Posljedice klimatskih promjena već sada se osjećaju diljem svijeta, a očekuje se da će u narednim desetljećima biti još intenzivnije. Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena. Trošak ulaganja u prilagodbu danas smanjit će trošak negativnih posljedica u budućnosti. Stoga je od prioritetne važnosti pokrenuti društveni proces prihvaćanja koncepta prilagodbe klimatskim promjenama te strateški pristupiti procesu prilagodbe klimatskim promjenama.
Republika Hrvatska je s tim procesom započela 2016. godine provedbom projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama”, kroz koji su klimatskim modeliranjem izrađeni scenariji buduće klime, procijenjeni sadašnji i budući utjecaj klimatskih promjena, definirani ranjivi sektori, te osmišljene prioritetne mjere i aktivnosti potrebne za prilagodbu u sektorima izloženim klimatskim promjenama u Hrvatskoj. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (u daljnjem tekstu: Strategija prilagodbe) usvojena je u travnju 2020. godine.
Prema Strategiji prilagodbe sektor zdravstva svrstan je u ranjive sektore zbog povećanja učestalosti i trajanja ekstremnih vremenskih uvjeta. Glavni očekivani negativni utjecaji na ljudsko zdravlje su povećanje smrtnosti, promjene u epidemiologiji kroničnih nezaraznih bolesti, promjene u epidemiologiji akutnih zaraznih bolesti, sniženje kvalitete zraka, smanjenje dostupnosti vode i hrane te povećanje razine štetnih čimbenika u okolišu.
Ranjivost u sektoru zdravstva najčešće će se manifestirati povećanjem broja oboljelih od akutnih i kroničnih bolesti, povećanjem smrtnosti zbog produženih razdoblja s visokim temperaturama zraka, povećanjem obolijevanja od vektorskih bolesti, povećanjem oboljenja dišnog sustava zbog povećane alergene peludi u zraku i dr.
Može se očekivati niža razina sigurnosti vode za ljudsku potrošnju zbog snižene dostupnosti i povećanog iskorištavanja izvora. Utjecaj klimatskih uvjeta važan je zbog indirektnog utjecaja na površinske vode i vode za rekreaciju, posebno u slučaju nepravilno riješenih sustava opskrbe ili odvodnje otpadnih i slivnih voda. Utjecaj morske vode na zdravlje značajan je ne samo zbog porasta temperature mora i porasta nepoželjnih pojava kao što su cvatnja toksičnih algi, već i zbog procesa eutrofikacije do kojeg dolazi zbog velike količine organske tvari koja dospijeva u morski ekosustav ljudskim djelovanjem.
Klimatske promjene imat će značajan utjecaj i na sustav prehrambene sigurnosti (engl. food security), odnosno na raspoloživost, distribuciju i iskorištenje hrane. Očekivan je porast učestalosti akutnih infekcija probavnog sustava, kroničnih poremećaja poput endokrinih bolesti i bolesti probavnog sustava, poput karcinoma i kroničnih bolesti kao što su Kronova bolest, ulcerozni kolitis i sl. Snižena razina sigurnosti hrane, zbog mikrobiološke ili kemijske kontaminacije, kao posljedica promijenjenih makroklimatskih i mikroklimatskih uvjeta predstavlja značajnu ranjivost i buduće opterećenje zdravstvenog sustava.
Nasuprot navedenome, a zbog očekivanog smanjenja razdoblja niske temperature zraka i snježnog pokrivača (ekvivalentne vode snijega), očekuje se manji broj iznenadnih smrti zbog utjecaja niskih temperatura na zdravlje. Kako klimatski model u oba promatrana buduća razdoblja predviđa i smanjenje količine snijega, moguć je utjecaj na smanjenje broja ozljeda i učinkovitiju dijagnostiku i terapiju ozljeda zbog smanjenja pojavnosti i trajanja ekstremnih snježnih oborina.
Kao odgovor na utjecaje i izazove klimatskih promjena na zdravlje, u Strategiji prilagodbe su navedeni mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti, koje možete pregledati u tablici 1.
Tablica 1: Prikaz utjecaja i izazova prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru zdravstva
| Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost | Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti |
|
|
U ožujku 2021. godine objavljen je izvještaj „Odgovor na zdravstvene rizike klimatskih promjena u Europi“ (eng. Responding to the Health Risks of Climate Change in Europe) koji ističe utjecaj klimatskih promjena na zdravlje kao i mogućnost smanjenja zdravstvenih rizika kroz politike prilagodbe. Izvještaj je rezultat suradnje inicijative Lancet Countdown (suradnja akademskih institucija i internacionalnih agencija) i Europske agencije za okoliš. Navodi da se ranjivost na ekstremne vrućine nastavlja povećavati u svim regijama svijeta. Procijenjeno je da se na globalnoj razini broj preranih smrti koje se mogu pripisati izloženosti visokim temperaturama povećao za 53,7% kod osoba starijih od 65 godina. Europa je navedena kao najranjivije područje zbog starenja stanovništva, porasta broja gradskog stanovništva i povećanja učestalosti kroničnih bolesti.
Stanovništvo Europske unije najviše je izloženo visokim temperaturama u urbanim područjima. Djelomični razlog tome je pojava toplinskih otoka koji predstavljaju gradsko područje koje je znatnije toplije od ruralnog, te zbog toga izlaže građane višim temperaturama. Toplinski otoci nastaju zbog smanjenja količine zelenih površina (vegetacije) prilikom gradnje zgrada i cesta koje su građene od materijala koji nemaju dobru sposobnost refleksije te apsorbiraju više sunčeve energije. Toplina se na taj način zadržava na zagrijanoj površini. Visina i raspored zgrada također utječu na povećanje temperature zadržavanjem velike količine apsorbirane topline tijekom dana pa se površine noću hlade sporije. Osim toga, zgrade blokiraju vjetar što sprječava hlađenje zagrijanih površina.
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (eng. European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC) također svrstava klimu među najvažnije pokretače zaraznih bolesti. Klimatske promjene imaju utjecaj na niz zaraznih bolesti koje se prenose vodom i hranom te one koje prenose člankonošci poput komaraca ili krpelja. Stoga su neki dijelovi Europe postali prikladni za širenje bolesti poput denga groznice, malarije, infekcije uzrokovane vibrio bakterijom i groznice zapadnog Nila.
Posljednjih godina ulažu se napori na integriranje politika koje se bave klimatskim promjenama i javnim zdravstvom radi sprječavanja negativnih utjecaja klime na ljudsko zdravlje u EU. Zbog toga je u novoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama EU-a naglašena potreba za dubljim razumijevanjem klimatskih rizika na zdravlje i potreba za pokretanjem Europskog opservatorija za klimu i zdravlje kojem je cilj podržati Europu u prilagodbi na negativne posljedice klimatskih promjena olakšavajući razmjenu informacija i suradnju relevantnih međunarodnih, europskih, nacionalnih i nevladinih dionika.
