Europska unija nastavila je bilježiti značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova u 2020. godini, zabilježivši pad od 11%* u odnosu na 2019., prema najnovijim službenim podacima koje je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA). Podaci potvrđuju 30-godišnji trend pada koji je doveo do toga da je EU postigao svoj cilj za 2020. smanjenje emisija za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Objava Kontinuirani pad emisija stakleničkih plinova u EU potvrđuje postizanje cilja za 2020. godinu pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Europsko stanje klime (ESOTC) 2021. peto je u nizu godišnjih ESOTC izvješća, obično objavljenih u travnju svake godine. To je jedan od proizvoda u C3S portfoliju usluga praćenja klime, uz mjesečne Biltene o klimi i C3S klimatsim indikatorima , koji svi pokrivaju globus, Europu i polarne regije, ali s različitim naglaskom.

Izvješće ESOTC 2021 uključuje kratak pregled globalnog konteksta tijekom godine, sveobuhvatniji pregled uvjeta u Europi i fokusom na Arktik. Pruža detaljnu analizu, s opisima klimatskih uvjeta i događaja, te istražuje povezane varijacije ključnih klimatskih varijabli iz svih dijelova Zemljinog sustava. Ključni nalazi za svaki odjeljak mogu se pronaći u ESOTC sažetku. Uz sažetak odjeljaka ESOTC-a, Sažetak također prikazuje najnovija ažuriranja C3S klimatskih pokazatelja .

Sažetak i cjeloviti ESOTC namijenjeni su nespecijalističkoj publici zainteresiranoj za klimatske događaje prošle godine i dugoročne klimatske promjene. Sažetak je dostupan kao interaktivni PDF koji se može preuzeti, dok je cjeloviti ESOTC izvješće temeljeno na webu.

Neki od zaključaka ESOTC 2021. izvješća za Europu su:

Temperatura

• Došlo je do dugotrajnog zagrijavanja površinskih temperatura zraka nad europskim kopnenim regijama.
• 2021. bila je puno hladnija od posljednjih godina, ali još uvijek toplija od prosjeka za referentno razdoblje.
• Ljeto je bilo najtoplije dosad, sa 1,0°C iznad prosjeka, dok je proljeće bilo hladnije od prosjeka, iako za manje od 0,5°C.
• Za cijelu godinu, najviše iznadprosječnih temperatura zabilježene su oko Crnog mora, u jugoistočnoj Europi i zapadnoj Rusiji. Skandinavija, a manjim dijelom i srednja Europa, bili su hladniji od prosjeka.
• Godišnje temperature površine mora diljem Europe bile su između šeste i osme najtoplije u povijesti.
• Dijelovi Baltičkog i Sredozemnog mora bili su iznimno topli, s temperaturama na Baltiku u lipnju i srpnju na više od pet stupnjeva iznad prosjeka.

Oborine

• Većina istočne i jugoistočne Europe imala je više vlažnih dana u 2021. od prosjeka, dok je većina Skandinavije i područja oko Baltičkog mora općenito imala manje vlažnih dana.
• Najveće natprosječne količine padalina u siječnju, a najviše ispodprosječno u ožujku.
• Zima je bila vlažnija od prosjeka u većem dijelu Europe, s najvećim anomalijama pronađenim u sjevernoj Španjolskoj, zapadnoj Italiji i duž istočne obale Jadranskog mora; nasuprot tome, u zapadnoj Norveškoj pojavili su se uvjeti sušniji od prosjeka.
• Ljeti su se uvjeti vlažniji od prosjeka dogodili u Belgiji, Njemačkoj i istočnoj Francuskoj, dok su uvjeti sušniji od prosjeka bili u sjevernim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, te u Irskoj i zapadnoj Rusiji.
• U jesen su bili vlažni uvjeti diljem Sredozemnog mora i u sjevernoj Europi; suhi uvjeti pronađeni su u zoni od Francuske i Njemačke do Crnog mora.

Toplinski stres

• Broj ljetnih dana s visokim razinama toplinskog stresa raste diljem Europe.
• Broj zimskih dana s visokim razinama hladnog stresa smanjuje se diljem sjeverne Europe.
• U ljeto 2021. u južnoj Europi zabilježen je rekordan broj dana s ‘ekstremnim toplinskim stresom’, dijelom zbog toga što je velika regija južne Španjolske dosegnula ovu razinu barem jedan dan.

Objava Europsko stanje klime 2021. pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Akcijski plan za kružno gospodarstvo Europske unije (EU) ima za cilj prepoloviti količinu komunalnog otpada u EU koji se ne reciklira do 2030. Prema brifingu Europske agencije za okoliš (EEA),  postizanje ovog cilja zahtijeva i smanjenje proizvodnje otpada i znatno povećanje recikliranja, vjerojatno čak i više od obvezujućeg cilja recikliranja od 60%. Drugi EEA brifing daje pregled gospodarenja komunalnim otpadom u zemljama zapadnog Balkana.

Objava Europa nije na putu da prepolovi nereciklirani komunalni otpad do 2030. godine pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava Scenariji za održivu Europu u 2050. pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Doprinos druge Radne skupine Šestom izvješću o procjeni IPCC-a – AR6 Klimatske promjene 2022.: Utjecaji, prilagodba i ranjivost – objavljen 28. veljače 2022., uključuje važne poruke o sadašnjim i budućim utjecajima ekstremne vrućine na zdravlje ljudi.

1. Toplina je sve veći zdravstveni rizik

Toplina je rastući zdravstveni rizik zbog sve veće urbanizacije, porasta ekstremnih temperatura i demografskih promjena u zemljama sa sve starijim stanovništvom . Značajan udio smrtnosti uzrokovane toplinom u umjerenim regijama povezan je s uočenim antropogenim klimatskim promjenama, ali su potrebni veći dokazi za tropske regije. Za neke događaje toplinskih valova tijekom posljednja dva desetljeća, povezani utjecaji na zdravlje mogu se barem djelomično pripisati uočenim klimatskim promjenama. U procijenjenim regijama, neki problemi mentalnog zdravlja povezani su s porastom temperature. 

2. Klimatske promjene značajno povećavaju izloženost toplinskim valovima

Globalno gledano, izloženost stanovništva toplinskim valovima nastavit će se povećavati s dodatnim zagrijavanjem, uz velike geografske razlike u smrtnosti uzrokovanoj toplinom. Procjene promjena u izloženosti stanovništva toplini na regionalnoj razini za Afriku, Europu, SAD, Kinu i Indiju potvrđuju opće nalaze na globalnoj razini – utjecaj zagrijavanja je jače je izražen kod regija s divergentnim putevima razvoja u usporedbi s onima koji potiču održivi razvoj.

3. Određene skupine suočavaju se s nerazmjerno visokim rizikom od ekstremne vrućine.

Prekomjerna smrtnost tijekom ekstremnih vrućina događa se pretežno kod starijih osoba i pretežno su kardiovaskularnog porijekla. Majčinska izloženost toplini rizični je čimbenik za nekoliko štetnih ishoda za majku, fetus i novorođenčad, a potrebna su dodatna istraživanja o budućim utjecajima klimatskih promjena na zdravlje majki, fetusa i novorođenčadi.

4. Rast stanovništva u tropskim i suptropskim regijama uskoro će pridonijeti jakim geografskim razlikama u smrtnosti uzrokovanoj toplinom.

Predviđa se da će se snažne zemljopisne razlike u smrtnosti uzrokovanoj toplinom pojaviti kasnije u ovom stoljeću, uglavnom potaknute porastom stanovništva u regijama s tropskom i suptropskom klimom. Bez obzira na to uzima li se u obzir prilagodba ili ne, konsenzus je da će srednja i Južna Amerika, južna Europa, južna i jugoistočna Azija i Afrika biti najviše pogođeni povećanjem smrtnosti povezanih s klimatskim promjenama.

 5. Utjecaj topline na produktivnost rada i BDP je razlog za sve veću zabrinutost.

Predviđa se da će učinak klimatskih promjena na produktivnost smanjiti BDP u opsegu geografskih razmjera. Potencijalni radni sati izgubljeni zbog vrućine značajno su se povećali tijekom posljednja dva desetljeća, a neke regije već doživljavaju uvjete toplinskog stresa na gornjim granicama produktivnosti rada ili im se približavaju. Na primjer, mjerenjem ekonomskih troškova korištenjem preporuka za zdravlje i sigurnost na radu, procijenjeno je da bi RCP8.5 rezultirao smanjenjem globalnog BDP-a od 2,4%, u usporedbi sa smanjenjem od 0,5% prema RCP2.6.

6. Efekt urbanog toplinskog otoka povećat će toplinski rizik u gradovima.

Vrući ekstremi, uključujući toplinske valove, pojačali su se u gradovima. Očekuje se da će toplinski rizici biti veći u urbanim područjima zbog promjena u regionalnoj toplini pogoršanih učincima ‘toplinskog otoka’. 

7. Ekstremne vrućine pojačale su učinke pandemije COVID-19.

Tijekom pandemije nastavili su se ekstremni vremenski i klimatski događaji kao što su suše, oluje, poplave, šumski požari i toplinski valovi, što je rezultiralo katastrofalnim posljedicama. Između ožujka i rujna 2020. 431,7 milijuna ljudi bilo je izloženo ekstremnoj vrućini u područjima koja su se snalazila s aktivnim prijenosom COVID-19.

8. Toplinski akcijski planovi koji uključuju sustave ranog upozorenja i odgovora važna su rješenja prilagodbe.

Mogućnosti prilagodbe budućim ekstremnim rizicima od topline uključuju akcijske planove za toplinu koji uključuju sustave ranog upozorenja i odgovora za urbana i neurbana okruženja; isprobane, testirane i iterativno ažurirane strategije odgovora usmjerene i na opću populaciju i na ranjive skupine kao što su starije odrasle osobe ili vanjski radnici; i učinkoviti komunikacijski planovi dionika.

9. Dugoročno urbanističko planiranje i dizajn mogu nadopuniti kratkoročne odgovore na zdravstvene rizike od vrućine. 

Kratkoročni odgovori mogu se nadopuniti dugoročnim urbanističkim planiranjem i dizajnom, uključujući rješenja temeljena na prirodi koja ublažavaju učinke urbanih toplinskih otoka.

10. Multisektorski pristupi će koristiti dugoročnim odgovorima na zdravstvene rizike od vrućine.

Višesektorski pristup, uključujući angažman niza dionika, vjerojatno će imati koristi za odgovore na dugoročne rizike od topline kroz provedbu mjera kao što su urbani dizajn osjetljiv na klimu i planiranje za ublažavanje učinaka urbanih toplinskih otoka. 

---

Izvor članka: https://ghhin.org/news/10-key-heat-health-messages-from-the-ipcc-ar6-report/

Izvor naslovne slike: pixabay.com

Objava 10 Ključnih toplinskih zdravstvenih poruka iz IPCC AR6 izvješća pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

U sklopu projekta Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” u kojem sudjeluje Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu provode se istraživanja važna za shvaćanja odnosa promjene klime na šume u Hrvatskoj, a ovo su neka od opažanja:

1) Crni borovi kao dugoživući klimatolozi

Kronologije rasta stabala (nizovi godova) predstavljaju jedan od najpouzdanijih izvora podataka o prošlim klimatskim uvjetima. Na području NP Sjeverni Velebit pronađene su stare šume (prašume) crnoga bora na predjelu Borovi vrh i Budim. Uzimanjem uzoraka ustanovljena je starost stabala od 274. godine. Analizom varijabilnosti širina godova i klimatskih podataka s meteorološke postaje Zavižan od 1954. do 2020. godine utvrdili su  značajne i pozitivne korelacije ljetnih oborina (lipanj-srpanj-kolovoz) te time stvorili model za rekonstrukciju ljetnih oborina dalje u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida. 

2) Stabla u poplavnim područjima bilježe povijesne protoke i vodostaje rijeke Save

Ekstremne poplave rijeke Save posljednjih nekoliko godina uzrokuju značajne materijalne i ekološke štete. Obrana od poplava u prvom redu podrazumijeva izgradnju nasipa čije dimenzije se uglavnom određuju računski na temelju maksimalno zapaženih protoka u određenom vremenu. Kako se protoci na rijeci Savi mjere ne dulje od 100. godina postoji izvjesni manjak podataka o povijesnim rasponima maksimalnih protoka. Pokazalo se da vrste koje rastu u poplavnim područjima kao npr. poljski jasen te hrast lužnjak na svojim godovima iz godine u godinu bilježe vrijednosti protoka rijeke Save i to u ljetnim mjesecima. Na ovaj način pomoću uzoraka iz stabala mogu se rekonstruirati protoci i puno dalje od instrumentalnih mjerenja te na taj način poslužiti za analize povratnih događaja i učestalosti visokih protoka.

3) Izotopi kisika i ugljika u stablima borova pospješuju rekonstrukcije klimatskih čimbenika

U suradnji s CzechGlobe – Global Change Research Institute (Brno) provedena je analiza koncentracije stabilnih izotopa kisika i ugljika u godovima stabala munike  jedne od najstarijih vrsta drveća u Europi. Utvrđeno je da su vrijednosti navedenih izotopa bolji pokazatelji temperature, oborina i suše od širine godova stabala. Korelacije između ovih klimatskih parametara i stabilnih izotopa u godovima stabala najjače su za ljetno razdoblje. Rezultati vremenske i prostorne korelacije pokazuju da su kronologije stabilnih izotopa godova stabala stabilni, pouzdani posrednički poslužitelji za rekonstrukciju oborina na cijelom Balkanskom poluotoku i okolnom području istočnog Mediterana. Međutim, stabilnost temperaturnog signala kronologije izotopa opada nakon 1950-ih.

4) Stare posavske kuće – izvor podatka o klimi do 1550. godine

Analizom drvene građe prikupljene na starim drvenim posavskim kućama je dobivena kronologija hrasta lužnjaka u rasponu od 1551. do 1867. godine. Dobivene kronologije spojene su sa kronologijom živućih stabala hrasta iz sekundarne prašume Prašnik u blizini Stare Gradiške. Time je dobivena kronologija širina godova ukupne duljine 468 godina što je najdulja kronologija takve vrste u Hrvatskoj. Raspon kronologije iznosi od 1551. do 2018. godine. Ovakva kronologija poslužit će za rekonstrukcije klime na području nizinske Hrvatske te otkriti neke posebnosti dinamike nizinskih šuma. Analizom su utvrđene i maksimalne moguće starosti istraživanih objekata koje iznose od 131 do 209 godina.

5) Pred običnom bukvom(Fagus sylvatica L.) u Europi nije svijetla budućnost

Obična bukva je najzastupljenija vrsta drveća u Hrvatskoj s velikim ekonomskim i ekološkim značajem. Najnovija istraživanja utvrdila su značajno smanjenje prirasta obične bukve u cijeloj Europi. Usporedbom prirasta bukve od 1986 – 2020 u odnosu na razdoblje od 1950-1985 utvrđen je značajan pad prirasta a za područje Hrvatske i preko 30%. Predviđeni gubici produktivnosti šuma prema modelima klimatskih promjena najupečatljiviji su na južnoj granici geografske rasprostranjenosti bukve i to u regijama u kojima se očekuje da će stalni atmosferski sustavi visokog tlaka povećati pojavu suša. Predviđene promjene rasta u 21. stoljeću diljem Europe ukazuju na ozbiljne ekološke i ekonomske posljedice koje zahtijevaju hitnu prilagodbu šumarstva. 

 6) U sklopu projekta MEMORIE pronađeno najstarije stablo u Hrvatskoj

Najstarije izmjereno stablo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera je stablo obične bukve. Starost stabla obične bukve iznosi više od 569 godina i predstavlja jedno od najstarijih stabala ove vrste u Europi. Iako njen prsni promjer iznosi svega 80 cm, doživjela je veliku starost što znači da je godišnji prirast ovog stabla svega 0,14 cm. Velika starost ovog stabla u odnosu na njegov prsni promjer ukazuju da su životni uvjeti (tlo, voda, svjetlost) u staništu ove vrste vrlo oskudni, ali ipak vrsta je, uz vlastitu sposobnost  prilagodbe na teške stanišne uvjete doživjela duboku starost gdje je umjesto velikih dimenzija izabrala dugi život.

7) Istraživači pronašli subfosilne hrastove (Quercus robur L.) u Zagrebu

U gradu Zagrebu prilikom građevinskih iskopa na Trešnjevci pronađena su 2 stabla hrasta lužnjaka. Uzorci su prikupljeni za daljnja dendrokronološka istraživanja i datiranje pronađenih stabala. Obzirom na morfologiju očekuje se starost između 2000 – 3000. godina. Prikupljeni uzorci će poslužiti za izradu kronologije i klimatske rekonstrukcije daleko u prošlost. 

8) Zašto umiru hrastovi?

Pomoću uzoraka godova iz zdravih i odumrlih stabala hrasta provedena je analiza ekoloških i biotskih čimbenika koji utječu na odumiranje stabala. Naime, utvrđeno je da niz nepovoljnih klimatskih događaja, naročito ekstremno niskih zimskih temperatura zraka ali i sušne godine uzrokuju stres kod djela populacije hrastova. Povećanjem temperature zraka te generalno suših uvjeta u jugoistočnoj Europi klima postaje dominantan čimbenik rasta stabala uzrokujući sinkroniziranost neovisno o specifičnim lokalnim, mikroreljefnim i regionalnim klimatskim prilikama. Premda se adaptacijski mehanizam hrasta na nepovoljne uvjete ne smanjuje značajno sa starosti stabala ipak treba imati u vidu činjenicu da su danas guste šume starosti preko 100 godina značajno ugrožene klimatskim promjenama. Ovo istraživanje ide u prilog mjerama adaptacije koje ukazuju na smanjenje gustoće stabala i to već u ranim fazama razvoja sastojina. Lokalno prilagođeni ekotipovi hrasta sa suših staništa nisu bolje prilagođeni sušnim uvjetima te je takva mjera adaptacije upitna u budućnosti.

O projektu:

Projektom Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” se želi doprinijeti rješavanju problema nedostatka podataka i radova o utjecaju, ranjivosti, otpornosti i mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene u 3 ranjiva sektora čiji su temelji prirodni resursi (šumarstvo, prirodni ekosustavi i bioraznolikost te poljoprivreda), sukladno Sedmom nacionalnom izvješću.

Novodobivene spoznaje i baze podataka će omogućiti analize ranjivosti i otpornosti šuma, prirode i biološke raznolikosti i poljoprivrede u odnosu na predviđene modele klimatskih promjena. Na taj način će se unaprijediti znanstvena znanja koja će omogućiti razvoj mjera prilagodbe uzajamnom suradnjom multisektorskog istraživačkog tima i dionika. Projektom se želi odgovoriti na budući utjecaj, ranjivost i prilagodbu na klimatske promjene.

Korisnik: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Više o projektu: https://www.sumfak.unizg.hr/memorie/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Odnos promjene klime na šume u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

U sklopu projekta PRESPIRE  –  Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama kojeg provodi Institut Ruđer Bošković objavljen je rad “Zapažanja poljoprivrednika o utjecaju prekomjerne kiše praćene poplavama na poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj“.

Sažetak

Ekstremni vremenski događaji, između kojih su i obilne kiše, postali su sve češća pojava u mnogim dijelovima svijeta. S obzirom na to da se planet nastavlja zagrijavati, očekuje se njihovo povećanje. Predviđa se da će poljoprivredni sektor, koji izravno ovisi o klimi, pretrpjeti velike štete s očekivanim padom prinosa usjeva. Istraživanje je usmjereno na poplave koje nastaju kao posljedice obilnih kiša te njihov utjecaj na poljoprivredni sektor u Hrvatskoj, s naglaskom na njegovu sjevernu Panonsku regiju. Podaci su prikupljeni za razdoblje 2015-2020, a temelje se na anketi od 34 anonimna pitanja provedenom među poljoprivrednicima koji su prethodno prijavljivali klimatske štete na svojim usjevima. Budući da je gotovo 80% sudionika istraživanja u posljednjih 5 godina na svojim proizvodnim površinama imalo poplavu (uglavnom kratkotrajnu tj. poplavljivanje do sedam dana), jasno je da ovoj vrsti problema treba dodatno posvetiti pažnju. Podaci sugeriraju da su se poplave najčešće dogodile u fazi klijanja biljaka (prije 5. lista) što predstavlja rizik za oštećenje biljaka i posljedično smanjenje prinosa. Kombinacija mjera ublažavanja i prilagodbe mogla bi umanjiti zadržavanje vode na poljima i smanjiti štetu, međutim, istraživanje je pokazalo da poljoprivrednici rijetko koriste takve mjere. Znanje stečeno u ovoj studiji predstavlja prvi korak ka razumijevanju potencijalnih negativnih učinaka ekstremnih događaja na krhki poljoprivredni sektor u Hrvatskoj i moglo bi pomoći vlastima u donošenju odluka s ciljem smanjenja posljedica takvih događaja.

O projektu

Projekt PERSPIRE ima za cilj proučiti odgovor rizosferne mikrobne zajednice i odabrane modelne biljke na ekstremne vremenske uvjete (poplava kao posljedica ekstremnih oborina) kao posljedica klimatskih promjena te definirati promjene u njihovoj međusobnoj interakciji.

• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na strukturu i funkcioniranje rizosfernog mikrobioma
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na razinu stresa kod modelne biljke
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na ponašanje i biorazgradivost pesticida
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na ponašanje bakterijske otpornosti na antibiotike
• Izolirati i uzgojiti mikroorganizme adaptirane na ekstremne oborine (poplave)
• Utvrditi utjecaj ekstremnih oborina (poplave) na količinu makro- i mikroelemenata te teških metala u tlu i biljci

korisnik: Institut Ruđer Bošković

Izvor teksta: https://jcea.agr.hr/en/issues/article/3292

Poveznica na stranicu projekta: https://perspire.eu/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Utjecaj obilnih kiša na poljoprivredni sektor RH pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

U sklopu projekta KLIMOD – Računalni model strujanja, poplavljivanja i širenja onečišćenja u rijekama i obalnim morskim područjima, objavljen je rad “Gibanje čestica mikroplastike u nehomogenom i laminarnom polju brzine“.

Odbačena ili loše pohranjena plastika u biosferi se putem oborina pronosi te najčešće završava u morima i oceanima. Ona se razgrađuje u sve manje djeliće – mikroplastiku. Plastika ima vrlo negativan utjecaj na okoliš te biljni i životinjski svijet. Mikroplastika predstavlja posebnu opasnost, pogotovo ako završi u vodoopskrbnom sustavu zbog poteškoća u njenom filtriranju i uklanjanju. Osim što je proces uklanjanja mikroplastike iz voda tehnički zahtjevan i skup proces, mikroplastiku jednom kada je ispuštena u jezera i mora teško je pratiti.

U objavljenom radu napravljen je prikaz odabrane teorijske osnove za modeliranje gibanja čestica mikroplastike te relativno jednostavni numerički algoritam razvijen u svrhe modeliranja pronosa čestica mikroplastike u nehomogenom polju brzine tekućine u ravninskom i laminarnom toku.

O projektu:

Razvoj računalnog modela za učinkovito superračunalno modeliranje strujanja i širenja onečišćenja u otvorenim vodotocima i obalnom morskom području, s prihvatom riječnih utoka, bujičnih utoka te industrijskih, kanalizacijskih i drugih ispusta u obalno morsko područje, uz istodobni razvoj predikcijskog modela mikrobiološkog onečišćenja baziranog na modelima umjetne inteligencije te integraciju modela širenja onečišćenja mikroplastikom.

korisnik: Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci

Izvor teksta: https://www.voda.hr/sites/default/files/pdf_clanka/hrvatske_vode_117_-_travas_web.pdf

Poveznica na stranicu projekta:https://klimod.uniri.hr/o-projektu/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Gibanje čestica mikroplastike pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Tim znanstvenika iz Potsdama pokazao je da gospodarski rast opada kako raste broj vlažnih dana i dana s ekstremnim oborinama. U istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu ustanovili su da su bogate zemlje najteže pogođene, posebice proizvodni i uslužni sektori.

Na temelju podataka unazad 40 godina iz više od 1.500 regija diljem svijeta znanstvenici su ustvrdili povezanost između povećane dnevne količine oborina uzrokovane klimatskim promjenama i smanjenja gospodarskog rasta. To je prva globalna analiza utjecaja oborina na nižim razinama.

 Ovaj znanstveni rad napravio je statističku procjenu podataka o sub-nacionalnoj ekonomskoj proizvodnji u kombinaciji s podacima o oborinama visoke rezolucije. Do novih spoznaja došlo je zbog kombinacije sve većih detalja u klimatskim i ekonomskim podacima koji su od  posebne važnosti u kontekstu kiše koja je izrazito lokalan fenomen.

Ispuštanjem stakleničkih plinova iz fosilnih elektrana i automobila opterećuje se Zemljina atmosfera i zagrijava planet. Zagrijani zrak može sadržavati više vodene pare koja na kraju postaje kiša. Iako atmosferska dinamika čini regionalne promjene godišnjih prosjeka složenijima, zbog ovog učinka vodene pare ekstremne dnevne količine oborine rastu globalno.

Objava Loše “vrijeme” za gospodarstvo pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Oko 3% svih ekstremnih događaja bilo je odgovorno za čak 60% gubitaka prema analizi EEA. Za koherentan i mjerodavan pregled gubitaka i smrtnih slučajeva od vremenskih i klimatskih ekstrema potrebno je prikupljanje usporedivih podataka iz europskih zemalja. To je ključno za zatvaranje jaza u zaštiti klime[2] prema Europskom zelenom dogovoru[3] i strategiji prilagodbe EU[4] .

Prilagodba je ključna za smanjenje rizika od katastrofe i povećanje otpornosti

Cilj EEA brifinga je pružiti više informacija temeljenih na podacima o utjecaju ekstremnih vremenskih događaja i opasnosti povezanih s klimom te povećanom riziku koji oni predstavljaju za imovinu i infrastrukturu te za zdravlje ljudi. Praćenje učinka takvih događaja važno je za informiranje donositelja odluka kako bi mogli poboljšati prilagodbu klimatskim promjenama i mjere za smanjenje rizika od katastrofa kako bi se smanjila šteta i gubitak ljudskih života.

Cilj prilagodbe EU-a na utjecaje klimatskih promjena je povećati otpornost Europe kako bi bila bolje pripremljena za upravljanje rizicima. Povećanje pokrića osiguranja može biti jedan od ključnih alata upravljanja financijskih rizikom kako bi se povećala mogućnost oporavka društva nakon katastrofa,  smanjila ranjivost i pojačala otpornost. Države članice EU-a uključujući Republiku Hrvatsku  (Narodne novine 46/2020)[5] također odgovaraju uspostavljanjem nacionalnih politika prilagodbe, uključujući nacionalne, regionalne i sektorske procjene klimatskih rizika.

Ključni pronalasci

Europa se svake godine i u svim regijama Europe suočava s gospodarskim gubicima i smrtnim slučajevima zbog vremenskih i klimatskih ekstrema. Ekonomski učinak ovih događaja značajno se razlikuje od zemlje do zemlje, pokazala je procjena EEA.

Procjenom je također utvrđeno da je ogroman broj smrtnih slučajeva  —  više od 85% u 40-godišnjem razdoblju —  posljedica toplinskih valova . Toplinski val iz 2003. prouzročio je najviše smrtnih slučajeva, što je, prema podacima, između 50 i 75% svih smrtnih slučajeva od vremenskih i klimatskih događaja u posljednja četiri desetljeća.

Na slici 1 prikazani su godišnji prosječni gubici zbog prirodnih nepogoda za razdoblje 2005.-2014. kao udjeli godišnjeg prosječnog BDP-a za isto desetljeće. Prema podacima NatCatSERVICE-a, najveći udio imaju Slovenija, Bugarska i Rumunjska (sve preko 0,35%) te  Hrvatska i Latvija ( preko 0.25%).

Na temelju podataka CATDAT-a (Slika 2), Hrvatska, Litva i Rumunjska imaju najniže vrijednosti osiguranih gospodarskih gubitaka( 0,5-1,5%).

[1]https://www.eea.europa.eu/publications/economic-losses-and-fatalities-from/economic-losses-and-fatalities-from

[2]https://ec.europa.eu/clima/system/files/2021-06/swd_2021_123_en.pdf

[3]https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal_en

[4]https://ec.europa.eu/clima/eu-action/adaptation-climate-change/eu-adaptation-strategy_en

[5] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_921.html

[6]https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/figures/annual-average-fraction-loss-from 

[7]https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/figures/impacts-of-extreme-weather-and-2

Izvor članka: “Economic losses from weather and climate-related extremes in Europe reached around half a trillion euros over past 40 years“

Izvor naslovne slike: Pixabay

Objava Ekonomski gubici od vremenskih i klimatskih ekstrema u Europi dosegli su oko pola milijardi eura u posljednjih 40 godina pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.