Objava Uređenje obalnog pojasa Vodice-Srima-Prvić (Plaža Punta–Bristak) pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Dubrovnika 2016.-2020. pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Grada Poreča pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava Strategija primjene prirodnih rješenja u prilagodbi na klimatske promjene Grad Zadar pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava Studija i strategija razvoja zelene infrastrukture grada Siska pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava Priručnik za izradu akcijskih planova za prilagodbu klimatskim promjenama u nacionalnim parkovima i parkovima prirode Republike Hrvatske pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava Prvi plan integralnog upravljanja obalnim područjem u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Grad Zadar je 28. listopada 2020. godine na sjednici Gradskog Vijeća donio Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Zadra (2020.- 2024.). Program je donesen sukladno Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj 127/19) i Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“, broj 127/19). Uz to, na istoj sjednici usvojeno je Izvješće o provedbi Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjena  za razdoblje od 2015. – 2019.g. Prema novom Programu očekuje se promjena srednje dnevne temperature zraka za buduće razdoblje (2021. – 2050. godine) u odnosu na sadašnju u rasponu od 1,1 do 1,6 ^oC, dok se u istom razdoblju očekuje porast srednje ukupne količine oborina u rasponu od 5,5 do 74,1 mm. U Programu je istaknuto i očekivano povećanje razine mora između 0 i 5 cm u Jadranu za buduću klimu do 2040. godine, prema globalnom MPI-ESM modelu (eng. Max Planck Institute Earth System Model). Stoga, Program, uz popis mjera zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena, sadrži i popis predloženih mjere prilagodbe klimatskim promjenama, a to su:

• Ugraditi ciljeve i mjere zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u strateške dokumente i dokumente prostornog uređenja Grada Zadra;
• Mapirati građevine Grada Zadra u svrhu određivanja potencijala primjene zelenih tehnologija;
• Promovirati i educirati poljoprivrednike o koristima uvođenja poljoprivrednih praksi kojima se sektor prilagođava novim klimatskim uvjetima;
• Pošumljavati (odabrati autohtone biljne vrste otporne na klimatske promjene) i obnavljati šume;
• Prilikom projektiranja infrastrukturnih zahvata poticati odabir rješenja temeljenih na prirodi ili tehničkih rješenja kojima se pozitivno utječe na prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena;
• Postaviti nadstrešnice koje pružaju zaštitu od sunca na stajalištima javnog gradskog prijevoza;
• Obnoviti i staviti u funkciju vodospreme na otocima;
• Analizirati potrebe rekonstrukcije/dogradnje obalne vodno-komunalne infrastrukture i zaštite priobalnih vodnih resursa u svrhu jačanja otpornosti na klimatske promjene;
• Mapirati izvore vode izvan sustava javne vodoopskrbe;
• Smanjiti potrošnju vode pri održavanju zelenih površina, rasadnika, sportskih i rekreacijskih površina te zgrada u vlasništvu Grada;
• Analizirati mogućnosti recikliranja otpadnih voda za ponovnu uporabu i sakupljanja kišnice;
• Jačati otpornost sustava odvodnje Grada Zadra na klimatske promjene;
• Održavati postojeći sustav odvodnje i navodnjavanja poljoprivrednog tla te analizirati potrebe rekonstrukcije/dogradnje sustava;
• Promovirati održivu akvakulturu;
• Razvijati i provoditi mjere za jačanje otpornosti ranjivih ekosustava, staništa i vrsta;
• Provoditi aktivnosti usmjerene prema očuvanju i primjeni tradicijskih poljoprivrednih praksi i znanja u cilju jačanja otpornosti (do)prirodnih ekosustava, staništa i divljih vrsta;
• Povećati otpornost sektora turizma na klimatske promjene;
• Povećati broj sigurnih točaka u slučaju ekstremnih meteoroloških uvjeta;
• Jačati sustav praćenja alergenih vrsta;
• Provoditi edukacije građana o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućina;
• Izraditi plan integralnog upravljanja obalnim područjem i zaključke/preporuke ugraditi u strateške dokumente Grada Zadra;
• Povećati razinu pripravnosti na ekstremne vremenske uvjete;
• Izraditi studiju i strategiju razvoja zelene infrastrukture;
• Izraditi program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama;
• Provoditi edukacijske aktivnosti za podizanje javne svijesti o klimatskim promjenama i
• Jačati gradske kapacitete za provođenje aktivnosti prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena.

Izvor teksta https://www.grad-zadar.hr/repos/doc/2020_GLASNIK%2013.pdf#page=7

Izvor slike: https://pixabay.com/photos/zadar-history-city-croatia-church-4722954/

Objava Grad Zadar donio nove mjere prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje 2020. – 2024. godine pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

1. Prepoznajete li na području vašeg grada posljedice klimatskih promjena?

U posljednjih 20-ak godina na području grada Koprivnice mogu se primijetiti promjene koje mogu biti povezane s klimatskim promjenama. Sve su češći ekstremni vremenski uvjeti, a i promijenjen je raspored padalina što rezultira poplavama, naglim promjenama temperature te češćim olujama. Ne možemo sa sigurnošću reći da su to posljedice klimatskih promjena, ali ovakve nagle promjene se povezuju upravo s istima.

2. Imate li izrađene planove prilagodbe klimatskim promjenama i/ili rizike klimatskih promjena imate integrirane u razvojnim strateškim i planskim dokumentima?

Grad Koprivnica nije obveznik izrade Programa ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja sukladno Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19). U okviru Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka grada Koprivnice (SECAP) razrađeni su rizici klimatskih promjena i ranjivost grada te su predložene mjere prilagodbe s ciljem ublažavanja utjecaja klimatskih promjena.

3. Na koji ste način podizali svijest o rizicima i utjecaju klimatskih promjena te mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama na području vašega grada?

Građani su također svjesni da se događaju promjene, a pogotovo oni koji su izravno pogođeni posljedicama klimatskih promjena. Zbog toga, građani prihvaćaju činjenicu da je potrebno i važno nešto promijeniti u ponašanju i dosadašnjim navikama. Grad Koprivnica podiže svijest građana o rizicima i utjecaju klimatskih promjena te mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama na način da organizira javne tribine za građane, potiče održivu gradnju, promovira korištenje vozila na čista goriva te uvodi ista u javni gradski prijevoz.

4. Koji su primjeri dobre prakse provedeni na području vašeg grada i koji su u planu? Možete li u par rečenica opisati glavne postignute rezultate te gdje se mogu naći javno dostupni rezultati tih primjera?

Grad Koprivnica, kao pionir elektromobilnosti u Hrvatskoj, uspostavio je „car sharing“ sustav s električnim vozilima na razini Grada i gradskih poduzeća čime pokazuje građanima spremnost na promjene i važnost korištenja vozila na čista goriva. Osim toga, Grad je osigurao javnu infrastrukturu za punjenje električnih vozila kako bi pružio građanima uvjete za prelazak na čista goriva. Poticajno je i to da je udio vozila koja koriste čista goriva u javnom gradskom prijevozu 100 %, a građanima je osigurana i infrastruktura dijeljenja javnih gradskih bicikala. U takvom obliku javnog gradskog prijevoza, osigurano je 60 klasičnih bicikala i osam stanica diljem grada, a tu je i dodatnih deset električnih bicikala. Važno je napomenuti i da je na području grada uređeno preko 70 kilometara biciklističkih staza.

5. Koje mjere prilagodbe bi bile od najvećeg značaja za vaš grad?

Povećanje energetske učinkovitosti u stambenom sektoru prepoznajemo kao mjeru prilagodbe od najvećeg značaja jer izravno utječe na komfor građana. Grad se zalaže i za primjenu zelenih tehnologija i uspostavu zelene infrastrukture u sektorima poljoprivrede, voda i gospodarenja otpadom kako bi povećao otpornost grada na klimatske promjene. Tome je svakako doprinijela izgradnja novog reciklažnog dvorišta i podatak o tome da stanovnici Koprivnice razdvajaju i odvojeno prikupljaju više od 55% nastalog otpada.

6. Postoje li neke pozitivne posljedice klimatskih promjena na području vašeg grada i kako se mogu iskoristiti?

Postoji niz pozitivnih posljedica klimatskih promjena. Blaže zime u gradu smanjuju zdravstvene probleme uzrokovane hladnijim vremenom. Zime bez puno snijega rezultiraju smanjenjem troškova za čišćenje ulica. Više temperature kroz kalendarsku godinu mogu utjecati na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Više temperature također omogućuju dulju sezonu rasta, odnosno produljenje vegetacijske sezone nekih poljoprivrednih kultura, a više koncentracije ugljika pomažu u uzgoju usjeva i povećavaju produktivnost nekih kultura.

7. Kako klimatske promjene utječu na gospodarski razvoj vašeg grada?

Teško je procijeniti utjecaj klimatskih promjena na gospodarski razvoj grada. Ekstremni vremenski uvjeti (suša, poplava, tuča) uzrokuju gubitak sirovina i veću ovisnost o uvozu za industrije, a pretežito za prehrambenu. Pad kvalitete drvne sirovine koja se koristi u drvnoj industriji, smanjit će količinu i kvalitetu gotovog proizvoda. Generalno, teško je razdvojiti utjecaj klimatskih promjena u odnosu na promjene u stilu življenja u posljednje vrijeme.

Korisne poveznice:

Poznato je da je Grad Koprivnica sklon inovacijama u smjeru održivog razvoja i već dugi niz godina aktivno djeluje na području energetike i klime s ciljem ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama što dokazuje niz provedenih projekata. Grad je član mreže jugoistočne Europe za održivu mobilnost CIVINET čiji je cilj prijenos znanja i dobre prakse te osmišljavanje zajedničkih projekata kojima će se financirati buduće aktivnosti održivog prometa i bolje mobilnosti, a uz to potpisnik je i sljedećih europskih članstava:

• Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju
• ERRIN – European Regions Research and Innovation Network
• ECF – European Cyclist’s Federation
• ICLEI Europe – Local Governments for Sustainability
• Energy Cities

Nastavak aktivne politike energetske tranzicije dokazuje konstantno djelovanje na području klime i energetike kroz aktualne projekte. Grad posebno ističe i uspostavu živućeg laboratorija za javnu rasvjetu i smart city rješenja – Living Lab Koprivnica gdje se susreću javna uprava, poduzetnici, akademija i građani.

Biografija autora:

Jurica Perko je magistar inženjer elektrotehnike i doktorand na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) Osijek. Zaposlen je kao voditelj razvoja poslovanja u Regionalnoj energetskoj agenciji Sjever, a od 2018. je na FERIT-u izabran u suradničko zvanje asistenta. Uz to, osnivač je startup tvrtke za proizvodnju punionica za električna vozila koje mogu biti integrirane u infrastrukturu javne rasvjete. Jurica iza sebe ima bogato iskustvo u pripremi i implementaciji nacionalnih i EU projekata povezanih sa klimom i energijom. Pohađao je nekoliko nacionalnih i međunarodnih edukacija iz područja obnovljivih izvora, gospodarenja energijom, rasvjete sa svjetlećim diodama (LED), sustava upravljanja i vođenja projekata. Isto tako, certificirani je stručnjak za mjerenje i verifikaciju učinka sukladno Međunarodnom protokolu za mjerenje i verifikaciju učinka (IPMVP). Objavio je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, analiza i studija. Član je Saveza za energetiku Hrvatske i Instituta inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE).

Izradi intervjua značajno je doprinio:

Dario Jembrek, dipl.ing.el., pročelnik službe ureda gradonačelnika

Izvor slike: https://koprivnica.hr/turizam/fotogalerija/

Objava Intervju: Lokalni primjer prilagodbe klimatskim promjenama – Grad Koprivnica pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Iako su europska i nacionalne strategije prilagodbe važne kao okvir za prilagodbu te za definiranje strateških vizija i konačnih ciljeva, prilagodba klimatskim promjenama na regionalnoj i lokalnoj razini nužna je kako bi se na prikladan način odgovorilo na specifične učinke, potrebe i uvjete na regionalnoj ili lokalnoj razini.

Upravo zbog toga, rješenja lokalnih zajednica potrebnija su nego ikada prije. Lokalne zajednice ključni su pokretači borbe protiv klimatskih promjena te prilagodbe klimatskim promjenama na razini uprave najbližoj građanima.

Da ublažavanje klimatskih promjena te prilagodba klimatskim promjenama mogu višestruko povoljno utjecati na okoliš, društvo i gospodarstvo, prepoznao je Grad Vrbovsko.

Pogođeni negativnim posljedicama pandemije koronavirusa, Grad Vrbovsko odlučio je svojim građanima donirati sjeme i sadnice poljoprivrednih kultura te sredstva za oplemenjivanje zemljišta, a u proizvodnju će uključiti i gradsko komunalno poduzeće.

Ovaj primjer dobre prakse pokazao je da krizna vremena mogu postati temelj za dugoročno planiranje prilagodbe klimatskih promjenama.

Više informacija o samom primjeru dobre prakse te o klimatskoj politici Grada Vrbovskog dao je gradonačelnik Dražen Mufić.

1. Prepoznajete li na području Vašeg grada posljedice klimatskih promjena?

Razvidno je da se klimatske promjene osjećaju u svim dijelovima svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj te Gorskom kotaru. Ono što su nekada bile osnovne klimatske značajke Gorskog kotara, tj. njegove umjereno tople vlažne klime, jesu kratka i svježa ljeta te duge i oštre zime. Te su se karakteristike osjetno promijenile, a svjedoci smo ne samo smanjenja, već čak i potpunog izostanka snježnih oborina u Gorskom kotaru. Temperature nastavljaju rasti, kako maksimalne tako i minimalne, a ljetne noći koje su uglavnom bile svježe postaju sve toplije, ponekad i nepodnošljive. Klimatske promjene utjecale su i na pojavu ledoloma i vjetroloma koji je prije nekoliko godina potpuno poharao Gorski kotar i nanio nam ogromnu materijalnu štetu, a šteta koja je izazvana na šumskim zajednicama u zaštićenom krajoliku kanjonu Kamačniku doista je strašna, tako su i neki prepoznatljivi vizuali dobili sasvim novu dimenziju. Promjene utječu i na bioraznolikost, pojavljuju se neke nove vrste kukaca, najčešće štetočina pa nam je tako goranska šuma ozbiljno ugrožena potkornjakom. Mnogo je još takvih primjera, no još uvijek možemo reći da Gorski kotar karakterizira čista priroda, čisti zrak i pitka voda, a što je već velika rijetkost posebno u većim gradskim sredinama.

2. Ima li Grad Vrbovsko izrađene dokumente kojima je cilj prilagodba klimatskim promjenama?

Donijeli smo Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog te izradili Plan zaštite i spašavanja koji sadrži niz mjera zaštita od: poplava, požara, potresa, ekstremnih uvjeta kao i zaštitu te spašavanje od epidemija, sanitarnih opasnosti, nesreća na odlagalištima otpada te sanacija. Donijeli smo i Plan gospodarenja otpadom te bih istaknuo vrlo važnim informaciju da smo mi, Grad Vrbovsko, prvi u Gorskom kotaru sanirali deponij otpada, izgradili pretovarnu stanicu te otpad s područja Grada Vrbovskog zbrinjavamo na CGO PGŽ „Marišćina“. Projekt sanacije otpada „Cetin“ bio je vrijedan 5,7 mil. HRK dok smo još dodatnih 1 mil. HRK uložili u izgradnju pretovarne stanice. Ostvarenje navedenog projekta pozitivno će se odraziti na građane grada Vrbovskog i okolice jer će se smanjenjem emisija štetnih plinova umanjiti negativni utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje. Dodatno, očuvanje prirodnog okoliša odrazit će se pozitivno i na klimu i turizam čime Grad Vrbovsko svojim građanima osigurava suvremeni i ekološko osviješteni grad.

3. Kako je nastala ideja o poticanju domaće poljoprivredne proizvodnje na području Grada Vrbovskog?

Ne mogu reći da je riječ o novoj ideji, prije bih rekao da je riječ o povratku „korijenima“. Naime, na području našeg grada postoji tradicija obrađivanja zemlje. Prije nekoliko desetljeća to je bila redovna aktivnost naših žitelja koja je nažalost posljednjih godina zapuštena. S prvim naznakama krize uzrokovane koronavirusom mi smo geslo „Ostani doma“ dopunili s „Ostani doma i radi nešto“. Smatram da smo učinili odličan potez budući da su naš projekt oživljavanja i okretanja poljoprivredi odlično prihvatili građani. Moram reći da smo kao lokalna samouprava putem vlastitih službi na preko 2,5 ha poljoprivredne površine, koju su nam bez naknade ustupili vlasnici, u dolini Kupe zasadili 6 tona krumpira. Za ovaj poduhvat nabavili smo i potrebne strojeve za obradu tla poput: pluga, freze te sadilice. Uvijek volim istaknuti da se drvo bez zdravog korijena ne može adekvatno razvijati niti rađati plodove, stoga je taj korijen potrebno njegovati, a to je u našem slučaju zemlja. Mnogo je plodnih obradivih površina nažalost neobrađeno i to ne samo na području Vrbovskog, već na području cijele Republike Hrvatske. Ovakve krizne situacije osvijeste nam koliko je važnost vlastite poljoprivredne proizvodnje.

4. Kako je Grad Vrbovsko osigurao financijska sredstva za nabavku poljoprivrednih proizvoda i sadnog materijala?

Reagirali smo odmah s prvim naznakama krize te sazvali Izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća. Predložili smo niz mjera za ublažavanje negativnih posljedica na gospodarstvo te poseban naglasak stavili na izmjene i dopune socijalnog programa kojim smo osigurali proračunska sredstva za naše najugroženije sugrađane u vrijednosti od 1,05 mil. HRK. Dodane su i nove stavke u proračunu za tekuću pričuvu u iznosu od 100 000 HRK te Vatrogasnu zajednicu i Civilnu zaštitu u iznosu od 640 000 HRK. Za nabavku poljoprivrednih proizvoda i sadnog materijala osiguran je iznos od 200 000 HRK te još 150 000 HRK za nabavu posebnih strojeva za obradu tla.

5. Koliko je ukupno i gdje Grad Vrbovsko nabavio poljoprivrednih proizvoda i sadnog materijala?

Nabavili smo ukupno 28,5 tona sjemenskog krumpira od čega je 22,5 tona podijeljeno stanovnicima koji su se prijavili za sadnju, dok smo 6 tona krumpira zasadili na zemljištu u dolini Kupe. Nabavili smo i 2.000 sadnica (1.500 jabuka i 500 krušaka) koje su također podijeljene građanima. Surađivali smo s provjerenim dobavljačima, tako smo sjeme krumpira nabavili od poduzeća Agro Velebit d.o.o. Lika, dok smo sadnice voćaka jabuka i krušaka naručili od poduzeća Fragaria d.o.o.

6. Koliki je bio interes stanovnika Grada Vrbovskog?

Ugodno nas je iznenadio zaista velik interes naših građana. Od ukupno 2000 domaćinstava Grada Vrbovskog, čak 820 obitelji (41 %) prijavilo se za mjeru sjetve i sadnje poljoprivrednih kultura čime su ostvarili pravo na besplatno sjeme krumpira te sredstva za oplemenjivanje zemljišta. Također, 750 obitelji (35 %) prijavilo se za besplatne sadnice voćaka jabuka i krušaka. Koristim ovu priliku da se zahvalim cjelokupnom stanovništvu s područja Grada Vrbovskog za iznimno zrelo, odgovorno i pozitivno ponašanje tijekom dosadašnje pandemije koronavirusa.

7. Planira li Grad Vrbovsko nastaviti s aktivnostima poticanja domaće poljoprivredne proizvodnje/domaćeg gospodarstva?

Sljedeći korak je pokretanje zelene tržnice i osnivanje zadruge. S ciljem poticanja prodaje i proizvodnje domaćih proizvoda (za vrijeme i nakon pandemije koronavirusom) te očuvanja opstojnosti OPG-a, posebno s područja Gorskog kotara, Grad Vrbovsko u funkciju stavlja unaprijeđeni prostor gradske tržnice. Važno je stimulirati sve poljoprivredne proizvođače na povećanje proizvodnje te građane na kupnju takvih autohtonih proizvoda. S tim u vezi, poljoprivrednim proizvođačima upućena je ponuda za izlaganje i prodaju domaćih proizvoda na tržnici Grada Vrbovskog u čije opremanje je Grad uložio 950 000 HRK (uređen je natkriveni poslovni prostor s nadstrešnicom drvene konstrukcije te je postavljeno 16 komada drvenih štandova dimenzija 200 x 100 cm, postavljene su rashladne komore za očuvanje namirnica koje podliježu termičkoj zaštiti dimenzija 200 x 300 x 260 cm te je dana mogućnost najma triju zatvorenih poslovnih prostora veličine 6,5 m² svaki). Važno je reći da ćemo sve one koji se prijave za izlaganje do 20.05.2020. g. osloboditi plaćanja zakupa u trajanju od godine dana od ukidanja Odluke o posebnom načinu rada tržnica za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19. Plan nam je u narednom periodu osnovati zadrugu ili neki drugi oblik udruživanja koji bi omogućio još širi zajednički nastup na tržištu, ali i pružio mogućnost da  kao lokalna samouprava još više djelujemo u skladu s tim aktivnostima te pomažemo najmariljivijima i najkreativnijima.

8. Provodi li Grad Vrbovsko još neke aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša?

Redovito svake godine provodimo akcije čišćenja okoliša pod geslom „Očistimo svoj grad“. U takvim akcijama Grad sudjeluje svojim resursima te onima gradskog komunalnog poduzeća „Komunalac“ d.o.o. te „Vode“ d.o.o. Vrbovsko (koji nam na raspolaganje stavljaju mehanizaciju: strojeve, traktore, malčere, kamione za prijevoz kontejnera, pijeska i sl.). U rujnu prošle godine u akciji čišćenja odazvalo se 250 volontera (zaposlenika gradske uprave, gradskih poduzeća, članova udruga, zaposlenika državnih poduzeća, vijećnika Gradskog vijeća, Mjesnih odbora te sponzora). Tom su prigodom očišćene brojne javne površine, a zasađeno je i 210 komada raznolikog raslinja .

9. Koje su vaše preporuke drugim gradovima u Republici Hrvatskoj za prilagodbu klimatskim promjenama?

Sloganom „Atmosfera nema granica“ ističe se težnja za cjelovitim zajedničkim djelovanjem kako bi postigli zadovoljavajuće rezultate. Iako je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu usvojena, od velike važnosti su i lokalna nastojanja, koja bi, ako se multipliciraju, donijela željene učinke u prilagodbi klimatskim promjenama.

Korisne poveznice:

https://www.vrbovsko.hr/

http://www.komunalac-vrbovsko.hr/

https://www.vode-vrbovsko.hr/

https://www.kamacnik.komunalac-vrbovsko.hr/

Iva Vrankić je diplomirala na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu, smjer Energetika. Uz rad u DOOR-u, trenutno pohađa poslijediplomski specijalistički studij Ekonomija energetskog sektora – MBA na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Na poziciji mlađe stručne suradnice zadužena je za izradu strateških dokumenata za energetski održivi razvitak i prilagodbu klimatskim promjenama te sudjeluje u pripremi i provedbi nacionalnih i međunarodnih projekata iz područja energetskog planiranja, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Izradi članka značajno su doprinijeli:

Dražen Mufić, gradonačelnik Grada Vrbovskog

Tatjana Kušić, stručna suradnica u Uredu gradonačelnika

Izvor slike: https://www.vrbovsko.hr/

Objava Intervju: Može li pandemija koronavirusa pokrenuti povratak korijenima? Grad Vrbovsko – primjer dobre prakse „Misli globalno, djeluj lokalno!“ pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.