Utjecaj klimatskih promjena na učestalost požara

Utjecaj klimatskih promjena na učestalost požara

Očekuje se da će klimatske promjene uzrokovati povećanje temperature i učestalost sušnih uvjeta u sljedećim desetljećima, a time će se povećati zapaljivosti goriva (organske tvari koja gori i širi vatru) i rizična požarna područja. Uz to, topliji i suši uvjeti pridonose i širenju insekata koji mogu ugroziti zdravlje stabala, stvarajući dodatno gorivo u šumi. Američka istraživanja predviđaju da se povećanjem temperature za jedan stupanj ne povećava samo rizik od vjerojatnosti požara već se produžuje i požarna sezona i povećava godišnje prosječno spaljeno područje za čak 600 posto kod nekih vrsta šuma. Jedan od razloga tome je povećanje temperature koje dovodi do obilnijeg isparavanja vlage iz tla, što ga isušuje te čini vegetaciju zapaljivijom i mijenja biljni pokrov. Isto tako, snijeg se počinje topiti mjesec dana ranije nego inače, zbog čega su šume dulje izložene višim prosječnim temperaturama. Iako oko 90 posto požara uzrokuju ljudi, svi ovi uvjeti omogućuju njihovo lakše nastajanje i širenje. Promjenom klime dolazi do promjenjivih vremenskih obrazaca i ekstremnijih vremenskih uvjeta koji će se dalje drastično mijenjati i postajati intenzivniji u pojedinim regijama.

Stanfordovi znanstvenici, nizom istraživanja ustanovili su da promjena meteoroloških pojava povoljnije utječe na požare smanjivanjem učestalosti kiše na područjima gdje je njena vjerojatnost bila velika. Osim izravne prijetnje izgaranja, divlji požari također u atmosferu oslobađaju štetne čestice i otrovne plinove poput ugljičnog monoksida, dušikovih oksida i ne-metanskih organskih spojeva čime pridonosi globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Izgaranjem biomase nastaju čestice koje mogu uvelike oštetiti područja poput Arktika ako su nanesene vjetrom, s obzirom da mogu prouzročiti apsorpciju Sunčeve topline, što uzrokuje brže zagrijavanje i brže topljenje snježnog pokrivača na tom području. Recentna studija zaključila je da izgaranje borealnih šuma (tajgi) premašuje ograničenja požarnog režima u posljednjih 10 000 godina. Požari u Arktičkom krugu, koje je nagledala Služba za nadgledanje atmosfere Copernicus, u lipnju 2019. godine, ispustili su 50 megatona CO2, što ne samo da je ekvivalentno ukupnoj godišnjoj emisiji Švedske, već je i više nego kada bi se zbrojile sve lipanjske emisije od 2010. do 2018. godine. Prema rezultatima Global Fire Emission Database (GFED), Greenpeace je objavio da prosječna emisija ugljika u atmosferu požarima iznosi 7,7 gigatona, što je 25% ukupne godišnje emisije ugljikovog dioksida izgaranjem fosilnih goriva.

Svako područje ima svoj tip vegetacije koji ima svoj požarni režim, odnosno rezultat međudjelovanja obilježja poput požarnog intervala, intenziteta požara (srednja mjesečna i sezonska žestina) te prosječnog godišnjeg spaljenog područja i goriva. DHMZ od 1981. godine za izradu procjene opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara koristi Fire Weather Indeks (FWI). Radi se o globalno prihvaćenoj kanadskoj metodi određivanja meteorološkog indeksa opasnosti od šumskih požara pomoću koje se procjenjuje zapaljivost goriva (čiju veličinu dijelimo na fino, srednje i krupno) temeljem njegove vlažnosti dobivene analizom meteoroloških elemenata (temperature, relativne vlage, brzine vjetra i oborine) područja.  Dakle, indeks meteorološke opasnosti od požara je numerička procjena potencijalnog intenziteta požara, a za još točniju procjenu opasnosti od požara koristi se i indeks ukupnog goriva (BUI, Buildup Index) koji označuje numeričku vrijednost dnevnih utjecaja na suhoću goriva i mogućnost da gorivo prihvati požar.

Očito je da je jedan od najvažnijih čimbenika, uz navedene meteorološke parametre, u borbi protiv požara poznavanje obilježja goriva – njegove mogućnosti odgode zapaljivosti, trajanja gorenja i sadržaj vlage. Isto tako, treba naglasiti da razlikujemo gorivo (općenito; već navedeno u tekstu) od šumskog goriva koje podrazumijeva cjelokupni biljni materijal tla. Prema istraživanju doktorske disertacije “Odnos čimbenika klime i zapaljivosti nekih mediteranskih vrsta kod šumskih požara”, predstavnici mediteranske vegetacije makije, npr. alepski bor, su ekstremno zapaljivi s iznimno kratkom odgodom zapaljivosti tj. veoma brzo su se zapalili. Također je dokazano da trajanje gorenja varira između vrsta te s obzirom na lokaciju, a količina voskova i ulja (koja je u mediteranskoj vegetaciji obilno sadržana radi mediteranske klime) pospješuju širenje topline po materijalu i brzinu gorenja. Generalno, mediteranske šume ne obiluju raznolikošću vrsta što nažalost omogućuje brže i lakše širenje vatre. U znanstvenom radu “Utjecaj meteoroloških čimbenika na zapaljivost nekih sredozemnih vrsta” su potvrđene varijacije zapaljivosti vrsta s obzirom na njihovu lokaciju i utjecaj meteoroloških čimbenika, a prosječna odgoda zapaljivosti iznosila je 10,60 sekundi.

Požar je proces nekontroliranog izgaranja zapaljivih i gorivih materijala, uzrokovan prirodnim kemijskim i tehničkim uzrocima. Šumski požar naziv je za požar u kojem gori šuma, požar raslinja ima za gorivu tvar isključivo vegetaciju, dok je požar otvorenog prostora bilo koji požar kod čijeg gašenja nije potrebno ući u unutrašnji prostor. Požari otvorenoga prostora predstavljaju prirodnu katastrofu za cijelu Republiku Hrvatsku, posebno za mediteranski dio. Poznato je da je najugroženije područje u Hrvatskoj obala s otocima u ljetnim mjesecima. Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, do 30. rujna 2019. godine na području cijele Hrvatske je zabilježeno 24497 požara, od čega 5983 požara raslinja, čime je 2019.godina treća sezona po ukupnom broju požara u proteklih 11 godina.

Veliki problem predstavljaju i požari uzrokovani gorenjem otpada pri čijem izgaranju nastaju plinovi lakši od okolnog zraka koji se dižu gotovo okomito, tj. ravno u atmosferu, a pri takvim požarima gorenjem mogu nastati i jedni od najotrovnijih spojeva, furani i dioksini. Najveći problem predstavlja ugljikov dioksid (CO2) uz metan (CH4), freoni i sumporov dioksid (SO2) koji dovode do povećanja emisija stakleničkih plinova. Prema Projekciji klime u Republici Hrvatskoj za 2040. godinu s pogledom na 2070. godinu objavljenoj u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, u Hrvatskoj se očekuje, dodatno smanjenje vlažnosti tla i oborina uz povećanje sušnih razdoblja. Uz to, očekuje se porast minimalne, srednje i maksimalne temperature, povećanje evapotranspiracije te sunčevog zračenja uz standardne nalete vjetra što znači i povećanje rizika od požara raslinja i otvorenog prostora koji su dakle direktno povezani s drugom elementarnom nepogodom – sušom. Razarajući šumske ekosustave i naselja, poljoprivredne kulture, ugrožavajući ljudske živote, požari izravno i neizravno oštećuju državni proračun, a gašenje oštećuje materijalni, tehnički i kadrovski potencijal sustava zaštite i spašavanja utječu na:

  • Gospodarstvo: uništavanje područja obraslih vegetacijom koji su izvori sirovina i poljoprivrednih dobara;
  • Javno zdravlje: bolesti (najčešće dišnog sustava) koje su posljedica izlaganja produktima izgaranja, epidemije te troškovi liječenja;
  • Okoliš: smanjenje kvalitete tla, onečišćenje voda, povećanje emisije stakleničkih plinova te smanjenje bioraznolikosti, poremećaj ekosustava i ljepote krajolika;
  • Prostorno planiranje i uređenje: poremećaj u cestovnom prometu i negativan učinak na druge objekata, utjecaj na vodni režim i mjesto stanovanja;
  • Turizam: utječe na percepciju globalne sigurnosti države tijekom turističke sezone.

Kako smanjiti vjerojatnost i utjecaje požara pri čemu isključujemo indirektan i individualan izbor djelovanja protiv negativnih posljedica klimatskih promjena:

  • Ne poticati gradnju građevina za vlastite potrebe u blizini šuma sklonih požarima;
  • Povećati slobodan prostor između građevina i obližnjih stabala;
  • Poticati na održavanje vlastitih zelenih površina, a posebice poticati na košnju trave;
  • Koristiti materijale otporne na vatru pri izgradnji objekata;
  • Ukloniti goriva (primjerice mrtva stabala) iz šuma;
  • Izraditi planove oporavka nakon požara i brže ih provoditi.

Hrvatska se  u borbi protiv požara, od travnja, vodi Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu prema čijim se mjerama prilagodbe klimatskim promjenama vezanih uz požare iznimno radi na jačanju upravljanja rizicima od katastrofa što uključuje znanstveno-društvenu suradnju. Primjerice, Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu Splitsko-dalmatinska županije i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu pokrenuli su sustavnu analizu problematike protupožarne zaštite Splitsko-dalmatinske županije. Razvijen je eksperimentalni sustav za proračun mikrolokacijskog indeksa rizika opasnosti od požara  MIRIP i simulator širenja požara raslinja MOPP (Modeliranje Propagacije Požara) te predložen novi holistički pristup aktivnostima vezanim uz požare tj. njihovu preventivu, gašenje i sanaciju. Otvoren je Centar za istraživanje požara otvorenog prostora koji surađuje s istraživačima raznih ustanova.

Trogodišnji projekt HOLISTIC, koji je završio 2016. godine, bavio se prevencijom i ublažavanjem štete prvenstveno požara i potresa, ali i ostalih prirodnih rizika jadranske regije, s ciljem poboljšanja, promicanja i jačanja kapaciteta u provedbi politika i aktivnosti smanjenja šteta od takvih nepogoda. U 2019. godini započeo je međunarodni projekt FIRElinks  kojim se želi razviti europska mreža stručnjaka i istraživača povezanih i upoznatih s problematikom šumskih požara. Cilj je sinteza znanja, ideja i formiranje istraživačkog plana koji će se fokusirati na stvaranje krajolika otpornijih na požare. Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa bavi se tzv. „provođenjem ideja u djelo“ tj. donošenjem unaprijed dogovorenih rješenja nastalih usuglašavanjem znanja, iskustva i stavova stručnjaka, za suzbijanje i djelovanje prema rizičnim situacijama na nacionalnoj razini.

Tehnološka inovacija sigurno nije nepoznanica u suzbijanju rizika od katastrofa. Hrvatska vatrogasna zajednica aktivno radi na modernizaciji društva putem aplikacija i nove opreme uz petogodišnji projekt Europske unije „Jačanje znanja i vještina pripadnika vatrogasnih organizacija u RH – eHVZ“, a pet vatrogasnih društva dobilo je i bespilotne H520 letjelice. Ovaj dron je heksakopter prilagođen uvjetima jakog vjetra i ima opciju iznimno spore brzine leta iznad požarišta, a koristit će se za rano otkrivanje mjesta požara i praćenje situacije putem internetskog prijenosa slike. Termografska kamera se može okretati za 360 stupnjeva i snimati pri slabom osvjetljenju. Uz nadzorno-komunikacijski sustav iForestFire, koji je nagrađen Teslinim jajetom, u uporabi je i OIV Fire Detect AI koji pokriva skoro čitav teritorij Republike Hrvatske, a kamere su postavljene na lokacijama gdje imaju najbolju optičku vidljivost najugroženijih područja, bila noć ili dan. Slični sustavi se koriste i u ostatku  svijeta. Dok se NASA od 2002. godine koristi satelitskim promatranjem (spektroradiometar MODIS), Europska Unija se koristi revolucionarnim programom Copernicus koji je također namijenjen promatranju i praćenju Zemlje pa tako i požara uz mogućnost procjene emisija štetnih tvari uzrokovanih njima.

Ovakvi primjeri dobre prakse jasno pokazuju kako Hrvatska ne prepušta stvari slučaju te predviđanja temelji na znanstvenim analizama i uočavanjima obrazaca ponašanja prirode kada su u pitanju elementarne opasnosti poput požara. Njihovom prevencijom utječemo na suzbijanje klimatskih promjena, što nam omogućuje stabilne ekološke, ekonomske i društvene uvjete za život unutar države.

Zanimljive poveznice:

Strategije otpora na požare raslinja prema Kristiane Huber (Center for Climate and Energy Solutions): https://www.c2es.org/site/assets/uploads/2018/11/resilience-strategies-for-wildfire.pdf

Što su požari raslinja i kako nastaju? https://youtu.be/5hghT1W33cY

Što je to izgaranje biomase i što može prouzročiti? https://youtu.be/ZfJsedQlio0

Protupožarna kampanja: http://www.zadarfilmcommission.com/novost/osvrni-se-protupozarna-kampanja-hrvatskih-suma-spot/71

Korisne poveznice:

  1. https://www.fs.fed.us/pnw/pubs/pnw_gtr870/pnw_gtr870.pdf
  2. https://news.stanford.edu/press-releases/2016/04/01/pr-drought-patterns-change-040116/
  3. https://www.pnas.org/content/pnas/110/32/13055.full.pdf
  4. https://atmosphere.copernicus.eu/cams-monitors-unprecedented-wildfires-arctic
  5. https://www.globalfiredata.org/
  6. https://storage.googleapis.com/planet4-international-stateless/2018/12/22863407-greenpeace-report_lost-in-smoke_december-2018.pdf
  7. https://meteo.hr/podaci.php?section=podaci_agro&param=pozarind&el=opis
  8. https://cwfis.cfs.nrcan.gc.ca/background/summary/fwi
  9. https://www.bib.irb.hr/465946
  10. https://hrcak.srce.hr/112496
  11. https://www.hvz.hr/vijesti/hrvatska-vatrogasna-zajednica/uspje%C5%A1no-odra%C4%91ena-protupo%C5%BEarna-sezona-2019
  12. http://vatra.fesb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=65
  13. http://vatra.fesb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=63&Itemid=73
  14. http://cipop.fesb.hr/
  15. https://www.dalmacija.hr/Portals/0/docs/UOGospodarstvo/strate%C5%A1ki%20projekti.pdf
  16. https://firelinks.eu/
  17. https://civilna-zastita.gov.hr/hrvatska-platforma-za-smanjenje-rizika-od-katastrofa/80
  18. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_921.html
  19. https://www.hvz.hr/vijesti/hrvatska-vatrogasna-zajednica/poceo-eu-projekt-hvz-jacanje-znanja-i-vjestina-pripadnika-vatrogasnih-organizacija-u-rh-akronim
  20. https://www.hvz.hr/vijesti/hrvatska-vatrogasna-zajednica/tele2-donacijom-pet-novih-dronova-nastavlja-%C5%A1tititi-hrvatske-%C5%A1ume
  21. https://www.lama.hr/rjesenja/integralna-rjesenja/iforestfire/
  22. https://e-novation.info/teslino-jaje/
  23. https://oiv.hr/hr/usluge-i-platforme/oiv-firedetect-ai/
  24. https://terra.nasa.gov/about/terra-instruments/modis
  25. https://www.copernicus.eu/sites/default/files/documents/Copernicus_brochure_EN_web_Oct2017.pdf

Izvori slika:

https://pixabay.com/photos/forest-fire-blaze-smoke-trees-1161868/

https://pixabay.com/photos/styggk%C3%A4rret-reserve-burning-fire-433688/

https://pixabay.com/photos/nature-ash-ashes-black-burn-burnt-2940774/

https://pixabay.com/photos/pinewood-fire-burned-pine-3710491/

https://pixabay.com/photos/fire-fighter-forest-fire-wildfire-2268732/

https://pixabay.com/photos/aerial-view-camera-drone-flight-1866742/

Autorica teksta:

Ema Bogunović

Studentica preddiplomskog studija Znanosti o okolišu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Aktivna volonterka dugi niz godina, sportašica te redovita sudionica međunarodnih razmjena i projekata usko vezanih uz održivost i zaštitu okoliša. Zainteresirana je za istraživanje i pronalazak modela idealnog mogućeg djelovanja čovjeka u skladu s ekonomskim, okolišnim i socijalnim načelima koje mu omogućavaju ugodan život bez nanošenja štete budućnosti.

Podijeli: