Klimatske promjene i njihove posljedice i dalje su jedan od najvećih izazova s kojima se u današnje vrijeme suočavaju naš planet i naše čovječanstvo. Varijacije klime ne utječu samo na okoliš i otpornost prirodnih ekosustava, već imaju posljedice na svaki sektor gospodarstva i društva, uključujući ekonomsku stabilnost, poljoprivredu i sigurnost hrane, pristup vodi i sanitarne uvjete, zdravlje i dobrobit, obrazovanje, turizam i egzistenciju.
Male otočne države u razvoju (eng. Small Island Developing States, SIDS) su među prvima osjetili posljedice klimatskih promjena te se nalaze na prvoj liniji štetnih posljedica uzrokovanih klimatskim promjenama koje utječu na obalna područja i otoke porastom razine mora, olujnim udarima, povećanom erozijom obale i toplijom temperaturom obalnog mora.
Utjecaj klimatskih promjena na te male otočne države je ubrzaniji i intenzivniji radi njihovih malih kopnenih površina, zemljopisne izolacije, ograničenih prirodnih resursa i osjetljivih ekosustava, kao i veće osjetljivosti na prirodne katastrofe. Mnogi od prirodnih resursa na tim otocima su već ugroženi radi antropogenih utjecaja poput pretjerane eksploatacije, prekomjerne sječe, zagađenja te krčenja šuma radi dobivanja poljoprivrednih kultura. Također, mnogi se otoci bore s problemom svojih krhkih gospodarstava, iseljavanjem aktivnog stanovništva, političkom nestabilnosti, visokim uvoznim troškovima kao i velikoj ovisnosti o vanjskoj pomoći. Puno otočkih država nema dovoljno ni ljudskih ni novčanih resursa za borbu protiv klimatskih promjena te bi zbog toga moglo doći do povećavanja siromaštva, gladi, ekonomske i socijalne nejednakosti, te daljnje degradacije prirode. Kako bi se male otočne države što bolje i lakše prilagodile klimatskim promjenama Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Fond za globalni okoliš (GEF) napravili su zajedno s AustralianAid pokretom cijeli program vezan uz tu tematiku.
Ciljevi tog programa su:
- smanjiti ranjivost i poboljšati prilagodljivost lokalnih zajednica na negativne utjecaje klimatskih promjena,
- pružiti otočnim državama konkretna iskustva s terena vezana uz prilagodbu na lokalne klimatske promjene,
- poticati prilagodbu zasnovanu na zajednici (eng. Community Based Adaptation, CBA) koja se potiče unutar nacionalnog programa borbe protiv klimatskih promjena.
Kako bi se ostvarili ciljevi projekata vezanih uz CBA ulaže se u razvoj kapaciteta, podizanje svijesti kao i povećanje otpornosti lokalnih zajednica na klimatske promjene putem održivih rješenja temeljenih na prirodi koja optimiziraju ekološke, ekonomske i socijalne funkcije. Održivo gospodarenje šumskim i obalnim resursima također doprinosi dobrobiti za okoliš.
Neki od primjera projekata gdje je primijenjen CBA su: razvoj klimatski pametne poljoprivrede na Kubi, poboljšanje očuvanja vodenih resursa i kvalitete vode u Kiribatiju, razvoj agro šumarstva u Timor Lesteu te poboljšanje rezistentnosti obalnih zajednica na Mauricijusu.
Prilagodba otoka u drugim državama EU
I u Europi obalna područja i otoci su ugroženi radi posljedica klimatskih promjena. Očekuje se da će porast globalnih temperatura dovesti do više razine mora širom svijeta uglavnom zbog topljenja ledenjaka, kontinentalnog leda i toplinskog širenja oceana. Ako će se emisije stakleničkih plinova i dalje povećavati, predviđa se da će prosjek povećanja razine mora u Europi biti veći za 0,37 metara do 2080. godine. Ako se obala dodatno ne zaštiti, očekuje se da će ovaj porast razine mora rezultirati štetom od približno 25 milijardi eura godišnje.
Da bi se države što bolje prilagodile tim posljedicama, Europska komisija je u sklopu projekta Climate ADAPT izdala publikaciju Primjeri prilagodbe posljedicama klimatskih promjenama u državama EU gdje su navedena dva otočna primjera:
Malta – Na Malti je predstavljen integrirani pristup suzbijanja poplava. Poplave na tom otoku su već dulje vrijeme problem, a klimatske promjene samo povećavaju taj rizik od poplava. Učestalost jakih kiša je u porastu, a urbani sustavi odvodnje često nisu u mogućnosti primiti povećanu količinu vode. Povećani gospodarski rast i urbanizacija povećavaju količinu betona te se smanjuje površina tla koja bi mogla upiti višak vode, stvarajući time uvjete za poplave. Bujice oštećuju imovinu i ceste te čak odnose i ljudske živote, a neizravni učinci uključuju narušeno zdravlje i zagađenje te eroziju obale i oštećenje luka.
Istodobno, postoji i potreba za vodom. Radi posljedica klimatskih promjena kiše su nepredvidljivije, a razina podzemnih voda pada.
Kako bi se riješili ti problemi napravljen je Nacionalni projekt pomoći u poplavama (eng. National Flood Relief Project, NFRP). Tehnički uvjeti projekta su bili zahtjevni: izgradnja 11 podzemnih tunela za ublažavanje problema s poplavama te povećanje nacionalnog rezervata vode za 700.000 m3. Tu su i 52 separatora vode u tunelima koji će pomoći u filtriranju kišnice.
Kreta – Kao i većina Mediterana, Kreta se suočava sa sve većim posljedicama klimatskih promjena: suša, nedostatak vode, visoke ljetne temperature, šumski požari te gubitak biološke raznolikosti. Kreta je najveći i najmnogoljudniji grčki otok i peti otok po veličini u Sredozemnom moru. Poznata je po svojim surovim planinama, endemskoj flori i fauni kao i mnogim zaštićenim prirodnim područjima. Turizam i poljoprivreda glavne su ekonomske grane Krete.
Kako bi se što bolje prilagodila klimatskim promjenama, Kreta je putem projekta RegioClima učila na iskustvima drugih EU regija koje su imali sličan izazov pri suočavanju sa klimatskim promjenama.
Dvoje partnera u projektu dali su primjere dobrih praksi koje su također lako primjenjive na Kretu. Jedan primjer je iz razvojne agencije na Cipru koji ima probleme s vodom slične kao na Kreti: upravljanje vodom u polusušnom području, gdje se oskudan vodeni resurs koristi kao voda za piće i za navodnjavanje. Cipar je naučio vrijedne lekcije o uštedi vode pomoću shema ponovne upotrebe otpadnih voda. Ovaj projekt bit će izuzetno vrijedan za upravljanje otpadnim vodama na Kreti, iako su sheme ponovne upotrebe otpadnih voda još uvijek u ranoj fazi.
Drugi primjer je prilagodba uzgoja vinove loze u regiji Veneto u Italiji koja ima slične uvjete za proizvodnju vinove loze onima na Kreti. Talijanski pristup prilagodbi sadnje novih sorti na temelju promjenjivih klimatskih uvjeta, kao i novih strategija za upotrebu vode i tla kao i sprječavanje bolesti su relativno jednostavna, jeftina tehnička rješenja koja su se pokazala prenosivim na područje Krete.
Hrvatski otoci
I hrvatski otoci osjećaju sve više posljedice klimatskih promjena pa se moraju i prilagoditi tim posljedicama. U „Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu“, u Prioritetu 2. Osiguranje preduvjeta za gospodarski razvoj ruralnih područja, priobalja i otoka, navedene su mjere prilagodbe: mjere vrlo visoke važnosti, mjere visoke važnosti i mjere srednje važnosti. „Štete od podizanja razine mora na uskom obalnom pojasu i niskim obalama hrvatskog Jadrana bit će smanjene primjenom odgovarajućih mjera planiranja novih i saniranja postojećih ugroženih dijelova naselja i infrastrukture. U priobalju i na otocima treba se prilagoditi potencijalno novim uvjetima za bavljenje ribarstvom i akvakulturom u skladu s rezultatima klimatskog modeliranja koje predviđa povećanje temperature mora, pri čemu može doći do migracije hladnoljubivih vrsta (škamp, oslić) prema hladnijim ili dubljim morima te do porasta brojnosti stranih vrsta i utjecaja na domaće vrste. Promjenama u cirkulaciji vode zbog termohalinih uzroka može doći do smanjenja primarne produkcije s padom brojnosti pelagične ribe, a zbog povećane kiselosti mora može doći do slabijeg rasta i veće smrtnosti školjkaša… Jačanje otpornosti prirodnih resursa prilagodljivim upravljanjem ribarstvom: Razvijanje sustava monitoringa stanja bioresursa u slanoj i slatkoj vodi koji će obuhvatiti i praćenje stanja hranidbene mreže morskih organizama te povećanje uključenosti ribara u sektor turizma“.
Kako bi se vidjelo koliko su otoci ranjivi na klimatske promjene napravljene su Procjene ranjivosti i rizika od klimatskih promjena za otoke Brač i Korčulu u sklopu Joint_SECAP projekta.
U toj procjeni provedena je analiza za:
- sektor poljoprivrede u odnosu na sušu,
- sektor zdravlja u odnosu na toplinske udare,
- sektor vodoopskrbe u odnosu na sušu,
- sektor turizma u odnosu na visoke temperature i obilne oborine,
- sektor ribarstva u odnosu na porast temperature mora, razine mora, kiselosti mora i promjene cirkulacije mora,
- obalni pojas u odnosu na poplave mora.
Rezultati procjene mogu se koristiti tijekom planiranja strateških dokumenata svih jedinica lokalne samouprave otoka Brača i Korčule kako bi se sustavno uvodile mjere prilagodbe klimatskim promjenama uzimajući u obzir procijenjene rizike.
U izradi je SECAP studija mjera tih otoka na prilagodbu klimatskim promjenama koja se očekuje tijekom 2021 godine.
Autorica teksta je M.Sc. Saša Danon, dipl. ing. šumarstva. Diplomirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala održivo tropsko šumarstvo u sklopu SUTROFOR (Sustainable tropical forestry) Erasmusmundus magisterija na TU Dresden u Njemačkoj i AgroParisTech ENGREF Montpellier u Francuskoj. Zainteresirana je za tematike vezane uz zaštitu prirode, šumarstvo, ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama te za mehanizme vezane uz šumarstvo i klimatske promjene kao što su REDD +, LULUCF i ostali. Trenutno radi kao komunikacijski menadžer u obiteljskoj firmi Danon d.o.o, koja se bavi distribucijom i prodajom repromaterijala za poljoprivredu, ali i piše o temama koje se bave zaštitom okoliša, klimatskim promjenama, šumarstvom, poljoprivredom i dr. Izvještavala je i s nekoliko COP UNFCCC i drugih konferencija sličnih tematika.
