Europom niču male, ali iznimno guste šume kao dio pokreta usmjerenog na obnavljanje biološke raznolikosti i borbu protiv klimatskih promjena. Prema istraživanju, klimatske promjene bi mogle uzrokovati nestanak trećine biljnih i životinjskih vrsta u roku od 50 godina te su velika prijetnja globalnoj biološkoj raznolikosti. Takve šume, veličine teniskog terena, bazirane su na radu svjetski poznatog japanskog botaničara i dobitnika nagrade Plavi planet, Akire Miyawakija, specijaliziranog za obnovu prirodne vegetacije na degradiranom zemljištu. Do sada, Miyawaki je zasadio preko tisuću takvih šuma diljem Japana, Malezije i drugdje. „Minijaturne šume“, odnosno „Miyawaki šume“ bazirane su na sađenju po 3 sadnice autohtone sorte prilagođene lokalnim uvjetima po kvadratnom metru koje postaju samoodržive nakon prve tri godine. Sadi se otprilike 50 do 100 lokalnih biljnih vrsta slučajnim redoslijedom kao što bi prirodno raslo u divljini za razliku od monokulturnih-šuma kod kojih se sadi samo jedna vrsta što dovodi do „ekoloških pustinja“ s obzirom da se unutar takvih šuma ne može razviti prirodna bioraznolikost šumskog sustava. Prema znanstvenom radu „A Global Deal For Nature: Guiding principles, milestones, and targets“, prirodni ekosustavi ključni su za održavanje napretka čovjeka posebno sada kada se zbog posljedica klimatskih promjena svijet zagrijava, a čak 65% potpisnika Pariškog sporazuma obvezalo se upravo na obnovu ili očuvanje ekosustava. Netaknute, prirodne šume, a posebno tropske šume, „upijaju“ dvostruko više atmosferskog ugljika od zasađenih monokultura. Prema tome, a s obzirom da se oko dvije trećine svih vrsta na Zemlji nalazi upravo u prirodnim šumama, zaštita istih je od vitalnog značaja za sprečavanje masovnog izumiranja i u borbi protiv globalnog zatopljenja. Nizozemski znanstvenici pratili su razvijanje takvih šuma i zaključili da se biološka raznolikost povećala u odnosu na obližnju šumu. Broj vrsta i broj jedinki bio je veći nego u promatranoj šumi, a ponekad može biti i do 100 puta veći. Vodeći ekolog studije Fabrice Ottburg, objasnio je ovaj fenomen: „Mlada šuma i njezina otvorenost omogućuje da više Sunčeve svjetlosti dosegne cvjetnice koje privlače oprašivače, a uz to raznolikost povećava i sadnja onih vrsta sadnica koje su hrana i pružaju sklonište različitim vrstama životinja.“
“Miyawaki šuma” s 2278 stabala koja uključuje 44 autohtone vrste drveća na 750 m2 na lokaciji Barapullah, Indija
Nizozemska organizacija IVN Nature Education, uz pomoć tvrtke za „proizvodnju“ šuma Afforest, od 2015. godine pomaže gradovima i kućanstvima u sadnji „Miyawaki šuma“ kojih je već 100. Taj bi se broj do 2022. godine trebao udvostručiti, a i druge države u svijetu i Europi počele su slijediti njihov primjer pa su tako organizacije u Belgiji i Francuskoj nedavno posadile najmanje 40 takvih šuma. Prva „Miyawaki šuma“ u Francuskoj posađena je na periferiji Pariza s ciljem smanjenja buke i filtracije zraka za susjedstvo.
Zagovornici metode tvrde da takve šume rastu 10 puta brže, 30 puta su gušće te je bioraznolikost veća čak 100 puta nego kod onih posađenih uobičajenim postupcima. Znanstvenici tvrde da su takvi ekosustavi ključni za postizanje klimatskih ciljeva, procjenjujući da prirodne šume mogu „upiti“ 40 puta više atmosferskog ugljika od plantaža na kojima se uzgajaju pojedinačne vrste. „Miyawaki šume“ dizajnirane su tako da mogu obnoviti ekosustav u vremenu kraćem od 70 godina, koliko je šumi inače potrebno da se oporavi. Gradovi svojim širenjem i urbanizacijom gube „zeleni pokrov“ te se uslijed sve viših temperatura povećavaju „toplinski otoci“, a ovakvi trendovi mogu pomoći u relativno brzoj prilagodbi na negativne utjecaje poput toplinskih valova.
Zanimljive poveznice:
O nagradi Plavi planet (Blue Planet Prize by The Asahi Glass Foundations):
https://www.af-info.or.jp/en/blueplanet/about.html
Prva Miyawaki šuma u Parizu zahvaljujući Broomforest Association:
https://boomforest.org/en/pages/miyawaki_method
Stvaranje šume pomoću Miyawaki metode:
https://www.youtube.com/watch?v=pLJAjM_05Mk&t=5s
