planet4-international-stateless/2018/12/22863407-greenpeace-report_lost-in-smoke_december-2018.pdf

https://meteo.hr/podaci.php?section=podaci_agro&param=pozarind&el=opis

https://cwfis.cfs.nrcan.gc.ca/background/summary/fwi

https://www.bib.irb.hr/465946

https://hrcak.srce.hr/112496

https://www.hvz.hr/vijesti/hrvatska-vatrogasna-zajednica/uspje%C5%A1no-odra%C4%91ena-protupo%C5%BEarna-sezona-2019

http://vatra.fesb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=65

http://vatra.fesb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=63&Itemid=73

http://cipop.fesb.hr/

https://www.dalmacija.hr/Portals/0/docs/UOGospodarstvo/strate%C5%A1ki%20projekti.pdf

https://firelinks.eu/

https://civilna-zastita.gov.hr/hrvatska-platforma-za-smanjenje-rizika-od-katastrofa/80

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_921.html

https://www.hvz.hr/vijesti/hrvatska-vatrogasna-zajednica/poceo-eu-projekt-hvz-jacanje-znanja-i-vjestina-pripadnika-vatrogasnih-organizacija-u-rh-akronim

https://www.hvz.hr/vijesti/hrvatska-vatrogasna-zajednica/tele2-donacijom-pet-novih-dronova-nastavlja-%C5%A1tititi-hrvatske-%C5%A1ume

https://www.lama.hr/rjesenja/integralna-rjesenja/iforestfire/

https://e-novation.info/teslino-jaje/

https://oiv.hr/hr/usluge-i-platforme/oiv-firedetect-ai/

https://terra.nasa.gov/about/terra-instruments/modis

https://www.copernicus.eu/sites/default/files/documents/Copernicus_brochure_EN_web_Oct2017.pdf

Izvori slika:

https://pixabay.com/photos/forest-fire-blaze-smoke-trees-1161868/

https://pixabay.com/photos/styggk%C3%A4rret-reserve-burning-fire-433688/

https://pixabay.com/photos/nature-ash-ashes-black-burn-burnt-2940774/

https://pixabay.com/photos/pinewood-fire-burned-pine-3710491/

https://pixabay.com/photos/fire-fighter-forest-fire-wildfire-2268732/

https://pixabay.com/photos/aerial-view-camera-drone-flight-1866742/

Objava Utjecaj klimatskih promjena na učestalost požara pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Autor fotografije: Antun Cerovečki

Objava Šumarstvo pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.