Doprinos druge Radne skupine Šestom izvješću o procjeni IPCC-a – AR6 Klimatske promjene 2022.: Utjecaji, prilagodba i ranjivost – objavljen 28. veljače 2022., uključuje važne poruke o sadašnjim i budućim utjecajima ekstremne vrućine na zdravlje ljudi.

1. Toplina je sve veći zdravstveni rizik

Toplina je rastući zdravstveni rizik zbog sve veće urbanizacije, porasta ekstremnih temperatura i demografskih promjena u zemljama sa sve starijim stanovništvom . Značajan udio smrtnosti uzrokovane toplinom u umjerenim regijama povezan je s uočenim antropogenim klimatskim promjenama, ali su potrebni veći dokazi za tropske regije. Za neke događaje toplinskih valova tijekom posljednja dva desetljeća, povezani utjecaji na zdravlje mogu se barem djelomično pripisati uočenim klimatskim promjenama. U procijenjenim regijama, neki problemi mentalnog zdravlja povezani su s porastom temperature. 

2. Klimatske promjene značajno povećavaju izloženost toplinskim valovima

Globalno gledano, izloženost stanovništva toplinskim valovima nastavit će se povećavati s dodatnim zagrijavanjem, uz velike geografske razlike u smrtnosti uzrokovanoj toplinom. Procjene promjena u izloženosti stanovništva toplini na regionalnoj razini za Afriku, Europu, SAD, Kinu i Indiju potvrđuju opće nalaze na globalnoj razini – utjecaj zagrijavanja je jače je izražen kod regija s divergentnim putevima razvoja u usporedbi s onima koji potiču održivi razvoj.

3. Određene skupine suočavaju se s nerazmjerno visokim rizikom od ekstremne vrućine.

Prekomjerna smrtnost tijekom ekstremnih vrućina događa se pretežno kod starijih osoba i pretežno su kardiovaskularnog porijekla. Majčinska izloženost toplini rizični je čimbenik za nekoliko štetnih ishoda za majku, fetus i novorođenčad, a potrebna su dodatna istraživanja o budućim utjecajima klimatskih promjena na zdravlje majki, fetusa i novorođenčadi.

4. Rast stanovništva u tropskim i suptropskim regijama uskoro će pridonijeti jakim geografskim razlikama u smrtnosti uzrokovanoj toplinom.

Predviđa se da će se snažne zemljopisne razlike u smrtnosti uzrokovanoj toplinom pojaviti kasnije u ovom stoljeću, uglavnom potaknute porastom stanovništva u regijama s tropskom i suptropskom klimom. Bez obzira na to uzima li se u obzir prilagodba ili ne, konsenzus je da će srednja i Južna Amerika, južna Europa, južna i jugoistočna Azija i Afrika biti najviše pogođeni povećanjem smrtnosti povezanih s klimatskim promjenama.

 5. Utjecaj topline na produktivnost rada i BDP je razlog za sve veću zabrinutost.

Predviđa se da će učinak klimatskih promjena na produktivnost smanjiti BDP u opsegu geografskih razmjera. Potencijalni radni sati izgubljeni zbog vrućine značajno su se povećali tijekom posljednja dva desetljeća, a neke regije već doživljavaju uvjete toplinskog stresa na gornjim granicama produktivnosti rada ili im se približavaju. Na primjer, mjerenjem ekonomskih troškova korištenjem preporuka za zdravlje i sigurnost na radu, procijenjeno je da bi RCP8.5 rezultirao smanjenjem globalnog BDP-a od 2,4%, u usporedbi sa smanjenjem od 0,5% prema RCP2.6.

6. Efekt urbanog toplinskog otoka povećat će toplinski rizik u gradovima.

Vrući ekstremi, uključujući toplinske valove, pojačali su se u gradovima. Očekuje se da će toplinski rizici biti veći u urbanim područjima zbog promjena u regionalnoj toplini pogoršanih učincima ‘toplinskog otoka’. 

7. Ekstremne vrućine pojačale su učinke pandemije COVID-19.

Tijekom pandemije nastavili su se ekstremni vremenski i klimatski događaji kao što su suše, oluje, poplave, šumski požari i toplinski valovi, što je rezultiralo katastrofalnim posljedicama. Između ožujka i rujna 2020. 431,7 milijuna ljudi bilo je izloženo ekstremnoj vrućini u područjima koja su se snalazila s aktivnim prijenosom COVID-19.

8. Toplinski akcijski planovi koji uključuju sustave ranog upozorenja i odgovora važna su rješenja prilagodbe.

Mogućnosti prilagodbe budućim ekstremnim rizicima od topline uključuju akcijske planove za toplinu koji uključuju sustave ranog upozorenja i odgovora za urbana i neurbana okruženja; isprobane, testirane i iterativno ažurirane strategije odgovora usmjerene i na opću populaciju i na ranjive skupine kao što su starije odrasle osobe ili vanjski radnici; i učinkoviti komunikacijski planovi dionika.

9. Dugoročno urbanističko planiranje i dizajn mogu nadopuniti kratkoročne odgovore na zdravstvene rizike od vrućine. 

Kratkoročni odgovori mogu se nadopuniti dugoročnim urbanističkim planiranjem i dizajnom, uključujući rješenja temeljena na prirodi koja ublažavaju učinke urbanih toplinskih otoka.

10. Multisektorski pristupi će koristiti dugoročnim odgovorima na zdravstvene rizike od vrućine.

Višesektorski pristup, uključujući angažman niza dionika, vjerojatno će imati koristi za odgovore na dugoročne rizike od topline kroz provedbu mjera kao što su urbani dizajn osjetljiv na klimu i planiranje za ublažavanje učinaka urbanih toplinskih otoka. 

---

Izvor članka: https://ghhin.org/news/10-key-heat-health-messages-from-the-ipcc-ar6-report/

Izvor naslovne slike: pixabay.com

Objava 10 Ključnih toplinskih zdravstvenih poruka iz IPCC AR6 izvješća pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

U okviru projekta TOLVIN, tijekom 2021. godine postavljeno je 15 meteo stanica, u vinogradima na poluotoku Pelješcu, otoku Hvaru, u Istri , u Krapini, Križevcima te u kolekcijama Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Klimatske prilike igraju značajnu ulogu tijekom duge vegetacije vinove loze. Recentna znanstvena istraživanja ukazuju na osjetljivost i negativne učinke promjene klime na mediteransku vinogradarsku proizvodnju kakvu poznajemo danas. Hrvatske vinograde karakterizira iznimna pedo-klimatska raznolikost, čak i unutar jednog vinograda te dinamična promjena klime, stoga je postavljanje meteoroloških stanica u pojedinom vinogradu, ključno za pravovaljano, precizno praćenje te predviđanje klimatskih promjena na lokalnoj i regionalnoj razini. Nepredvidiva, sve češća pojava ekstremnih vremenskih uvjeta, također zahtijeva što točnija mjerenja, in situ što je omogućeno lokaliziranim postavljanjem meteo stanica. Pored toga, omogućen je uvid u klimatske uvjete u mjestima koja nisu obuhvaćena službenim mjerenjima državnih meteoroloških postaja, a gdje se uzgaja vinova loza.

Radi orijentacijskog uvida u trenutne klimatske prilike i pogodnost za uzgoj vinove loze, izračunati su uobičajeni agroklimatološki indeksi  na osnovi podataka ustupljenih od Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za 2020. godinu i područja obuhvaćena TOLVIN projektom. Utvrđen je porast maksimalnih vrijednosti indeksa u odnosu na prijašnje izračune na gotovo cijelom području istraživanja, posebice na području Dalmacije.

Temeljem DHMZ podataka, napravljen je pregled klimatskih parametara (srednje dnevne temperature i količina oborina) te utvrđen porast njihovih vrijednosti, tijekom dugogodišnjeg razdoblja za lokalitete Zagreb, Split (1950 – 2020) i Poreč (38 godina) (slika 1).

Evaluacija suše u kolekcijskom nasadu provedena je mjerenjem fizioloških parametara: bilježeni su datumi nastupa pojedinih fenofaza razvoja vinove loze (pupanje, cvatnja, šara, tehnološka zrelost). U najtoplijem periodu vegetacije (srpanj, kolovoz i rujan) provedena su mjerenja izmjene plinova i fotosintetske aktivnosti lista, te vodnog potencijala. Utvrđen je veliki raspon vrijednosti izmjene plinova i stanja vode kod istraživanih sorata. Evaluacija tijekom berbe obuhvatila je mjerenja uroda i komponenata uroda te osnovne parametre kakvoće mošta (sadržaj šećera, ukupne kiseline te pH).

Evaluacija suše tijekom berbe, provedena je u svim vinogradima uključenim u TOLVIN projekt  gdje su postavljene meteo stanice. Simptomi suše zabilježeni su i opisani. Vizualno je ocijenjeno opće stanje minimalno 10 trsova sorte, izgled lišća te grozdova, turgor bobica i ožegotine bobica od sunca kod bijelih sorata i sl. Svojstva grozdova detaljnije su analizirana uvometrijskim mjerenjem 10 reprezentativnih grozdova (širina i dužina grozda, masa grozda, masa 100 bobica) te fizikalno-kemijskom analizom mošta.

Posebno su definirani kriteriji za prikupljanje simptoma ožegotina bobica u skladu s opažanjima i dostupnom literaturom, s obzirom na sortna svojstva i uobičajenu pojavu brončane boje bobica kod nekih bijelih sorata, izloženih direktnom suncu. Na temelju vizualne ocjene intenziteta brončanog obojenja te udjela bobica zahvaćenih ovim simptomom, empirijski je određen stupanj ožegotina bobica. Provedena je i zasebna analiza fizikalno-kemijskih svojstava mošta normalnih i bobica s ožegotinama te su uočene jasne razlike u kakvoći.

Pokus sa različitim sortama vinove loze u stakleniku

U kontroliranim uvjetima staklenika proveden je pokus otpornosti vinove loze na sušu na četiri tradicionalne hrvatske sorte vinove loze: Plavac mali, Tribidrag, Malvazija istarska i Graševina te dva genotipa divlje loze. Uzgojene su jednogodišnje biljke na vlastitom korijenu u posudama za uzgoj biljaka. Svaki genotip bio je zastupljen s tri primke za tretman vodnog deficita te tri primke pripadajuće navodnjavane kontrole. Analizirana je izmjena plinova lista i transkriptomski odgovor biljaka na sušu. Optimiziran je protokol za izolaciju RNA iz vinove loze te provedena analiza uzorkovanih listova na četiri gena koji prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama igraju ključnu ulogu u odgovoru biljke na stresne uvjete suše. Analiza transkriptoma se pokazala pouzdana i specifična metoda u identifikaciji gena i genomskih regija odgovornih za stresne uvjete poput suše, s obzirom na prepisivanje dijela genetičke upute odgovorne za aktivaciju u specifičnim stresnim uvjetima. Rezultati analiza su statistički obrađeni te genotipovi pokazuju različit transkriptomski odgovor na inducirani vodni stres.

O projektu:

TOLVIN – Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu

Cilj projekta je istražiti tolerantnost hrvatske autohtone germplazne vinove loze na sušu. Projektni prijedlog će (i) analizirati bioklimatske i proizvodne varijable kod glavnih autohtonih sorata vinove loze i prirodnih populacija divlje loze u RH, (ii) procjeniti stupanj tolerantnosti na sušu hrvatske germplazme loze na temelju fizioloških, morfoloških i genetskih podataka. Rezultati projekta su u funkciji održivog vinogradarstva i predložit će mjere prilagodbe na klimatske promjene za domaću vinogradarsko-vinarsku proizvodnju i očuvanje bioraznolikosti divlje loze.

Korisnik: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša

Više o projektu: http://tolvin.krs.hr/en/title-page-2/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

U sklopu projekta Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” u kojem sudjeluje Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu provode se istraživanja važna za shvaćanja odnosa promjene klime na šume u Hrvatskoj, a ovo su neka od opažanja:

1) Crni borovi kao dugoživući klimatolozi

Kronologije rasta stabala (nizovi godova) predstavljaju jedan od najpouzdanijih izvora podataka o prošlim klimatskim uvjetima. Na području NP Sjeverni Velebit pronađene su stare šume (prašume) crnoga bora na predjelu Borovi vrh i Budim. Uzimanjem uzoraka ustanovljena je starost stabala od 274. godine. Analizom varijabilnosti širina godova i klimatskih podataka s meteorološke postaje Zavižan od 1954. do 2020. godine utvrdili su  značajne i pozitivne korelacije ljetnih oborina (lipanj-srpanj-kolovoz) te time stvorili model za rekonstrukciju ljetnih oborina dalje u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida. 

2) Stabla u poplavnim područjima bilježe povijesne protoke i vodostaje rijeke Save

Ekstremne poplave rijeke Save posljednjih nekoliko godina uzrokuju značajne materijalne i ekološke štete. Obrana od poplava u prvom redu podrazumijeva izgradnju nasipa čije dimenzije se uglavnom određuju računski na temelju maksimalno zapaženih protoka u određenom vremenu. Kako se protoci na rijeci Savi mjere ne dulje od 100. godina postoji izvjesni manjak podataka o povijesnim rasponima maksimalnih protoka. Pokazalo se da vrste koje rastu u poplavnim područjima kao npr. poljski jasen te hrast lužnjak na svojim godovima iz godine u godinu bilježe vrijednosti protoka rijeke Save i to u ljetnim mjesecima. Na ovaj način pomoću uzoraka iz stabala mogu se rekonstruirati protoci i puno dalje od instrumentalnih mjerenja te na taj način poslužiti za analize povratnih događaja i učestalosti visokih protoka.

3) Izotopi kisika i ugljika u stablima borova pospješuju rekonstrukcije klimatskih čimbenika

U suradnji s CzechGlobe – Global Change Research Institute (Brno) provedena je analiza koncentracije stabilnih izotopa kisika i ugljika u godovima stabala munike  jedne od najstarijih vrsta drveća u Europi. Utvrđeno je da su vrijednosti navedenih izotopa bolji pokazatelji temperature, oborina i suše od širine godova stabala. Korelacije između ovih klimatskih parametara i stabilnih izotopa u godovima stabala najjače su za ljetno razdoblje. Rezultati vremenske i prostorne korelacije pokazuju da su kronologije stabilnih izotopa godova stabala stabilni, pouzdani posrednički poslužitelji za rekonstrukciju oborina na cijelom Balkanskom poluotoku i okolnom području istočnog Mediterana. Međutim, stabilnost temperaturnog signala kronologije izotopa opada nakon 1950-ih.

4) Stare posavske kuće – izvor podatka o klimi do 1550. godine

Analizom drvene građe prikupljene na starim drvenim posavskim kućama je dobivena kronologija hrasta lužnjaka u rasponu od 1551. do 1867. godine. Dobivene kronologije spojene su sa kronologijom živućih stabala hrasta iz sekundarne prašume Prašnik u blizini Stare Gradiške. Time je dobivena kronologija širina godova ukupne duljine 468 godina što je najdulja kronologija takve vrste u Hrvatskoj. Raspon kronologije iznosi od 1551. do 2018. godine. Ovakva kronologija poslužit će za rekonstrukcije klime na području nizinske Hrvatske te otkriti neke posebnosti dinamike nizinskih šuma. Analizom su utvrđene i maksimalne moguće starosti istraživanih objekata koje iznose od 131 do 209 godina.

5) Pred običnom bukvom(Fagus sylvatica L.) u Europi nije svijetla budućnost

Obična bukva je najzastupljenija vrsta drveća u Hrvatskoj s velikim ekonomskim i ekološkim značajem. Najnovija istraživanja utvrdila su značajno smanjenje prirasta obične bukve u cijeloj Europi. Usporedbom prirasta bukve od 1986 – 2020 u odnosu na razdoblje od 1950-1985 utvrđen je značajan pad prirasta a za područje Hrvatske i preko 30%. Predviđeni gubici produktivnosti šuma prema modelima klimatskih promjena najupečatljiviji su na južnoj granici geografske rasprostranjenosti bukve i to u regijama u kojima se očekuje da će stalni atmosferski sustavi visokog tlaka povećati pojavu suša. Predviđene promjene rasta u 21. stoljeću diljem Europe ukazuju na ozbiljne ekološke i ekonomske posljedice koje zahtijevaju hitnu prilagodbu šumarstva. 

 6) U sklopu projekta MEMORIE pronađeno najstarije stablo u Hrvatskoj

Najstarije izmjereno stablo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera je stablo obične bukve. Starost stabla obične bukve iznosi više od 569 godina i predstavlja jedno od najstarijih stabala ove vrste u Europi. Iako njen prsni promjer iznosi svega 80 cm, doživjela je veliku starost što znači da je godišnji prirast ovog stabla svega 0,14 cm. Velika starost ovog stabla u odnosu na njegov prsni promjer ukazuju da su životni uvjeti (tlo, voda, svjetlost) u staništu ove vrste vrlo oskudni, ali ipak vrsta je, uz vlastitu sposobnost  prilagodbe na teške stanišne uvjete doživjela duboku starost gdje je umjesto velikih dimenzija izabrala dugi život.

7) Istraživači pronašli subfosilne hrastove (Quercus robur L.) u Zagrebu

U gradu Zagrebu prilikom građevinskih iskopa na Trešnjevci pronađena su 2 stabla hrasta lužnjaka. Uzorci su prikupljeni za daljnja dendrokronološka istraživanja i datiranje pronađenih stabala. Obzirom na morfologiju očekuje se starost između 2000 – 3000. godina. Prikupljeni uzorci će poslužiti za izradu kronologije i klimatske rekonstrukcije daleko u prošlost. 

8) Zašto umiru hrastovi?

Pomoću uzoraka godova iz zdravih i odumrlih stabala hrasta provedena je analiza ekoloških i biotskih čimbenika koji utječu na odumiranje stabala. Naime, utvrđeno je da niz nepovoljnih klimatskih događaja, naročito ekstremno niskih zimskih temperatura zraka ali i sušne godine uzrokuju stres kod djela populacije hrastova. Povećanjem temperature zraka te generalno suših uvjeta u jugoistočnoj Europi klima postaje dominantan čimbenik rasta stabala uzrokujući sinkroniziranost neovisno o specifičnim lokalnim, mikroreljefnim i regionalnim klimatskim prilikama. Premda se adaptacijski mehanizam hrasta na nepovoljne uvjete ne smanjuje značajno sa starosti stabala ipak treba imati u vidu činjenicu da su danas guste šume starosti preko 100 godina značajno ugrožene klimatskim promjenama. Ovo istraživanje ide u prilog mjerama adaptacije koje ukazuju na smanjenje gustoće stabala i to već u ranim fazama razvoja sastojina. Lokalno prilagođeni ekotipovi hrasta sa suših staništa nisu bolje prilagođeni sušnim uvjetima te je takva mjera adaptacije upitna u budućnosti.

O projektu:

Projektom Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE” se želi doprinijeti rješavanju problema nedostatka podataka i radova o utjecaju, ranjivosti, otpornosti i mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene u 3 ranjiva sektora čiji su temelji prirodni resursi (šumarstvo, prirodni ekosustavi i bioraznolikost te poljoprivreda), sukladno Sedmom nacionalnom izvješću.

Novodobivene spoznaje i baze podataka će omogućiti analize ranjivosti i otpornosti šuma, prirode i biološke raznolikosti i poljoprivrede u odnosu na predviđene modele klimatskih promjena. Na taj način će se unaprijediti znanstvena znanja koja će omogućiti razvoj mjera prilagodbe uzajamnom suradnjom multisektorskog istraživačkog tima i dionika. Projektom se želi odgovoriti na budući utjecaj, ranjivost i prilagodbu na klimatske promjene.

Korisnik: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Više o projektu: https://www.sumfak.unizg.hr/memorie/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Odnos promjene klime na šume u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava FRISCO1 – Prekogranično usklađeno slovensko-hrvatsko smanjenje rizika od poplava 1 – negrađevinske mjere pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava DriDanube – Rizici od suše u Dunavskoj regiji pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava AdriaMORE – Praćenje i upravljanje rizikom od priobalnih vremenskih ekstrema i poplava kao podrška jadranskom sustavu zaštite i spašavanja pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava I-STORMS – Integrirana strategija upravljanja rizicima plavljenja mora u jadransko-jonskoj regiji pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava VitaClim – Vitalitet obične bukve (Fagus sylvatica L.) u izmijenjenim klimatskim uvjetima pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava VEPAR – Projekt unaprjeđenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava SEE-MHEWS-A – Savjetodavni sustav ranog upozoravanja na složene nepogode u jugoistočnoj Europi pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.