Plaža Vodice je primjer uređenja obalnog područja u koji su integrirane mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te je kao takva predstavljena i na konferenciji u sklopu EU projekta CO-EVOLVE. Infrastrukturom se osigurava veća otpornost na nepovoljne posljedice klimatskih promjena, primarno na poplave i eroziju obale.

Više informacija: Strategija razvoja Grada Vodica

Program je izrađen kao zakonska obaveza prema Zakonu o zaštiti zraka čl. 12 stavak 1. Svrha Plana je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima s određenim prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s glavnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka na području Grada Dubrovnika, zaštite ozonskog sloja te ublažavanja klimatskih promjena. U Programu je navedeno 14 mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Grad Dubrovnik je dužan izraditi izvješće o provedbi Programa za razdoblje od četiri godine.

Više informacija: Program

Grad Poreč postao je potpisnikom Novog integriranog Sporazuma Gradonačelnika o klimi i energiji 2016. godine. U sklopu tog sporazuma izrađena je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama i Grad Poreč se obvezao na provedbu programa i implementaciju konkretnih mjera ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama. Strategija sadrži pregled ranjivosti i rizika na klimatske promjene prema sektorima koji su od izričitog značaja za Grad Poreč. Pregled su Grad i gradsko poduzeće Parentium d.o.o. izradili kao jednu od aktivnosti, u sklopu provedbe EU projekta “Life SEC Adapt”. Prema rizicima konstruirane su i mjere prilagodbe klimatskim promjenama namijenjene za te sektore. Primjerice, jedna od navedenih mjera za sektor turizma je Izgradnja javne turističke infrastrukture prilagođene klimatskim promjenama te stvaranje preduvjeta za produljenje turističke sezone.

Više informacija: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Grada Poreča

Grad Zadar je kroz uključenje u projekt Europske Unije pod nazivom Grow Green izradio navedenu Strategiju primjene prirodnih rješenja (Nature based Soulutions) kako bi se osigurala učinkovita i dugoročna rješenja društvenih izazova, kao što su klimatske promjene, sigurnost vode, sigurnost hrane, ljudsko zdravlje i ostale sektore. U Strategiji su opisani utjecaji klimatskih promjena na pojedine sektore i dani su prijedlozi projekata baziranih na prirodnim rješenjima. Neki od prijedloga za prilagodbu klimatskim promjenama su: zeleni krovovi, kišni vrtovi, izgradnja i jačanje pješčanih dina, upojni bunari i sl.

Više informacija: Strategija primjene prirodnih rješenja u prilagodbi na klimatske promjene Grad Zadar

Vizija zelene infrastrukture grada Siska je stvaranje višestrukih multifunkcionalnih otvorenih prostora kako bi se povećala kvaliteta boravka na otvorenom, bioraznolikost te smanjio utjecaj klimatskih promjena. Osnovni zadatak studije je ostvarivanje temelja za izradu Strategije zelene infrastrukture grada Siska kroz sljedeće ciljeve:

• Prepoznati postojeće elemente zelene infrastrukture te njihove čimbenike
• Integralno vrednovati i procijeniti snagu integriteta postojećih elemenata zelene infrastrukture
• Vrednovati ekološke boravišne, ambijentalne i rekreacijske potencijale krajobraza vodotoka, industrijskih te poljoprivrednih krajobraza kao resursa za razvoj zelene infrastrukture.

Radni postupak obuhvaćao je kombinirani kabinetski i terenski rad, te konzultacije s užom radnom skupinom. Analiza ukazuje na činjenicu kako je grad Sisak karakterističan po višestrukim, ali neiskorištenim potencijalima za razvoj ZI.

Više informacija: Studija i strategija ZI grada Siska

Šibensko-kninska županija prva je u Hrvatskoj donijela Plan integralnog upravljanja obalnim područjem te postavila odličan primjer svim županijama u regiji.

Obalni plan izrađen je u okviru projekta „Integracija učinaka klimatske varijabilnosti i promjena u nacionalne strategije za primjenu Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjima” i dio je projektnih aktivnosti Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) koji djeluje pri Mediteranskom akcijskom planu (MAP).

Jedna od zadaća PAP/RAC−a je pružanje tehničke pomoći sredozemnim zemljama u provođenju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjima. Protokol je prvi međunarodni pravni dokument koji uvodi obvezu integralnog upravljanja obalnim područjem. Do danas ga je ratificirala Europska unija i dvanaest zemalja, uključujući Republiku Hrvatsku (NN 8/2012), čime su njegove odredbe postale međunarodne obveze.

Osim što je Obalni plan Šibensko-Kninske županije jedan od prvih planova takve vrste koji se izradio po zahtjevima Protokola, on je poseban i po tome što se bavi prilagodbom na klimatsku varijabilnost i promjene u obalnom području. Njime se predlaže niz mjera ublažavanja za svako naselje Županije. a odnose se na kvalitetu izgrađenog okoliša, očuvanje krajobraznih vrijednosti, osiguranje racionalne potrošnje obalnog područja i jačanje sustava prostornog planiranja.

Obalno područje Šibensko-Kninske županije, a posebno širi prostor grada Šibenika, spada u tzv. „vruće točke” kada govorimo o posljedicama klimatskih promjena. Procijenjeno je da će očekivano podizanje razine mora do kraja stoljeća imati negativan učinak na područje Šibensko-Kninske županije koje karakterizira visoka obalna razvedenost, a značajno je zbog ukupnog bogatstva vodnih resursa sliva rijeke Krke, posebno zaštićenih i osjetljivih obalnih ekosustava i područja koji su od nacionalnog značaja.

Plan integralnog upravljanja obalnim područjem Šibensko−Kninske županije je pokazni primjer uspješnog integriranja teme prilagodbe klimatskim promjenama u upravljanje obalnim područjem.

Dokumente možete preuzeti na poveznicama: Plan integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP) Šibensko−Kninske županije i karte.