Rješenja za zaštitu planeta

Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče se tope, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše. Očekuje se da će u narednim desetljećima ti učinci biti još intenzivniji. Nažalost, posljedice klimatskih promjena se ne mogu izbjeći, ali je moguće prilagoditi im se i ublažiti ih. Ove akcije su poznate i kao mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama (eng. mitigation and adaptation).

Ublažavanje klimatskih promjena znači izbjegavanje i smanjenje emisija stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi kako bi se spriječilo zagrijavanje planeta do temperatura na kojima bi život bio otežan ili čak nemoguć. Što više smanjimo emisije, lakše ćemo živjeti u budućnosti. Mjere ublažavanja klimatskih promjena trajat će desetljećima, a već sada se moramo prilagoditi promjenama koje utječu na nas i nastavit će utjecati u doglednoj budućnosti.

Prilagođavanje klimatskim promjenama znači prilagođavanje promijenjenoj klimi, sada i u budućnosti. Cilj prilagođavanja je smanjiti našu ranjivost na štetne učinke klimatskih promjena, poput povećanja razine mora, intenzivnijih ekstremnih vremenskih pojava ili nesigurnosti u opskrbi hranom. On također obuhvaća i iskorištavanje svih mogućih pozitivnih posljedica klimatskih promjena (npr. dulje sezone rasta određenih kultura ili povećane prinose u nekim regijama).

Ublažavanje klimatskih promjena

Prijedlozi ublažavanja posljedica klimatskih promjena su:

1. Zamjena fosilnih goriva kao što su ugljen, nafta i prirodni plin „čistim“ izvorima energije poput sunca, vjetra i geotermalne energije. Obnovljivi izvori energije postaju sve jeftiniji i sve više se upotrebljavaju.

2. Zamjena tradicionalnih vozila s unutarnjim izgaranjem električnim vozilima (idealni scenarij bi bio korištenje električne energije iz obnovljivih izvora ). Uz obnovljive izvore energije, električna vozila se također sve više upotrebljavaju. Bloomberg New Energy Finance piše: “U 2018. je prodano preko 2 milijuna električnih vozila, što je ogroman porast u odnosu na samo nekoliko tisuća u 2010. godini.”

3. Povećanje energetske učinkovitosti kućanstava.

4. Sadnja drveća i očuvanje šuma kako bi mogle apsorbirati i skladištiti što više ugljičnog dioksida iz atmosfere. Imamo sve više primjera masovne sadnje stabala koje potiču vlade ili organizacije, npr. indijska država Madhya Pradesh zasadila je 66 milijuna stabala u samo jednom danu 2017. g., a 2019. g. vlada Etiopije organizirala je masovnu sadnju 350 milijuna stabala unutar 12 sati.

Prilagodba klimatskim promjenama

Prijedlozi za što lakšu prilagodbu posljedicama klimatskih promjena su:

1. Gradnja lukobrana, uzdizanje infrastrukture ili napuštanje naseljenih područja niske nadmorske visine koji će biti prvi na udaru kada razina mora počne rasti.

2. Smanjivanje upotrebe i recikliranje vode zbog sve češćih suša. Na primjer, Španjolska je napravila značajne promjene u svojoj nacionalnoj politici o vodama kao što su modernizacija sustava za navodnjavanje i poboljšano upravljanje vodama u gradovima (opskrba i pročišćavanje).

3. Paljenje kontroliranih ciljanih požara kako bi se spriječili nekontrolirani požari.

4. Sjetva i sadnja kultura koje su otporne na sušu, npr. mletački grah i kukuruz, kao što su to već primijenile mnoge afričke države kako bi se prilagodile sve češćim sušama.

Europski zeleni plan (European Green Deal)

Klimatske promjene i akcije za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu istima jedna su od glavnih tema Europskog zelenog plana koji predstavlja ambiciozni paket mjera od smanjenja emisija stakleničkih plinova do ulaganja u vrhunska istraživanja i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša Europe.

Prve inicijative za borbu protiv klimatskih promjena u okviru Zelenog plana uključuju:

Europski propis o klimi kako bi se cilj klimatske neutralnosti do 2050. ugradio u pravo EU-a;

Europski sporazum o klimi za uključivanje građana i svih dijelova društva u klimatske akcije.

Neki od ključnih zakonodavnih okvira i politika EU-a su:

EU sustav trgovanja emisijama (EU ETS) radi smanjenja emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora, industrije i letova unutar EU-a;

– Nacionalni ciljevi za sektore izvan trgovanja emisijama, kao što su promet, zgrade i poljoprivreda;

Osigurati da šume i zemljišta država članica EU-a doprinose u borbi protiv posljedica klimatskih promjena;

Prilagođavanje posljedicama klimatskih promjena;

– Povećanje energetske učinkovitosti, veća primjena obnovljivih izvora energije i učinkovitije upravljanje energetskim i klimatskim politikama zemalja EU-a;

– Promicanje inovativnih tehnologija s niskim udjelom ugljika i

– Financiranje klimatskih akcija.

Cilj ublažavanja i prilagodbe posljedicama klimatskih promjena je smanjenje štetne učinke tih posljedica. Oba pristupa su nužna, s jedne strane, čak i uz jake mjere ublažavanja, klima će se nastaviti mijenjati u sljedećim desetljećima i prilagodba tim promjenama je neophodna. S druge strane, prilagodba neće moći ukloniti sve negativne utjecaje, a ublažavanje je presudno za ograničavanje klimatskih promjena.

Ako želite više saznati o klimatskim promjenama, ublažavanju i prilagodbi posljedicama klimatskim promjenama, platforma UN CC: e-learn sadrži puno besplatnih tečajeva o navedenim i sličnim temama.

Korisne poveznice:

  1. https://climaterealityproject.org/b log/climate-adaptation-vs-mitigation-why-does-it-matter
  2. https://climate.nasa.gov/solutions/adaptation-mitigation/
  3. https://www.worldwildlife.org/stories/what-s-the-difference-between-climate-change-mitigation-and-adaptation
  4. https://thinkprogress.org/renewables-now-cheaper-than-new-coal-or-gas-across-two-thirds-of-the-world-c4980412cb53/
  5. https://about.bnef.com/electric-vehicle-outlook/
  6. https://edition.cnn.com/2019/07/29/africa/ethiopia-plants-350-million-trees-intl-hnk/index.html
  7. https://www.euractiv.com/section/agriculture-food/news/spain-faces-threat-of-water-crisis/
  8. http://www.ipsnews.net/2019/03/becoming-drought-resilient-why-african-farmers-must-consider-drought-tolerant-crops/
  9. https://ec.europa.eu/clima/policies/eu-climate-action_en
  10. https://ec.europa.eu/clima/policies/eu-climate-action/law_en
  11. https://ec.europa.eu/clima/policies/eu-climate-action/pact_en
  12. https://ec.europa.eu/clima/policies/ets
  13. https://ec.europa.eu/clima/policies/forests
  14. https://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation_en
  15. https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/8c2ede47-5dca-11ea-b735-01aa75ed71a1

Autorica teksta:

M.Sc. Saša Danon, dipl. ing. šumarstva

Diplomirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala na tropskom šumarstvu u sklopu SUTROFOR (Susitainable tropical forestry) Erasmus mundus magisterija. Zainteresirana za tematike vezane uz zaštitu prirode, šumarstvo, ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama te za mehanizme vezane uz šumarstvo i klimatske promjene kao što su REDD +, LULUCF i ostali. Voli i pisati o navedenim temama. Pisala i izvještavala s nekoliko COP UNFCCC i drugih konferencija sličnih tematika.

Podijeli: