U sklopu projekta Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” u kojem sudjeluje Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu provode se istraživanja važna za shvaćanja odnosa promjene klime na šume u Hrvatskoj, a ovo su neka od opažanja:

1) Crni borovi kao dugoživući klimatolozi

Kronologije rasta stabala (nizovi godova) predstavljaju jedan od najpouzdanijih izvora podataka o prošlim klimatskim uvjetima. Na području NP Sjeverni Velebit pronađene su stare šume (prašume) crnoga bora na predjelu Borovi vrh i Budim. Uzimanjem uzoraka ustanovljena je starost stabala od 274. godine. Analizom varijabilnosti širina godova i klimatskih podataka s meteorološke postaje Zavižan od 1954. do 2020. godine utvrdili su  značajne i pozitivne korelacije ljetnih oborina (lipanj-srpanj-kolovoz) te time stvorili model za rekonstrukciju ljetnih oborina dalje u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida. 

2) Stabla u poplavnim područjima bilježe povijesne protoke i vodostaje rijeke Save

Ekstremne poplave rijeke Save posljednjih nekoliko godina uzrokuju značajne materijalne i ekološke štete. Obrana od poplava u prvom redu podrazumijeva izgradnju nasipa čije dimenzije se uglavnom određuju računski na temelju maksimalno zapaženih protoka u određenom vremenu. Kako se protoci na rijeci Savi mjere ne dulje od 100. godina postoji izvjesni manjak podataka o povijesnim rasponima maksimalnih protoka. Pokazalo se da vrste koje rastu u poplavnim područjima kao npr. poljski jasen te hrast lužnjak na svojim godovima iz godine u godinu bilježe vrijednosti protoka rijeke Save i to u ljetnim mjesecima. Na ovaj način pomoću uzoraka iz stabala mogu se rekonstruirati protoci i puno dalje od instrumentalnih mjerenja te na taj način poslužiti za analize povratnih događaja i učestalosti visokih protoka.

3) Izotopi kisika i ugljika u stablima borova pospješuju rekonstrukcije klimatskih čimbenika

U suradnji s CzechGlobe – Global Change Research Institute (Brno) provedena je analiza koncentracije stabilnih izotopa kisika i ugljika u godovima stabala munike  jedne od najstarijih vrsta drveća u Europi. Utvrđeno je da su vrijednosti navedenih izotopa bolji pokazatelji temperature, oborina i suše od širine godova stabala. Korelacije između ovih klimatskih parametara i stabilnih izotopa u godovima stabala najjače su za ljetno razdoblje. Rezultati vremenske i prostorne korelacije pokazuju da su kronologije stabilnih izotopa godova stabala stabilni, pouzdani posrednički poslužitelji za rekonstrukciju oborina na cijelom Balkanskom poluotoku i okolnom području istočnog Mediterana. Međutim, stabilnost temperaturnog signala kronologije izotopa opada nakon 1950-ih.

4) Stare posavske kuće – izvor podatka o klimi do 1550. godine

Analizom drvene građe prikupljene na starim drvenim posavskim kućama je dobivena kronologija hrasta lužnjaka u rasponu od 1551. do 1867. godine. Dobivene kronologije spojene su sa kronologijom živućih stabala hrasta iz sekundarne prašume Prašnik u blizini Stare Gradiške. Time je dobivena kronologija širina godova ukupne duljine 468 godina što je najdulja kronologija takve vrste u Hrvatskoj. Raspon kronologije iznosi od 1551. do 2018. godine. Ovakva kronologija poslužit će za rekonstrukcije klime na području nizinske Hrvatske te otkriti neke posebnosti dinamike nizinskih šuma. Analizom su utvrđene i maksimalne moguće starosti istraživanih objekata koje iznose od 131 do 209 godina.

5) Pred običnom bukvom(Fagus sylvatica L.) u Europi nije svijetla budućnost

Obična bukva je najzastupljenija vrsta drveća u Hrvatskoj s velikim ekonomskim i ekološkim značajem. Najnovija istraživanja utvrdila su značajno smanjenje prirasta obične bukve u cijeloj Europi. Usporedbom prirasta bukve od 1986 – 2020 u odnosu na razdoblje od 1950-1985 utvrđen je značajan pad prirasta a za područje Hrvatske i preko 30%. Predviđeni gubici produktivnosti šuma prema modelima klimatskih promjena najupečatljiviji su na južnoj granici geografske rasprostranjenosti bukve i to u regijama u kojima se očekuje da će stalni atmosferski sustavi visokog tlaka povećati pojavu suša. Predviđene promjene rasta u 21. stoljeću diljem Europe ukazuju na ozbiljne ekološke i ekonomske posljedice koje zahtijevaju hitnu prilagodbu šumarstva. 

 6) U sklopu projekta MEMORIE pronađeno najstarije stablo u Hrvatskoj

Najstarije izmjereno stablo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera je stablo obične bukve. Starost stabla obične bukve iznosi više od 569 godina i predstavlja jedno od najstarijih stabala ove vrste u Europi. Iako njen prsni promjer iznosi svega 80 cm, doživjela je veliku starost što znači da je godišnji prirast ovog stabla svega 0,14 cm. Velika starost ovog stabla u odnosu na njegov prsni promjer ukazuju da su životni uvjeti (tlo, voda, svjetlost) u staništu ove vrste vrlo oskudni, ali ipak vrsta je, uz vlastitu sposobnost  prilagodbe na teške stanišne uvjete doživjela duboku starost gdje je umjesto velikih dimenzija izabrala dugi život.

7) Istraživači pronašli subfosilne hrastove (Quercus robur L.) u Zagrebu

U gradu Zagrebu prilikom građevinskih iskopa na Trešnjevci pronađena su 2 stabla hrasta lužnjaka. Uzorci su prikupljeni za daljnja dendrokronološka istraživanja i datiranje pronađenih stabala. Obzirom na morfologiju očekuje se starost između 2000 – 3000. godina. Prikupljeni uzorci će poslužiti za izradu kronologije i klimatske rekonstrukcije daleko u prošlost. 

8) Zašto umiru hrastovi?

Pomoću uzoraka godova iz zdravih i odumrlih stabala hrasta provedena je analiza ekoloških i biotskih čimbenika koji utječu na odumiranje stabala. Naime, utvrđeno je da niz nepovoljnih klimatskih događaja, naročito ekstremno niskih zimskih temperatura zraka ali i sušne godine uzrokuju stres kod djela populacije hrastova. Povećanjem temperature zraka te generalno suših uvjeta u jugoistočnoj Europi klima postaje dominantan čimbenik rasta stabala uzrokujući sinkroniziranost neovisno o specifičnim lokalnim, mikroreljefnim i regionalnim klimatskim prilikama. Premda se adaptacijski mehanizam hrasta na nepovoljne uvjete ne smanjuje značajno sa starosti stabala ipak treba imati u vidu činjenicu da su danas guste šume starosti preko 100 godina značajno ugrožene klimatskim promjenama. Ovo istraživanje ide u prilog mjerama adaptacije koje ukazuju na smanjenje gustoće stabala i to već u ranim fazama razvoja sastojina. Lokalno prilagođeni ekotipovi hrasta sa suših staništa nisu bolje prilagođeni sušnim uvjetima te je takva mjera adaptacije upitna u budućnosti.

O projektu:

Projektom Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” se želi doprinijeti rješavanju problema nedostatka podataka i radova o utjecaju, ranjivosti, otpornosti i mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene u 3 ranjiva sektora čiji su temelji prirodni resursi (šumarstvo, prirodni ekosustavi i bioraznolikost te poljoprivreda), sukladno Sedmom nacionalnom izvješću.

Novodobivene spoznaje i baze podataka će omogućiti analize ranjivosti i otpornosti šuma, prirode i biološke raznolikosti i poljoprivrede u odnosu na predviđene modele klimatskih promjena. Na taj način će se unaprijediti znanstvena znanja koja će omogućiti razvoj mjera prilagodbe uzajamnom suradnjom multisektorskog istraživačkog tima i dionika. Projektom se želi odgovoriti na budući utjecaj, ranjivost i prilagodbu na klimatske promjene.

Korisnik: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Više o projektu: https://www.sumfak.unizg.hr/memorie/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Odnos promjene klime na šume u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Centar za klimatološka istraživanja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF) poziva vas na predavanje koje je posvećeno vjerojatnostima o dugoročnom pojavljivanju klimatoloških ekstrema kao i nekim izazovima u njihovoj statističkoj analizi u četvrtak, 28. listopada 2021. u 15:15 sati pod nazivom “Dugoročni utjecaj klasteriranja ekstrema”. Prof. dr. sc. Bojan Basrak s Matematičkog odsjeka PMF-a objasnit će što je znanstveno utemeljeno o učestalosti i dosegu klimatoloških ekstrema. Iz matematičke teorije je poznato da se razdiobe ovakvih događaja često ponašaju iznimno pravilno unatoč svojoj nepredvidivosti.

Predavanje možete pratiti preko Zoom aplikacije na sljedećoj poveznici:

https://zoom.us/j/91970902142?pwd=M0lKeDAxN2FCTURVbGRjL0ZyZVI3dz09

Meeting ID: 919 7090 2142

Passcode: 715040

Objava Možemo li sa sigurnošću znati učestalost i doseg klimatoloških ekstrema? pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Program okruglog stola možete pregledati OVDJE.

Cilj projekta je uvesti koncept mjera prilagodbe klimatskim promjenama za ublažavanje i prevenciju rizika od klizanja te se sustavno bavi istraživanjem načina i elaboriranjem prednosti njihove primjene. Projekt PRI-MJER je koncipiran kao sveobuhvatan po pitanju razvoja alata za prevenciju klizišta za Republiku Hrvatsku, sa smjernicama za primjenu nakon projekta.

Svim edukativnim materijalima koji su izrađeni u sklopu projekta možete pristupiti OVDJE.

Objava Održat će se 5. okrugli stol u sklopu projekta PRI-MJER pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Partneri iz Hrvatske:

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Izvor financiranja:

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Mrežna stranica:

https://maccro.hzjz.hr/

Kontakt:

https://maccro.hzjz.hr/kontakt/

Objava MACCRO – Ublažavanje negativnih utjecaja klimatskih promjena na obradu voda površinskih akumulacija pri dobivanju vode za ljudsku potrošnju flokulacijom i ozoniranjem pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Partneri iz Hrvatske:

• Institut Ruđer Bošković

Izvor financiranja:

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Trajanje projekta:

1. lipnja 2020. – 1. lipnja 2023.

Kontakt:

hackenberger@biologija.unios.hr

Objava CADAPT – Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Partneri iz Hrvatske:

• Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• Institut Ruđer Bošković
• Institut za poljoprivredu i turizam

Izvor financiranja:

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Mrežna stranica:

http://tolvin.krs.hr/

Trajanje projekta:

1. ožujka 2020. do 1. ožujka 2023.

Kontakt:

goran.zdunic@krs.hr

Objava TOLVIN – Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Odjel za biologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ulica cara Hadrijana 8/A
Osijek, HR-31000 Osijek

Elektronička pošta: hackenberger@biologija.unios.hr

Vodite projekt „Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj“.

Zašto su komarci među najopasnijim životinjama na Zemlji?

Bez imalo pretjerivanja može se reći kako su komarci najopasnije životinje na svijetu. Naime, to su životinje čiji ubod uzrokuje najveći broj smrti na svijetu. Procjenjuje se kako samo od malarije godišnje oboli preko 200 milijuna ljudi od čega oko pola milijuna završi fatalno. No, pored malarije tu je cijeli niz drugih parazitnih i virusnih bolesti koje su, iako daleko manje letalne od malarije, uzrokom umiranja širom svijeta. Osim toga komarci predstavljaju i potencijalni rizik širenja novih vrsta ili sojeva virusa ili pak drugih još nepoznatih uzročnika bolesti.

Na koji način klimatske promjene utječu na populaciju komaraca u Hrvatskoj?

Komarci naseljavaju gotovo cijelu Zemlju. Samo na Islandu i Antarktiku za sada nema komaraca. Kažem za sada, jer svjedoci smo globalnih promjena. Kada se govori o globalnim promjenama prvenstveno se misli na globalno zagrijavanje i promjenu klime. Direktna posljedica globalne promjene klime je istovremena globalna promjena svih parametara ekoloških sustava. Te promjene se najbolje odražavaju u promjenama bioraznolikost kako u kvalitativnom tako i u kvantitativnom smislu. Na malim skalama, tj. na lokalnim razinama uočavaju se pojave novih vrsta kojih u prošlosti na tim mjestima nije bilo. Neke vrste se pojave sporadično, a neke se nastanjuju trajno. Takvo širenje područja rasprostranjenosti pojedinih vrsta obuhvaćaju i kopno i more. Od toga nisu lišene ni vrste komaraca. Eklatantan primjer je tigrasti komarac, poznat po prijenosu virusa uzročnika groznice zapadnog Nila. U prošlosti je taj komarac obitavao isključivo na području jugoistočne Azije. U Europi je prvi put pronađen u Albaniji 1979. Sljedećih jedanaest godina tigrasti komarac se nije pojavljivao u drugim europskim državama sve do 1990. godine kada je pronađen kod Genove u Italiji. Do kraja devedesetih tigrasti komarac je bio nastanjen na području gotovo cijele sjeverne Italije odakle se postepeno širio i na naše priobalje. Tako je vrsta koja je na našim otocima bila potpuno nepoznata, na nekima od njih danas postala dominantnom. Iako su mnogi poznati entomolozi tvrdili kako nema opasnosti širenja ove vrste u unutrašnjost Hrvatske, tigrasti komarac se raširio po cijeloj zemlji i danas ga ima kako u Dalmaciji tako i u Zagrebu i Osijeku. Srećom, groznica zapadnog Nila nije toliko letalna, no može prouzročiti znatne probleme vrlo mladim i vrlo starim osobama ili pak osobama s komorbiditetima. Kao što se poljoprivrednici suočavaju s novim kukcima koji čine štetu na urodima a koji nam dolaze s područja Jugoistočne Europe ili Bliskog istoka, kao što se i ribari susreću s vrstama riba kojih u Jadranu prije nije bilo, tako je za očekivati dolazak novih vrsta komaraca koji će se poput tigrastog komarca uspješno akomodirati na uvjete i trajno nastaniti. Već danas jedna istraživačka grupa prati naseljavanje japanskog komarca u Hrvatskoj koje je u tijeku.

Na koji način ćete u sklopu projekta stvoriti sustav predviđanja potrebe i načina kontrole i regulacije brojnosti populacija komaraca?

Već 2013. godine smo načinili nekoliko matematičkih modela pomoću kojih smo izuzetno uspješno simulirali dinamike populacija komaraca na području Osijeka. Prilikom izrade simulacija i njihovih validacija realno izmjerenim podacima na terenu, otkrili smo niz pravilnosti i zakonitosti koje omogućavaju predviđanje dinamike a time i znatno preciznije planiranje korištenja mjera kontrole. Uočili smo kako je predvidljivost dinamika populacija komaraca u ovom dijelu Europe vremenski ograničena na dva razdoblja tijekom sezone i kako su populacije u tim razdobljima najosjetljivije. Drugim riječima možemo izračunati u kojem vremenu treba poduzeti određene mjere kontrole kako bi se postigla maksimalna učinkovitost. Bitni čimbenici koji utječu na dinamiku populacije komaraca su temperatura, dužina dana, vlažnost zraka i dostupnost vode. Intrigantno je i zanimljivo kako promjene ovih parametara nemaju uvijek lako predvidljivu posljedicu na populacije komaraca nekog područja. Npr. na jednom dijelu Hrvatske povećanje prosječne godišnje temperature od 1°C će dovesti do povećanja ukupnog opterećenja komarcima za 10%, dok će jednaka promjena na drugom dijelu zemlje uzrokovati pad ukupnog opterećenja za 30%. Naime, povećanje temperature, s jedne strane produljuje sezonu i ubrzava životne cikluse, no s druge strane, u zavisnosti o predviđenom klimatskom scenariju za to područje, može značiti nedostupnost vode. Tijekom projekta ćemo izraditi scenarije promjena dinamike populacija komaraca za cjelokupno područje Hrvatske. Na taj način će se uočiti kritična područja na kojima se može očekivati eskalacija problema. Jednako tako ćemo simulacije prilagoditi karakterističnim područjima na kojima će tada biti moguće optimizirati mjere kontrole u skladu s parametrima specifičnim za to područje. Pomoću računalne simulacije proistekle iz ovog projekta na svakom od ciljnih područja biti će moguće optimizirati mjere kontrole i suzbijanja, te promjenom parametara prilagoditi optimizaciju promjenama klime.

Koje istraživačke aktivnosti provodite?

Aktivnosti projekta mogu se podijeliti u četiri cjeline. Prva cjelina je prilagođavanje simulacija specifičnim područjima što podrazumijeva i njihovu validaciju realnim podacima dobivenim na terenu. Druga cjelina je određivanje relevantnih podataka za svako područje što se čini kombiniranjem terenskih mjerenja i obrade na terenu dobivenih podataka. Terenska istraživanja obuhvaćaju aerofoto snimanja sa svrhom izrade digitalnih visinskih modela, izlučivanja ostalih relevantnih parametara (površina plavljenja, površina otvorenih i zaklonjenih naplavina, vegetacija) te uzorkovanja komaraca sa svrhom mjerenja sezonske dinamike. Podaci dobiveni na terenu se između ostalog koriste za kalibraciju i rekalibraciju simulacija za dotično područje. Treća cjelina istraživanja obuhvaća primjenu metoda dinamičkog energijskog budžeta za procjenu osjetljivosti pojedinih populacijskih kompartmenata tijekom sezone. Svrha ovih istraživanja je dodatno povećanje učinkovitosti tretiranja. Četvrta cjelina je automatizacija monitoringa, tj. iznalaženje načina daljinskih istraživanja komaraca što treba omogućiti daleko brže i pravodobnije odlučivanje o mjerama kontrole i suzbijanja. Sve četiri cjeline su međusobno isprepletene i iako se tri od njih odvijaju poglavito u Osijeku, a jedna u Zagrebu, zahvaljujući izvrsnoj komunikaciji i promptnoj razmjeni informacija, čini se kao da se sve odvija u jednoj instituciji. Osim ovih glavnih aktivnosti, u sklopu projekta radimo istraživanje javnog mijenja, a u planu je i upoznavanje javnosti s rezultatima projekta, te edukacija dionika iz sektora zdravstva, turizma i tzv. zelenog sektora.

U sklopu projekta koristite Biogents AG (BG-pro) klopke za komarce, na koji način vam pomažu u provedbi projekta?

Klopke za komarce su nam krucijalan dio opreme za terenska istraživanja. Pomoću ovih izvrsnih klopki u koje stavljamo atraktante (sredstva koja privlače komarce) u vrlo kratkom vremenu možemo skupiti znatan broj kukaca. Pomoću planskog uzorkovanja tako određujemo ukupno opterećenje komarcima na nekom području u određenom vremenu.

Koliko je Hrvatska pogodna za nastanjivanje invazivnih vrsta komaraca?

Dosadašnje iskustvo je pokazalo kako je područje Hrvatske jako pogodno za nastanjivanje mnogih organizama. Raznolikost geografskih osobina ili bolje rečeno biljnogeografskih osobina različitih područja naše zemlje pružaju raznolike uvjete kojima se lako prilagođava veliki broj organizama. Značaj tolike raznolikosti za dolazak novih vrsta postaje izraženo pogotovo u uvjetima globalne promjene klime. Veliki dio zemlje s obilježjima kontinentalne klime poprima obilježja submediterana. Svi organizmi, pa tako i komarci, kojima je preživljavanje, a time i naseljavanje u našu zemlju, bilo sprječavano nemogućnošću prezimljivanja jake hladne kontinentalne zime, sada više nemaju takvu zapreku. Osim toga, Hrvatska je bogata vodom nužnom za prvi dio životnog ciklusa komaraca. Stoga je logično za očekivati daljnje širenje i dolazak pojedinih, danas egzotičnih, vrsta komaraca u naše krajeve.

Smatrate li da je javnost dovoljno upućena u opasnost transmisivnih zaraznih bolesti?

U sklopu projekta istražujemo i javno mišljenje. Prve ankete su bile ispunjene u neočekivano velikom broju. To je pokazalo kako su ljudi itekako zainteresirani za ovu problematiku. Međutim, iz odgovora ne neka pitanja je već sada razvidno kako su informacije koje egzistiraju među pučanstvom nedostatne, a ponekad i krive. Stoga mislim kako javnost nije dovoljno upućena u opasnost prijelaznih zaraznih bolesti koje prenose komarci. Postoji nekoliko socioloških fenomena kada su u pitanju komarci i zarazne bolesti koje prenose. U krajevima u kojima su komarci stalan veliki problem ljudi su skloni u svojoj percepciji umanjivati opasnost zaraznih bolesti. Kako kod nas praktički malarije nema već jako dugo vrijeme, a kako su ostale bolesti koje komarci prenose ili rijetke ili još nepoznate kod nas, takva percepcija je potpuno očekivana. Međutim, pojava takvih bolesti je kod nas najvjerojatnije češća nego što se zna. Naime, simptomi npr. groznice zapadnog Nila nisu specifični i često se temeljem njih dijagnosticira „malo jača prehlada” ili „gripa”. Za pouzdanu dijagnostiku potrebno je specifično testiranje koje se u pravilu ne provodi. Ne treba zaboraviti da je naša glumica Mira Furlan, preminula upravo zbog zaraze tom bolešću putem uboda komarca.

Prema dosadašnjim rezultatima istraživanja u sklopu projekta, koje su moguće mjere prilagodbe kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj?

Dosadašnja istraživanja su pokazala kako u Hrvatskoj postoji najmanje pet regija specifičnih po dinamikama populacija komaraca i po vjerojatnosti očekivanih scenarija promjena klime. Svaka od tih regija zahtjeva drukčiji pristup, pa i drukčiju dugoročnu strategiju kontrole i suzbijanja. Nadalje, svaka regija je karakterizirana drukčijim kapacitetima i maksimalno mogućim opterećenjem stanovništva komarcima. Periodi najveće osjetljivosti populacija na tretiranja razlikuju se među regijama, a te razlike će postajati veće ili manje u zavisnosti od trendova promjene klime. Kako bi se na području neke općine ili županije trajno riješio problem komaraca nužan je period od najmanje sedam godina. Treba naglasiti kako, kada su komarci u pitanju, ne postoji univerzalno rješenje. Malarija je u Hrvatskoj iskorijenjena zahvaljujući, između ostalim, i dr. Andriji Štamparu. On je upotrebljavao dvije rigorozne i jednu biološku metodu. Rigorozne su bile upotreba dugo perzistirajućeg izuzetno jakog insekticida DDT-a i isušivanje, a biološka metoda je bila nastanjivanje ribe gambuzije gdje god je to bilo moguće. To je bila vrlo učinkovita kombinacija. DDT je uništavao odrasle komarce, gambuzija je uništavala ličinke, a isušivanjem se smanjila količina komarcima dostupne vode. Danas znamo da ovakvo rješenje iz potpuno logičnih, ekoloških, ekotoksikoloških i etički opravdanih razloga nije moguće.

U regijama u kojima se očekuju klimatske promjene koje pogoduju ekstremnim razvojem brojnosti populacija komaraca zbog povećanja dostupnosti vode mjere kontrole i suzbijanja je potrebno prilagoditi upotrebom odgovarajućih larvicida s karakteristikama pogodnim za dugotrajnu primjenu u svim vrstama voda u kombinaciji upotrebe adulticida što bliže mjestu izlijeganja. U regijama u kojima se očekuje produženje sezone opterećenja komarcima, ali uz jednaku ili manju dostupnost vode, mjere kontrole i suzbijanja treba prilagoditi serijskom primjenom larvicida i adulticida promjenjivom frekvencijom u zavisnosti od trenutnog statusa dinamike populacije komaraca.

Kako vi vidite daljnje mogućnosti doprinosa Vaše znanstvene grane u potrazi za rješenjima za prilagodbu klimatskim promjenama?

Prilagodba klimatskim promjenama je samo naizgled jednostavan proces. Jedan od razloga tome leži u činjenici kako ljudska vrsta posjeduje tehnologije kojima više ili manje uspješno kompenzira novonastale probleme. Npr. smanjena količina oborine se rješava bušenjem bunara ili navodnjavanjem iz drugih dostupnih izvora. Koliko god takva rješenja bila kratkotrajna, njih se mora uzeti u obzir kod planiranja i prognostike. Veliki problem je i što je za donošenje dobrih mjera prilagodbe klimatskim promjenama potreban i interdisciplinarni i transdisciplinarni pristup. Kod izrade simulacija i predviđanja promjena na razini ekoloških sustava potrebna su znanja od velikog broja različitih struka. Biološka i ekološka prognostika su simbioza bioloških, klimatoloških, toksikoloških i ekotoksikoloških, statističkih geobiokemijskih i informatičkih znanja. Ako prognostika obuhvaća i interakcije s proizvodnjom onda se ovim znanjima nužno pridodaju i znanja iz poljoprivrede i šumarstva. Svaka od navedenih znanosti je jednako važan dionik. Rješenja se ne smiju temeljiti na tzv. ekspertnim mišljenjima već na simulacijama i modelima temeljenim na poznatim i dokazanim znanstvenim činjenicama. Ekspertna mišljenja trebaju biti samo korektiv u primarnom postavljanju modela. No, pravilno validirane simulacije izrađene tehnologijama umjetne inteligencije trebaju biti temelj donošenja odluka o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama. Upravo u tome, u primjeni suvremenih računalnih tehnologija u biologiji i ekologiji počiva uloga našeg istraživačkog tima. Stoga držim kako su naše ekspertize i istraživanja nužna za donošenje optimalnih odluka o prilagodbama klimatskim promjenama.

U projektu se fokusirate na tri ranjiva sektora: zdravstva, sektor bioraznolikosti i sektor turizma. Smatrate li da su dionici iz tih sektora dovoljno svjesni tj. educirani o važnosti prilagodbe klimatskim promjenama, posebice kada su u pitanju vektori zaraznih bolesti?

Ova tri sektora se međusobno razlikuju u razini percipiranja važnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Dionici iz sektora zdravstva su upoznati s potencijalnim problemom širenja komarcima prenosivih bolesti. Međutim, zdravstveni sektor djeluje na principu rješavanja postojećih problema što je potpuno razumljivo. Zdravstveni sektor rješava probleme kada se pojave, a vrlo malo radi na prevenciji. To nije jednostavno objašnjiv problem jer je on posljedica jako velikog broja čimbenika od nedovoljno materijalnih sredstava do nedovoljne motivacije ili pak rizika vlastite ridikulizacije ili proglašenja paničarom. Danas je više „cool” negirati probleme i negirati opasnosti, nego upozoravati i inicirati rješavanje problema. Sektor turizma sve više shvaća probleme uzrokovane rastom populacija komaraca u pojedinim turističkim središtima. Međutim, njihova percepcija problema komaraca se svodi na ometajući neugodan učinak tih kukaca na turiste. Mislim da turistički sektor ne želi razmišljati o potencijalnim opasnostima izbijanje epidemije ili pak prijenosa parazita ili virusa s inozemnih gostiju na druge goste ili domaće stanovništvo. Sektor bioraznolikosti ili tzv. „zeleni” sektor najmanje percipira problem komaraca kao problem kojeg imperativno treba rješavati. Iz tog sektora uglavnom dolaze nerealni ideološki i ekstremni stavovi. Primjer tome su tvrdnje kako su pojedine vrste komaraca ugrožene te kako trebaju zaštitu. Također su tu i tvrdnje kako smo mi ljudi uzurpatori i kako su komarci ovdje živjeli prije nas. Bezbrojni su primjeri takvih stavova koji potječu uglavnom iz zelenog sektora. Kako je zeleni sektor u Hrvatskoj politički dosta jak, vrlo često predstavlja glavnu prepreku učinkovitom trajnom rješavanju problema kontrole i suzbijanja komaraca. Premalen je broj ljudi iz tog sektora koji razumiju pojmove održivog razvoja i održive zaštite prirode i okoliša. Vrlo često spominjem primjer Sultanskih močvara u Turskoj. To je područje od iznimnog ornitološkog značaja na kojem se gnijezdi nekoliko izuzetno ugroženih vrsta ptica. Zaštićeno je Ramsarskom konvencijom kao značajno močvarno stanište. Godinama je zeleni sektor Turske onemogućavao tretiranje komaraca na tom području pod izlikom zaštite. Onda se u jednom trenutku dogodilo izbijanje epidemije malarije. Nakon što je nekoliko djece umrlo vlada je u najvećoj tišini angažirala vojsku i isušila preko 90% područja u manje od tri godine. To je primjer nerazumijevanja održivog čuvanja i posljedica takvog „čuvanja” značajnih područja. Na pojedinim područjima Hrvatske trajno rješavanje problema komaraca je upitno upravo iz razloga stopiranja primjene metoda kontrole i suzbijanja na zaštićenim područjima. Jedan od ciljeva ovog projekta je edukacija svih dionika te motivacija sagledavanju problema i pristupanju njihovom rješavanju te iznalaženje optimalnih metoda kontrole i suzbijanja populacija komaraca na zaštićenim područjima u Hrvatskoj.

Postoje li neka područja u Republici Hrvatskoj koja su podložnija većoj brojnosti populacija komaraca? Koja?

Komarci koji nastanjuju Hrvatsku mogu se ultimativno podijeliti na dvije skupine, tzv. gradske i tzv. šumske ili poplavne komarce. Potencijal opterećenja gradskim komarcima je više-manje sličan na cijelom području naše zemlje. Međutim, potencijal opterećenja stanovništva šumskim komarcima je daleko veći na područjima koja obiluju većim vodenim kompartmentima (bare, jezera, nizinske rijeke, poplavne ili stalne močvare, itd.). Na tim područjima opterećenje stanovništva komarcima je i do preko tisuću puta veće nego na drugim područjima. Gotovo cijela Istočna Hrvatska, poglavito uz rijeke Savu, Dravu i Dunav je jedinstvena glede ekstremno velikog opterećenja stanovništva komarcima. Područje delte Neretve, Lonjsko polje i općenito porječje rijeke Save u Središnjoj Hrvatskoj, te rijeke Mirna i Raša u Istri, također su područja sa značajno velikim populacijama komaraca.

Primjenjuju li ta područja već neke mjere prilagodbe u odnosu na kontrolu populacije komaraca?

Na žalost ne primjenjuju. To ne znači kako se na tim područjima ne provode mjere kontrole i suzbijanja! Te mjere se provode  tijekom više desetljeća ustaljenim načinom. Takav način može se usporediti gašenjem požara u trenutku kada on postane „prevelik”, tj. kada počinjemo i sami gorjeti. Takvim pristupom se ne rješava problem. Prije nastupanja mjerljivih promjena klime iz godine u godinu je broj komaraca oscilirao poglavito u korelaciji s količinom dostupne vode. U tzv. poplavnim godinama bi bilo više komaraca, a u sušnim (s manje oborine, nižim vodostajima i uz manju količinu i učestalost plavljenja) bi ih bivalo manje. No, klimatske promjene su na nekim područjima uzrokovale rapidno povećanje brojnosti komaraca unatoč sve većoj količini uloženih sredstava za njihovo suzbijanje. Mjere koje se danas primjenjuju na ovim područjima počivaju prvenstveno na uništavanju odraslih jedinki u trenutku kada one dospijevaju u naseljena područja, odnosno tek kada postanu smetnja stanovnicima. Donekle se upotrebljavaju i larvicidna sredstva, no način i vrsta larvicida koji se primjenjuju rijetko mogu dosegnuti više od 5% učinkovitosti na smanjenje populacije. Na taj način se iz godine u godinu ponavlja uvijek jednaki scenarij, a populacije komaraca ostaju stabilne te i dalje egzistiraju kao problem. Jedan od ciljeva ovog projekta je uspostaviti model kojim se može optimizirati i pratiti tijek suzbijanja populacija komaraca s konačnim ciljem spuštanja brojnosti komaraca ispod donjeg pesimuma brojnosti, tj. ispod granice održive stabilnosti njihovih populacija. Na pojedinim područjima će najvjerojatniji scenarij klimatskih promjena za to područje imati povoljan, a na nekima negativan utjecaj na učinkovitost tradicionalno primijenjenih metoda. Upravo je to zadatak projekta, predvidjeti kakav će učinak najvjerojatniji scenarij promjene klime za neko područje imati na primjenjivost uobičajenih metoda te kako te metode optimizirati i prilagoditi takvom scenariju.

Na temelju istraživanja napisat ćete mjere prilagodbe za primjenu na lokalnoj razini. Prema Vašem mišljenju koliko je važno djelovanje jedinica lokalne samouprave u prilagodbi na klimatske promjene?

Djelovanje jedinica lokalne samouprave nije samo važno već i nužno. Nametanje pravila i zadataka rijetko kada se pokazalo dugoročno prihvatljivim. Ukoliko lokalne jedinice samouprave shvate na čemu treba temeljiti borbu s komarcima, pola posla je obavljeno. No, kada je lokalna vlast u pitanju postoje određeni problemi iz domene socioloških fenomena, koje je teško promijeniti i o kojima nije uputno govoriti. Suština problema leži u činjenici kako su na nekim područjima komarci od problema prerasli u resurs. Ako uzmete samo primjer Osijeka i pogledate koliki novac se mobilizira za rješavanje problema komaraca onda ćete zapaziti kako se radi od pet do preko petnaest milijuna kuna godišnje. To je izuzetno velika količina novca koju netko dobiva za tretiranje komaraca. Ako uzmemo u obzir da je prosječna količina novca utrošenog na kontrolu i suzbijanje komaraca na području grada Osijeka oko pet milijuna kuna godišnje, i da je tako već cijeli niz godina, dobiva se ogromna količina utrošenih sredstava za rješavanje problema koji nije riješen. Onome tko dobiva ta sredstva komarci su resurs i nije teško za pretpostaviti kako mu nije lijepa pomisao ostati bez njega. Na žalost to je kratkovidno gledanje kao posljedica vjerojatno znatne količine neznanja. Naime, kako isušivanje pojedinih područja danas ni u kojem slučaju ne dolazi u obzir, sva područja s egzistirajućim problemom komaraca će i dalje sadržavati prirodni potencijal za rast njihovih populacija. Stoga će posao kontrole i suzbijanja biti potreban i jednakog (ako ne i jačeg) intenziteta i dalje. Jedino što će uz utrošenu jednaku količinu novaca stanovništvo biti pod daleko manjim, u usporedbi s današnjim, zanemarivim, opterećenjem komarcima. Stoga nam je namjera kroz  projekt predviđenim radionicama educirati dionike iz lokalnih samouprava i uputiti ih na prednosti suvremenog načina rješavanju problema komaraca u svjetlu klimatskih promjena na njihovom području.

Smatrate li da je potencijal suradnje između znanstvenika i lokalnih samouprava dovoljno iskorišten?

Usudio bih se reći kako je, prema mojim saznanjima, potencijal suradnje između znanstvenika i lokalnih samouprava posve neiskorišten. Doduše, nije na svim područjima jednaka situacija, no uglavnom je tako. Lokalne samouprave traže gotova i brza rješenja koja se mogu birokratizirati i operativno izvesti tijekom jedne godine ili eventualno najduže tijekom jednog mandata. Većina znanstvenika nudio znanstvena istraživanja i eventualno „ekspertna mišljenja”. Vrlo mali broj znanstvenika je hrabro uhvatiti se u koštac s problemom i ponuditi najbolje rješenje. Taj problem je univerzalno prisutan u Hrvatskoj. Npr. imamo nekoliko vrlo dobrih znanstvenika koji se bave komarcima, no njihov domet je hvatanje, determinacija vrsta i određivanje relativne brojnosti. Među njima imate i taksonome koji izučavaju morfološke i genetske značajke pojedinih vrsta te genetičku varijancu iste vrste na različitim područjima. To su sve važni podaci i korisna akademska istraživanja sa značajnim novim biološkim znanstvenim činjenicama. Neki od tih znanstvenika čak i „uvale” lokalnim samoupravama takva istraživanja uz monitoring komaraca na njihovom području. Međutim, to nije ono što je potrebno za trajno ili bilo kakvo rješavanje problema. Monitoring je dakako nužan, no ne može biti svrha samog sebi. Nekim lokalnim samoupravama su potrebne godine kako bi shvatile da investiraju u istraživanja čiji su im rezultati neupotrebljivi za rješavanje problema kojeg imaju. Na taj način se stvara nepovjerenje lokalne samouprave i općenito stanovništva prema znanstvenoj zajednici pa je i to jedan od razloga zbog čega potencijal suradnje između znanstvenika i lokalnih samouprava nije dovoljno iskorišten.

Možete li izdvojiti neki, prema Vama, pozitivan primjer prilagodbe mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama (u Hrvatskoj ili inozemstvu)?

Ako se prođe kroz relevantnu literaturu može se primijetiti veliki prijepor između znanstvenika oko toga mogu li se ili ne metode kontrole i suzbijanja komaraca prilagoditi klimatskim promjenama. Međutim, jednako tako se može uvidjeti kako se više radi o sukobu ekspertnih mišljenja, a manje o sukobu znanstvenih argumenata. Praksa mjera za kontrolu i suzbijanje komaraca je izuzetno kompleksna i stoga je teško izuzeti primjer koji bi u potpunosti odgovorio na ovo pitanje. Osim toga navođenje primjera iz drugih zemalja može zapravo biti potpuno besmisleno. Npr. Finci, Šveđani i Danci imaju velike uspjehe u suzbijanju komaraca. Međutim dinamika populacija i trajanje sezone komaraca u tim zemljama su neusporedivo jednostavniji, a prilagodba klimatskim promjenama se svodi na raniji početak prvih larvicidnih tretmana. Prije nekoliko godina smo za potrebe jednog projekta kontaktirali nekoliko znanstvenika iz tog dijela Europe i kada smo im rekli kako se radi o području Južne Europe svi do jednog su rekli „kako je to nešto drugo” i kako se ne bi hvatali u koštac s problemom komaraca „toliko južno”. No, svakako bih od pozitivnih primjera istakao primjer zaštićenih močvara nedaleko od grada Izmita u Turskoj, gdje je problem komaraca dugoročno riješen tijekom sedam godina adaptivnom strategijom isključivo uobičajenim metodama adulticidnog i larvicidnog tretiranja. Tijekom tog projekta monitoring područja su obavljale kako vladine agencije tako i nevladine udruge i institucije.  Osim značajnog smanjenja brojnosti komaraca nije opažena niti jedna druga mjerljiva promjena u biodiverzitetu ili općenito samom staništu.

Popis publikacija prof.dr.sc. Branimira Hackenbergera Kutuzovića možete pregledati OVDJE.

Biografija autora

Branimir K. Hackenberger rođen je u Osijeku gdje je završio temeljno obrazovanje i studij biologije i kemije. Magisterij i doktorat je izradio na Institutu Ruđer Bošković te je 2001. godine stekao akademski stupanj doktora znanosti iz područja biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog istraživanja Branimira K. Hackenbergera je istraživanje kvantitativnih ekotoksikoloških i ekoloških procesa i njihova karakterizacija u ekološkim sustavima te istraživanje ranjivih sektora prirodnih ekosustava i bioraznolikosti te u transverzalnom sektoru upravljanje rizicima. Posebno područje istraživanja je matematičko modeliranje, strojno učenje, Big Data, te optimizacija sustava primjenom statističkih metoda. Do sada je objavio ukupno 63 znanstvena rada, od čega 44 radova (6 radova kao prvi autor i 22 radova kao dopisni autor) u časopisima koje referira baza Current Contents. Tridesetak znanstvenih radova (više od 2/3) objavljeno je u časopisima s faktorom odjeka većim od medijana (Q1-16 radova i Q2-17 radova) područja (sukladno klasifikaciji Journal Citation Reports – ISI Thompson). Osim toga objavio i jedno poglavlje u knjizi, te jedan softver. Recenzent je u brojnim časopisima koje citira CC baza, te član pet strukovnih udruga u Hrvatskoj i u inozemstvu. Recenzent je projekata Hrvatske zaklade za znanost. Predaje na preddiplomskom i diplomskim studijima Odjela za biologiju, kao i na poslijediplomskom studiju Zaštita prirode i okoliša u Osijeku. Osnivač je Laboratorija za analizu bioloških sustava te predstojnik Zavoda za kvantitativnu ekologiju Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Objava Intervju: Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Od važnih informacija s konferencije, izdvajamo:

• Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja najavili su javni poziv za jedinice lokalne i regionalne samouprave za neposredno sufinanciranje, kojeg će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) uskoro objaviti.
• Šibensko-kninska županija i Vodice predstavili svoje napore za prilagodbu na klimatske promjene.
• Naglasak je stavljen na prirodna rješenja (eng. nature-based solutions) za prilagodbu te je osviještena potreba za uključivanjem prezentiranih rješenja/mjera u urbanističke i prostorne planove.
• Istaknuta je i potreba za suradnjom jedinica lokalne samouprave na projektima/temama adaptacije s ciljem boljeg povezivanja i suradnje.
• Platforma znanja nudi vrijedne informacije za buduće gradonačelnike i gradske vijećnike.

Poveznica na program: https://door.hr/wp-content/uploads/2021/05/Adriadapt-nacionalna-konferencija-program.pdf

Prezentacije s konferencije dostupne su na sljedećim poveznicama:

• Dunja Mazzocco Drvar, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja– Jačanje podrške Uprave za klimatske aktivnosti jedinicama lokalne i regionalne samouprave: https://adriadapt.eu/wp-content/uploads/2021/05/Dunja-Mazzocco-Drvar-Ministarstvo-gospodarstva-i-odrzivog-razvoja-Jacanje-podrske-Uprave-za-klimatske-aktivnosti-jedinicama-lokalne-i-re.pdf
• Sanja Slavica Matešić, Šibensko-kninska županija; Martina Baučić, Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije; Igor Ružić, Građevinski fakultet, Sveučilište u Rijeci– Pilot područje: Šibensko-kninska županija – „Put prema prilagodbi obalnog područja Šibensko-kninske županije“:
  • https://adriadapt.eu/wp-content/uploads/2021/05/Konferencija_SKZ_Sanja_11_05_21.pdf
  • https://adriadapt.eu/wp-content/uploads/2021/05/Konferencija_SKZ_FGAG_Martina_11_05_21.pdf
  • https://adriadapt.eu/wp-content/uploads/2021/05/Konferencija_SKZ_GF_Igor_11_05_21.pdf
• Marko Lugović i Vedran Petrov, Grad Vodice– Pilot područje: Grad Vodice – „Vodice pod vodom“: https://adriadapt.eu/wp-content/uploads/2021/05/Adriadapt_RH-konf_Vodice.pdf
• Daria Povh Škugor i Ivan Sekovski, PAP/RAC– Predstavljanje platforme AdriAdapt:
  • https://prezi.com/view/51n6h8AalL6MzAxSQ941/
  • https://adriadapt.eu/wp-content/uploads/2021/05/Sekovski_Adriadapt_11svibnja.pdf
• Ana-Maria Boromisa, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO)– Mogućnosti za financiranje prilagodbe gradova i regija: https://adriadapt.eu/wp-content/uploads/2021/05/Ana-Maria-Boromisa-Institut-za-razvoj-i-medunarodne-odnose-IRMO-Mogucnosti-za-financiranje-prilagodbe-gradova-i-regija.pdf
• Prijedlozi za suradnju:https://prezi.com/view/JwPDDebURnrDt2SlNYcF/

Videozapisi s konferencije dostupni su na sljedećim poveznicama:

• Globalne promjene, lokalne posljedice + Klimatske promjene i podizanje morske razine: https://www.youtube.com/watch?v=6J6SANsHb4g&list=PLxHQIo4o-QnU2tevW8MrbOJKHOT0dqG4F
• Promotivni video projekta Adriadapt: https://www.youtube.com/watch?v=7AT512S4lks&list=PLxHQIo4o-QnWKQeSin4BvGOJPvlrYFz0O
• Projektna pilot područja za Hrvatsku: https://www.youtube.com/watch?v=LAT4V3F_y-s&list=PLxHQIo4o-QnVkFKM1dKJ4K2frze-w43-o
• Snimka konferencije: https://www.youtube.com/watch?v=gOc_o2ctJbY

Ova nacionalna konferencija održala se u okviru projekta Adriadapt. Adriadapt – informacijska platforma o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice, združeni je napor šest talijanskih i pet hrvatskih partnera s ciljem promicanja lokalne i regionalne otpornosti kroz razvitak baze znanja potrebne za utvrđivanje odgovarajućih opcija za prilagodbu klimatskim promjenama i pripadajuće planiranje.

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem Programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska.

Partneri organizatori: PAP/RAC, Državni hidrometeorološki zavod, Grad Vodice, Šibensko-kninska županija i Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Poveznica na platformu AdriAdapt: https://adriadapt.eu/
Poveznica na mrežnu stranicu projekta Adriadapt: https://www.italy-croatia.eu/web/adriadapt
Poveznica na projektni YouTube kanal: https://www.youtube.com/channel/UCtSnttksTOy4K7ueS5LVeCg/videos

Objava Održana je konferencija “Klima se mijenja – promijenimo se i mi! – Konferencija za obalne županije, gradove i općine” pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Dana 11. svibnja 2021. godine, u online formatu održat će se konferencija “Klima se mijenja – promijenimo se i mi! – Konferencija za obalne županije, gradove i općine”.

Konferencija će okupiti predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, razvojnih agencija i relevantnih centara i institucija te zainteresiranu javnost. Sudionici će imati priliku upoznati se s načinima na koje donositelji odluka mogu (o)jačati oporavak i prilagodbu svojih područja na utjecaje klimatskih promjena. Osim ideja i uspješnih inicijativa, prezentirat će se i različite mogućnosti financiranja.

Prijava na konferenciju je obavezna putem poveznice: https://us02web.zoom.us/meeting/register/tZEvc-mprz8sHt23OzQVujH7SUZgkXEvsnhx. Broj sudionika je ograničen.

Ova nacionalna konferencija održat će se u okviru projekta #ADRIADAPT. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Partneri organizatori: PAP/RAC, Državni hidrometeorološki zavod, Grad Vodice, Šibensko-kninska županija i Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Poveznica na dnevni red: https://door.hr/wp-content/uploads/2021/04/Adriadapt-nacionalna-konferencija-program.pdf

Poveznica na platformu AdriAdapt: https://adriadapt.eu/
Poveznica na mrežnu stranicu projekta Adriadapt: https://www.italy-croatia.eu/web/adriadapt

Izvor slike:

https://pixabay.com/photos/trogir-historic-center-city-port-4166786/

Objava Online konferencija “Klima se mijenja – promijenimo se i mi! – Konferencija za obalne županije, gradove i općine”. pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Male otočne države u razvoju (eng. Small Island Developing States, SIDS) su među prvima osjetili posljedice klimatskih promjena te se nalaze na prvoj liniji štetnih posljedica uzrokovanih klimatskim promjenama koje utječu na obalna područja i otoke porastom razine mora, olujnim udarima, povećanom erozijom obale i toplijom temperaturom obalnog mora.

Utjecaj klimatskih promjena na te male otočne države je ubrzaniji i intenzivniji radi njihovih malih kopnenih površina, zemljopisne izolacije, ograničenih prirodnih resursa i osjetljivih ekosustava, kao i veće osjetljivosti na prirodne katastrofe. Mnogi od prirodnih resursa na tim otocima su već ugroženi radi antropogenih utjecaja poput pretjerane eksploatacije, prekomjerne sječe, zagađenja te krčenja šuma radi dobivanja poljoprivrednih kultura. Također, mnogi se otoci bore s problemom svojih krhkih gospodarstava, iseljavanjem aktivnog stanovništva, političkom nestabilnosti, visokim uvoznim troškovima kao i velikoj ovisnosti o vanjskoj pomoći. Puno otočkih država nema dovoljno ni ljudskih ni novčanih resursa za borbu protiv klimatskih promjena te bi zbog toga moglo doći do povećavanja siromaštva, gladi, ekonomske i socijalne nejednakosti, te daljnje degradacije prirode. Kako bi se male otočne države što bolje i lakše prilagodile klimatskim promjenama Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Fond za globalni okoliš (GEF) napravili su zajedno s AustralianAid pokretom cijeli program vezan uz tu tematiku.

Ciljevi tog programa su:

• smanjiti ranjivost i poboljšati prilagodljivost lokalnih zajednica na negativne utjecaje klimatskih promjena,
• pružiti otočnim državama konkretna iskustva s terena vezana uz prilagodbu na lokalne klimatske promjene,
• poticati prilagodbu zasnovanu na zajednici (eng. Community Based Adaptation, CBA) koja se potiče unutar nacionalnog programa borbe protiv klimatskih promjena.

Kako bi se ostvarili ciljevi projekata vezanih uz CBA ulaže se u razvoj kapaciteta, podizanje svijesti kao i povećanje otpornosti lokalnih zajednica na klimatske promjene putem održivih rješenja temeljenih na prirodi koja optimiziraju ekološke, ekonomske i socijalne funkcije. Održivo gospodarenje šumskim i obalnim resursima također doprinosi dobrobiti za okoliš.

Neki od primjera projekata gdje je primijenjen CBA su: razvoj klimatski pametne poljoprivrede na Kubi, poboljšanje očuvanja vodenih resursa i kvalitete vode u Kiribatiju, razvoj agro šumarstva u Timor Lesteu te poboljšanje rezistentnosti obalnih zajednica na Mauricijusu.

Prilagodba otoka u drugim državama EU

I u Europi obalna područja i otoci su ugroženi radi posljedica klimatskih promjena. Očekuje se da će porast globalnih temperatura dovesti do više razine mora širom svijeta uglavnom zbog topljenja ledenjaka, kontinentalnog leda i toplinskog širenja oceana. Ako će se emisije stakleničkih plinova i dalje povećavati, predviđa se da će prosjek povećanja razine mora u Europi biti veći za 0,37 metara do 2080. godine. Ako se obala dodatno ne zaštiti, očekuje se da će ovaj porast razine mora rezultirati štetom od približno 25 milijardi eura godišnje.

Da bi se države što bolje prilagodile tim posljedicama, Europska komisija je u sklopu projekta Climate ADAPT izdala publikaciju Primjeri prilagodbe posljedicama klimatskih promjenama u državama EU  gdje su navedena dva otočna primjera:

Malta – Na Malti je predstavljen integrirani pristup suzbijanja poplava. Poplave na tom otoku su već dulje vrijeme problem, a klimatske promjene samo povećavaju taj rizik od poplava. Učestalost jakih kiša je u porastu, a urbani sustavi odvodnje često nisu u mogućnosti primiti povećanu količinu vode. Povećani gospodarski rast i urbanizacija povećavaju količinu betona te se smanjuje površina tla koja bi mogla upiti višak vode, stvarajući time uvjete za poplave. Bujice oštećuju imovinu i ceste te čak odnose i ljudske živote, a neizravni učinci uključuju narušeno zdravlje i zagađenje te eroziju obale i oštećenje luka.

Istodobno, postoji i potreba za vodom. Radi posljedica klimatskih promjena kiše su nepredvidljivije, a razina podzemnih voda pada.

Kako bi se riješili ti problemi napravljen je Nacionalni projekt pomoći u poplavama (eng. National Flood Relief Project, NFRP). Tehnički uvjeti projekta su bili zahtjevni: izgradnja 11 podzemnih tunela za ublažavanje problema s poplavama te povećanje nacionalnog rezervata vode za 700.000 m³. Tu su i 52 separatora vode u tunelima koji će pomoći u filtriranju kišnice.

Kreta – Kao i većina Mediterana, Kreta se suočava sa sve većim posljedicama klimatskih promjena: suša, nedostatak vode, visoke ljetne temperature, šumski požari te gubitak biološke raznolikosti. Kreta je najveći i najmnogoljudniji  grčki otok i peti otok po veličini u Sredozemnom moru. Poznata je po svojim surovim planinama, endemskoj flori i fauni kao i mnogim zaštićenim prirodnim područjima. Turizam i poljoprivreda glavne su ekonomske grane Krete.

Kako bi se što bolje prilagodila klimatskim promjenama, Kreta je putem projekta RegioClima učila na iskustvima drugih EU regija koje su imali sličan izazov pri suočavanju sa klimatskim promjenama.

Dvoje partnera u projektu dali su primjere dobrih praksi koje su također lako primjenjive na Kretu. Jedan primjer je iz razvojne agencije na Cipru koji ima probleme s vodom slične kao na Kreti: upravljanje vodom u polusušnom području, gdje se oskudan vodeni resurs koristi kao voda za piće i za navodnjavanje. Cipar je naučio vrijedne lekcije o uštedi vode pomoću shema ponovne upotrebe otpadnih voda. Ovaj projekt bit će izuzetno vrijedan za upravljanje otpadnim vodama na Kreti, iako su sheme ponovne upotrebe otpadnih voda još uvijek u ranoj fazi.

Drugi primjer je prilagodba uzgoja vinove loze u regiji Veneto u Italiji koja ima slične uvjete za proizvodnju vinove loze onima na Kreti. Talijanski pristup prilagodbi sadnje novih sorti na temelju promjenjivih klimatskih uvjeta, kao i novih strategija za upotrebu vode i tla kao i sprječavanje bolesti su relativno jednostavna, jeftina tehnička rješenja koja su se pokazala prenosivim na područje Krete.

Hrvatski otoci

I hrvatski otoci osjećaju sve više posljedice klimatskih promjena pa se moraju i prilagoditi tim posljedicama. U „Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu“, u Prioritetu 2. Osiguranje preduvjeta za gospodarski razvoj ruralnih područja, priobalja i otoka, navedene su mjere prilagodbe: mjere vrlo visoke važnosti, mjere visoke važnosti i mjere srednje važnosti. „Štete od podizanja razine mora na uskom obalnom pojasu i niskim obalama hrvatskog Jadrana bit će smanjene primjenom odgovarajućih mjera planiranja novih i saniranja postojećih ugroženih dijelova naselja i infrastrukture. U priobalju i na otocima treba se prilagoditi potencijalno novim uvjetima za bavljenje ribarstvom i akvakulturom u skladu s rezultatima klimatskog modeliranja koje predviđa povećanje temperature mora, pri čemu može doći do migracije hladnoljubivih vrsta (škamp, oslić) prema hladnijim ili dubljim morima te do porasta brojnosti stranih vrsta i utjecaja na domaće vrste. Promjenama u cirkulaciji vode zbog termohalinih uzroka može doći do smanjenja primarne produkcije s padom brojnosti pelagične ribe, a zbog povećane kiselosti mora može doći do slabijeg rasta i veće smrtnosti školjkaša… Jačanje otpornosti prirodnih resursa prilagodljivim upravljanjem ribarstvom: Razvijanje sustava monitoringa stanja bioresursa u slanoj i slatkoj vodi koji će obuhvatiti i praćenje stanja hranidbene mreže morskih organizama te povećanje uključenosti ribara u sektor turizma“.

Kako bi se vidjelo koliko su otoci ranjivi na klimatske promjene napravljene su Procjene ranjivosti i rizika od klimatskih promjena za otoke Brač i Korčulu u sklopu Joint_SECAP projekta.

U toj procjeni provedena je analiza za:

• sektor poljoprivrede u odnosu na sušu,
• sektor zdravlja u odnosu na toplinske udare,
• sektor vodoopskrbe u odnosu na sušu,
• sektor turizma u odnosu na visoke temperature i obilne oborine,
• sektor ribarstva u odnosu na porast temperature mora, razine mora, kiselosti mora i promjene cirkulacije mora,
• obalni pojas u odnosu na poplave mora.

Rezultati procjene mogu se koristiti tijekom planiranja strateških dokumenata svih jedinica lokalne samouprave otoka Brača i Korčule kako bi se sustavno uvodile mjere prilagodbe klimatskim promjenama uzimajući u obzir procijenjene rizike.

U izradi je SECAP studija mjera tih otoka na prilagodbu klimatskim promjenama koja se očekuje tijekom 2021 godine.

Autorica teksta je M.Sc. Saša Danon, dipl. ing. šumarstva. Diplomirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala održivo tropsko šumarstvo u sklopu SUTROFOR (Sustainable tropical forestry) Erasmusmundus magisterija na TU Dresden u Njemačkoj i AgroParisTech ENGREF Montpellier u Francuskoj. Zainteresirana je za tematike vezane uz zaštitu prirode, šumarstvo, ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama te za mehanizme vezane uz šumarstvo i klimatske promjene kao što su REDD +, LULUCF i ostali. Trenutno radi kao komunikacijski menadžer u obiteljskoj firmi Danon d.o.o, koja se bavi distribucijom i prodajom repromaterijala za poljoprivredu, ali i piše o temama koje se bave zaštitom okoliša, klimatskim promjenama, šumarstvom, poljoprivredom i dr. Izvještavala je i s nekoliko COP UNFCCC i drugih konferencija sličnih tematika.

Izvori teksta:

https://reliefweb.int/report/world/local-solutions-adapting-climate-change-small-island-developing-states

https://www.thegef.org/topics/small-island-developing-states

https://www.adaptation-undp.org/projects/undp-sids

https://www.weadapt.org/knowledge-base/community-based-adaptation

http://blogs.edf.org/growingreturns/2020/03/11/cuba-teach-us-about-climate-smart-agriculture/

https://www.thegef.org/project/south-tarawa-water-supply-project

https://weseedchange.org/this-is-a-farm-agroforestry-feeds-communities-in-timor-leste/

https://www.adaptation-undp.org/projects/af-mauritius

https://climate-adapt.eea.europa.eu/

https://climate-adapt.eea.europa.eu/metadata/publications/climate-change-adaptation-practice-across-the-eu/11246684 (str.50-52 i 66-68)

https://ec.europa.eu/regional_policy/en/projects/malta/an-integrated-approach-to-flood-relief

https://ec.europa.eu/budget/euprojects/national-flood-relief-project_en

https://www.researchgate.net/publication/222836546_Case_Study_-_Wastewater_Reuse_in_Limassol_as_an_Alternative_Water_Source

https://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0019/341074/pfas-report-20170606-h1330-print-isbn.pdf

https://www.italy-croatia.eu/web/jointsecap

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_921.html

https://www.dalmacija.hr/aktualno/dogadanja/clanak/artmid/1890/articleid/23817/izradena-analiza-ranjivosti-i-rizika-na-ucinke-klimatskih-promjena-za-podrucje-otoka-braca

https://www.velaluka.hr/eu-projekti/joint-secap

Izvor slike:

https://pixabay.com/photos/bol-sea-adria-croatia-golden-horn-838285/

Objava Prilagodba otoka klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.