Objava Izravna oporaba komunalne otpadne vode za navodnjavanje membranskim tehnologijama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Razlog takvoj inicijativi  su obilne kiše i velike oluje zbog klimatskih promjena s kojima se Rotterdam sve češće suočava. Tijekom prošlog stoljeća količina oborina u Nizozemskoj je porasla za više od 20%, kiša je obično padala u jakim naletima te su preplavili stari sustavi odvodnje.

Čak 80% Rotterdama nalazi se ispod razine mora (na nekim lokacijama čak i do oko 6 m ispod razine), dok se rijeke Rajna, Schelde i Meuse spajaju unutar granica grada i ulijevaju se u Sjeverno more. Grad je okružen vodom koja može ući sa svih strana, no obalni nasipi i ogromna barijera Meeslant (jedna od najvećih pokretnih građevina na svijetu) učinkovito sprečavaju prodiranje vode iz rijeka i mora u grad, ne i padalina.

Nedostatak prostora ispod površine tla za povećanje kapaciteta sustava odvodnje, prisilio je gradske vlasti da se fokusiraju na krovove. Tako je inicijativa za postavljanje zelenih krovova započela sa subvencijama kojima je uvjet bio zadržavanje određene količine kišnice, obično oko 15 litara na svaki četvorni metar zelenog krova. Dodatni poticaj takvoj inicijativi je i smanjenja poreza i drugih naknada za građane. Grad je ponudio smjernice u projektiranju zelenog krova i edukativne događaje na temu. Najveći događaj u Rotterdamu je godišnji festival zelenih krovova, koji privuče tisuće ljudi na više od 60 zelenih i multifunkcionalnih krovova, zbog čega su postali još popularniji.

Broj zelenih krovova se toliko povećao da je Grad morao povećati i subvencije. Danas, kvalificirani zeleni krov u Rotterdamu mora biti projektiran tako da zadrži dvostruko više vode, oko 30 litara na svaki četvorni metar, u odnosu na 2008. godinu kada je započeo program.

Način rada zelenog krova

U sljedećem desetljeću grad planira barem udvostručiti površinu zelenih krovova. Uz veće potrebe za skladištenjem vode od ove godine, grad bi mogao zadržati više od 19 milijuna litara kišnice na krovovima do 2030. godine. Međutim, to predstavlja mali udio u količini kiše koja bi mogla pasti na grad tijekom oluja. Cilj  gradskih vlasti nije pokušati ukloniti sve oborine koje padnu na grad, već olakšati pritisak količine vode na sustav odvodnje.

Druga široko rasprostranjena strategija sakupljanja i zadržavanja kišnice u Rotterdamu je izgradnja javnih trgova dvostrukih namjena, tzv. “vodenih” trgova. Udubljeni dijelovi trga privremeno sakupljaju i skladište vodu tijekom jakih kiša, dok su tijekom sušnih dana trgovi  košarkaški tereni, školska igrališta i dr. Najpoznatiji je “vodeni” trg Benthemplein, koji se nalazi između dvije škole i crkve. Trg može pohraniti gotovo 1,8 milijuna litara vode usmjerene iz kanala za oborinsku odvodnju iz javne garaže i nekoliko krovova zgrada. Veličina trga je tolika da može zadržati gotovo trećinu od ukupne količine vode koju svi zeleni krovovi u Rotterdamu mogu zadržati.

Grad je posljednjih godina izgradio 10 takvih trgova, a još ih je pet u planu do 2023. godine. Danas je standardna praksa razmotriti njihovu gradnju kad god grad planira poboljšanje sustava za odvodnju, jer se svakih 60 godina mijenjaju cijevi za odvodnju oborinskih voda. Zato, kada se cijevi iskopaju, gradske vlasti zatraže mišljenje građana o tome što žele da se izgradi na takvim mjestima, npr. nogometno igralište, školsko igralište ili sl. Na kraju, građani u susjedstvu, osim novih cijevi, dobiju i novi sustav za smanjenje rizika od poplava.

U  srpnju je u zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske palo 142 litre (Varaždin) i 90 litara (Zagreb) kiše po četvornom metru, dok je na rubnim dijelovima Zagreba palo 50-60 litara kiše po četvornome metru.  Ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Branka Ivančan Picek, tvrdi da je to  rijetka pojava koja se dogodi jednom u čak više od 100 godina. Uz to, naglasila je da gotovo svake godine imamo po neki ekstremni događaj zbog kojeg poplave gradovi, pogotovo na Jadranu, a svaka obilnija kiša dovodi do problema u priobalnim gradovima. Također je istaknula da ćemo prema podacima DHMZ-a u budućnosti  imati još sličnih ekstremnih događaja, koji će biti “češći i žešći”. Analiza DHMZ-a, o odstupanju količine oborina za srpanj 2020. u odnosu na normalu 1981. – 2010., pokazuje da su količine oborina bile iznad prosjeka na postajama Gradište, Bilogora, Bjelovar, Križevci, Varaždin, Puntijarka, Zagreb-Maksimir, Parg, Ogulin, Senj, Zavižan, Rab, Mali Lošinj i Gospić.

Zbog takvog ekstremnog događaja koji je poplavio Zagreb, direktor Vodoopskrbe i odvodnje najavio je pripremu dokumentacije za uspostavljanje nadzora upravljanja sustava odvodnje čitavoga Zagreba, pri čemu će se mjeriti brzina protoka i količina vode, dojavljivat će se stanje crpnih stanica, rešetki i svi parametri koji su potrebni kako bi se regulirao status voda koje teku kroz javni odvod. Zagrebačka Vodoopskrba i odvodnja donijela je i dokument „Strategija razvoja vodoopskrbe i odvodnje do 2035. godine“. Strategijom se planira sveobuhvatno utvrditi stanje u vodoopskrbi i odvodnji istaknuti nedostatke te ponuditi smjernice budućega razvoja u svim segmentima. Noviji, rubni dijelovi Zagreba već imaju izgrađenu odvojenu mrežu prikupljanja otpadnih i oborinskih voda, ali stariji dijelovi grada je nemaju, stoga Strategija predviđa izgradnju takvog sustava na cijelom području grada. Time će se značajno smanjiti pritisak na sustav pročišćavanja otpadnih voda.

Pretpostavlja se da će Republika Hrvatska pratiti svjetski trend širenja gradova i smanjenja seoskih naselja, pa će se u skladu s time planirati izgradnja sustava javne odvodnje.  U županijama je česti primjer sustava javne odvodnje spajanje više naselja na jedan sustav odvodnje, odnosno jedan središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

„Kod svake odluke o izgradnji sustava javne odvodnje potrebno je ispitati valjanost primjene centraliziranog ili decentraliziranog načina prikupljanja otpadnih voda. Decentralizirani način odvodnje manjih naselja pretpostavlja prikupljanje otpadnih voda jednim sustavom (razdjelni način), a oborinske vode moguće je prikupljati odvojeno (spremnicima) ili primjenom zelene infrastrukture. Izgradnja sustava odvodnje svakog naselja neovisna je o etapama razvoja centraliziranog sustava. Provedena istraživanja ukazuju kako decentralizirani sustavi predstavljaju doprinos održivom razvitku te su povoljniji u gospodarskom i ekološkom pogledu. Sve navedeno se odnosi i na prigradska naselja. Kod priobalnih naselja potrebno je uzeti u obzir i mogući porast srednje razine mora te s tim u vezi i možebitne dugoročne utjecaje.“, naglašava prof. emer. dr. sc. Stanislav Tedeschi.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja priprema u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine. Program je u skladu s nacrtom Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i logičan je nastavak dokumenata na svjetskoj i europskoj razini te nudi konkretan doprinos ostvarenju globalnih i europskih ciljeva na razini Republike Hrvatske. Ipak, izgradnja zelenih krovova u Republici Hrvatskoj tek je u počecima i zbog toga nema toliko proizvođača kompletnog zelenog krova pa je sadnja biljaka najčešće prepuštena izvođačima hortikulture. Zeleni krovovi se mogu vidjeti na stambenim privatnim objektima u manjim sredinama, a u većim gradovima na školama, kulturnim ustanovama, stambeno-poslovnim objektima i hotelima, koji su najčešći objekti u Republici Hrvatskoj koji imaju zelene krovove.

Izvori teksta:

https://www.nola.com/news/environment/water_ways/article_3b49a148-5e56-11ea-8115-2b83b5fcd4ee.html

https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/unin%3A2109/datastream/PDF/view

https://www.nacional.hr/interview-vladimir-androcec-zastarjela-i-porozna-vodovodna-mreza-najveci-je-problem-zagreba/

https://www.vecernji.hr/vijesti/ravnateljica-dhmz-a-kolicini-kise-koja-je-pala-je-povratni-period-veci-od-100-godina-1419726

https://meteo.hr/klima.php?section=klima_pracenje&param=ocjena

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/marin-galijot-direktor-vodoopskrbe-i-odvodnje-obraca-se-javnosti-povodom-poplava-u-zagrebu—614618.html

http://www.grad.hr/dsh/dani-sanitarne-hidrotehnike-2016/materijali/Tedeschi_NOVIJI_PRISTUPI_PROBLEMU_ODVODNJE_GRADSKIH_PODRUCJA.pdf

Izvori slika: https://www.nola.com/news/environment/water_ways/article_3b49a148-5e56-11ea-8115-2b83b5fcd4ee.html; https://pixabay.com/photos/city-cityscape-aerial-view-bridge-2655111/

Objava Načini prilagodbe Rotterdama sve većim količinama padalina pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Također, u studiji je naglašeno da se zbog klimatskih promjena, do kraja stoljeća, predviđa porast razine mora (uz godišnju vjerojatnost od 1%) uz obale Europe za jedan metar ili više. To predstavlja značajne izazove za zaštitu obalnih zajednica, jer trenutno više od 200 milijuna Europljana živi unutar 50 km od obale. Prema tome, obalne europske zemlje mogu se prilagoditi takvim posljedicama klimatskih promjena pomoću 3 strategije: iseljavanje, prilagodba i zaštita. Iseljavanje znači preseljenje mjesta stanovanja i infrastrukture izvan ugroženog područja. Prilagodba uključuje sustave ranog upozoravanja, hitne intervencije i građevine otporne na poplave. Zaštita se odnosi na obranu od poplava prirodnim (pješčani nanosi) ili umjetnim (nasipi) građevinama, opskrbu plaže pijeskom radi osiguranja od erozije obale i prirodna rješenja.

Procijenjeni su troškovi i koristi za dodatnu obranu od poplava, tj. poboljšanje nasipa duž europske obale kao odgovor na sve ekstremnije razine mora. Procjena je napravljena za 2100. godinu u usporedbi s trenutnom situacijom, i to za „umjereni“ i „ekstremni“ scenarij klimatskih promjena. Trenutno, prosječne godišnje štete zbog obalnih poplava u Europi iznose 1,4 milijarde EUR (prema tečaju eura iz 2015. godine). Bez daljnjih poboljšanja sustava obrane od poplava, taj bi se broj povećao na 210 milijardi EUR (raspon od 30 do 845 milijardi EUR) do kraja stoljeća za „umjereni“ scenarij klimatskih promjena. Godišnji gubici od obalnih poplava iznosili bi do 1268 milijardi EUR (raspon od 161 do 4731 milijardi EUR) za „ekstremni“ scenarij klimatskih promjena. Povećanje rizika od obalnih poplava zahvatit će sve obalne zemlje Europe, a najviše Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Dansku. Za „ekstremni“ scenarij klimatskih promjena, ovo povećanje bi moglo predstavljati značajan udio BDP-a jedne zemlje, kao npr. za Cipar(4,9%), Grčku (3,2%), Dansku (2,5%), Irsku (1,8%) i Hrvatsku (1,8%).

Prema tome, scenarij u kojem se ne poduzimaju nikakve mjere obrane obala od poplava nije realan jer se poboljšanje zaštite od poplava isplati kod obalnih konurbacija. To je jedino isplativo uz pretpostavku da zemlje ulažu u zaštitu od poplava sve dok koristi od dodatne zaštite od poplava prelaze troškove šteta od poplave. Tada bi očekivana godišnja šteta od poplava do 2100. godine dosegla samo 9 i 24 milijarde EUR prema „umjerenom“ i „ekstremnom“ scenariju klimatskih promjena. To bi bilo smanjenje godišnjih šteta od poplava za 96% – 98% u odnosu na scenarij u kojem se ne poduzimaju nikakve mjere zaštite od poplava. Takva ulaganja u podizanje nasipa ekonomski su učinkovita za 24% do 32% europske obale.

Sustav obrane od poplava u Nizozemskoj

Od svih europskih obalnih zemalja, omjer koristi i troškova za daljnje poboljšanje sustava obrane od poplava u ovom stoljeću je najveći za Nizozemsku, jer je njime smanjena godišnja vjerojatnost od poplava na 0,01%. Stoga su koristi od daljnje obrane od poplava velike za Nizozemsku, iako su one rijetke.

Belgija također ima velike koristi od obrane od poplava koje premašuju godišnje štete, a slijede ju Francuska i Italija. Omjer koristi i troškova vrlo je visok i za Cipar, Irsku i Grčku, no relativno nizak za Maltu, Bugarsku, Litvu, Latviju i Hrvatsku.

Rezultati ove studije u skladu su s posljednjim izvješćem Međuvladinog panela o klimatskim promjenama  o oceanu i kriosferi, u kojem se ističe da obrana obala od poplava može smanjiti očekivanu godišnju štetu u 2100. godini za 2 do 3 reda veličine.

Izvori teksta:

https://www.climatechangepost.com/news/2020/5/16/for-europes-high-value-coastal-conurbations-extra/

https://water104website.weebly.com/netherlands-flooding-and-impacts.html#

Izvor slika:

https://pixabay.com/photos/high-water-rhine-3291249/

https://www.flickr.com/photos/schoeters/2704170648/in/photolist-57XzDW-57XzHS-57XzAo-57XzMW-dsU263-nLEVA3-nuen24-nJEYL5-aenYfC/

Objava Europa može dodatnim poboljšanjima sustava obrane od poplava ostvariti velike uštede pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Novi alat omogućuje korisnicima istraživanje rizika od obalnih poplava od 2030. do 2100. godine, za bilo koje obalno mjesto na svijetu. Pri tome, alat uključuje više scenarija onečišćenja,  modela porasta razine mora i najpreciznije dostupne podatke o visini obale. Korisnici alata imaju na izbor tri karte, a to su:

• Karta koja prikazuje rizik od obalnih poplava i projekcije porasta razine mora svakih deset godina: PRIKAZ KARTE. Na kraju 2050. godine, najugroženiji obalni dijelovi na hrvatskoj obali su područja u blizini gradova Ploča i Opuzena, obale otoka Paga te istočna i zapadna obala Istre (područja u blizini gradova Umaga i Novigrada).
• Karta koja omogućuje korisnicima da istraže koja su obalna mjesta u riziku od poplava uzrokovanih kombinacijom porasta razine mora, plime i oseke te olujnih udara: PRIKAZ KARTE. Najugroženiji dijelovi na hrvatskoj obali su, ako razina mora naraste za 3 m, već navedeni dijelove obale, kao i područje od Ploča do Metkovića, obale grada Šibenika i Zadra, zapadna obala Vranskog jezera, obala Otoka Vira, sjeverna obala Otoka Pašmana i dr.
• Karta koja omogućuje uvid u daleko veće globalne prijetnje zbog porasta razine mora i obalnih poplava od očekivanih, te veću korist od smanjenja njihovih uzroka: PRIKAZ KARTE. Dijelovi hrvatske obale koji će najviše biti pogođeni prema projekcijama do 2050. godine su gradovi Ploče i Opuzen, obale Otoka Paga i Vira te dijelovi istočne i zapadne obale Istre (područje oko grada Novigrada).

Izvor teksta: https://www.climatecentral.org/news/new-coastal-risk-screening-tool-supports-sea-level-rise-and-flood-mapping-by-year-water-level-and-elevation-dataset

Izvor slike: https://pixabay.com/photos/flood-danube-sandbag-park-139000/

Objava Objavljen novi alat za otkrivanje rizika od obalnih poplava pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

1. Povećanje učestalosti i intenziteta poplava na ugroženim područjima te povećanje učestalosti oborinskih poplava, kao i promjena utjecaja mora na obalu (erozija obale): Tako Grad Poreč, u svojoj lokalnoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, kao najvažnije mjere u vodnom sektoru prepoznaje mapiranje poplavnih zona usred značajne količine oborina, izrade projekata zaštite od štetne razine mora itd. Slično vrijedi i za Grad Rovinj, koji u Planu prilagodbe klimatskim promjenama naglašava da je poplavljivanje uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta u prošlosti uzrokovalo štete na obalnom području i da očitovanja dionika projekta ukazuju na sve veću učestalost nevremena s velikim štetama. Plan integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP) Šibensko‐kninske županije naglašava da se na području županije pojavljuje sve više poplava na obalnom području naselja, uzrokovanih dizanjem razine mora te uz bujične tokove u urbanim sredinama. Najizraženije su u području naselja u obalnim zonama. U dnevnim se medijima mogu pronaći, tijekom oborinama bogatog perioda godine, svakodnevne informacije o izlijevanju vode na kolnike, zatvorenim cestama i poplavljenim rivama. Iako su i građani i lokalna vlast svjesni problema, implementirano je jako malo mjera za prilagodbu ovoj promjeni klime koja je već nastupila.

2. Smanjenje produkcije ribe: Opći utjecaj prepoznat od većina stručnjaka migracija je riba iz južnog u sjeverni dio Jadrana zbog razlike u temperaturi mora. Drugi prepoznati utjecaj smanjena je količina ribe. Smanjenje količine ribe smatra se posljedicom izlova. Međutim, budući da Republika Hrvatska ima jasno definirane smjernice lovostaja, vjerojatno je da do izlova dolazi zbog toga što se kao posljedica promjena u klimi mijenja životni ciklus ribama i lovostaj je predviđen u pogrešno vrijeme. Strategija primjene prirodnih rješenja na posljedice klimatskih promjena Grada Zadra, na primjer, prepoznaje različite utjecaje na riblji fond. Neki od njih su osiromašivanje ribom u plitkim područjima zbog smanjenja razine kisika, povećana brzina rasta riba (što može imati pozitivan ili negativan utjecaj) te pojava novih organizama koji prenose bolesti.

3. Višestruki utjecaji na sektor turizma: Udio turizma u BDP-u 2018. i 2019. godine iznosi gotovo 20 % ukupnog BDP-a, a u priobalnim županijama i regijama to je najvažniji izvor primanja i grana gospodarstva. Za turizam je klima jedan od najvažnijih elemenata, posebice ako se radi o temperaturi i količini oborina. Čak 73 % ispitanih njemačkih turista smatra te dvije komponente izuzetno važnima pri odabiru destinacije, a izuzetno je važna i činjenica da se povećanjem količine klimatskih ekstrema smanjuje atraktivnost destinacije. Osim rizika koji prepoznaje Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, kao npr. neprilagođenost ponude promjenama u klimi ili štete u sustavu, značajni su izazovi i činjenice da će turisti rado odabirati sebi bliže destinacije, ako se njihova klima približi sadašnjoj klimi priobalja Hrvatske te će dodatno biti potrebno poraditi na ponudi destinacije. Nije zanemariva ni činjenica da će troškovi opskrbe energijom i vodom pri promjeni klimatskih uvjeta zasigurno porasti.

Još 2013. godine Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Društvo za oblikovanje održivog razvoja proveli su istraživanje o stavovima građana o klimatskim promjenama. Već je tada 70 % građana smatralo klimatske promjene značajnim problemom, a više od 40 % građana smatralo je da je ublažavanje klimatskih promjena važnije od trenutačnog gospodarskog razvoja. Zanimljiva je činjenica da su klimatske promjene prioritetom u većem postotku smatrali građani priobalnih regija Republike Hrvatske. Za to je svakako zaslužna činjenica da su već 2013. godine građani regija poput Dalmacije primijetili posljedice klimatskih promjena, ali i činjenica da su gospodarske aktivnosti priobalja uvelike ovisne o stanju prirodnog okoliša. Turistički klimatski indeks, tj. podatak o tome kakvi klimatski parametri odgovaraju turistima, ovisan je o klimatskim promjenama i podrazumijeva raspone temperature.

U istraživanju provedenom 2019. godine, kroz projekt RMPPI, potvrdio se veliki interes građana za temu klimatskih promjena. Građani su upitani smatraju li da su klimatske promjene značajan problem te da ocjenama od 1 – 5 (pri čemu 1 označava minimalnu važnost, a 5 maksimalnu) označe važnost problema, a rezultati pokazuju sljedeće:

Rezultati manjeg istraživanja o stavovima građana o klimatskim promjenama

Iz dijagrama je jasno da prednjači udio građana koji smatraju klimatske promjene značajnim problemom.

Sve ove informacije, i o izazovima i o stavovima građana, upozoravaju o važnosti pravovremenog planiranja prilagodbe klimatskim promjenama u suradnji s građanima. Pritom se posebno misli na prilagodbu na lokalnoj razini, budući da je većina problema prilagodbe i njihovih rješenja lokalne prirode. Osim gospodarske ovisnosti o utjecajima klime, građani priobalnih gradova i u svojim su društvenim komponentama života (rekreacija, stil života i običaji) ovisni o klimatskim promjenama (sportski ribolov, vodeni sportovi, značajniji boravak na otvorenom, učestaliji boravak na suncu itd.), stoga je njihovo zanimanje i uključivanje građana u teme o prilagodbi klimatskim promjenama jedan od najvažnijih elemenata održivosti politika i održivosti razvoja područja.

Autorica teksta je Ivana Rogulj, dipl.ing.el., univ.spec.oecoing., univ.spec.oec. (MBA). Diplomirala elektrotehniku (energetski sustavi), specijalizirala ekoinženjerstvo i magistrirala poslovno upravljanje (MBA). Ima 13 godina iskustva u sektoru održive energetike i trenutno radi kao programska direktorica u DOOR-u te provodi projekte u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Izvori teksta:

http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/06/Trenutne-cijene-i-radna-mjesta-ili-zajedni%C4%8Dka-budu%C4%87nost.pdf

http://ee.fesb.unist.hr/rmppi/hr/projekt/

http://www.porec.hr/sadrzaj/dokumenti/2019_05_29_Strategija_prilagodbe_klimatskim_promjenama_Grad_Porec_Parenzo.pdf

http://www.rovinj-rovigno.hr/wp-content/uploads/2019/05/Nacrt-Plana-prilagodbe-klimatskim-promjenama-za-Grad-Rovinj-Rovigno.pdf

https://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Obalni%20plan%20SKZ.pdf

https://www.grad-zadar.hr/repos/doc/Nacrt%20Strategije%20primjene%20prirodnih%20rjesenja%20u%20prilagodbi%20na%20klimatske%20promjene%20za%20Grad%20Zadar.pdf

Izvor slike:

https://pixabay.com/photos/skyline-rovinj-croatia-water-1738058/

Objava Utjecaj klimatskih promjena na priobalne gradove Republike Hrvatske i stavovi stanovništva pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Internetska usluga se sastoji od dva djela: meteoroloških i hidroloških klimatskih projekcija za istraživače i vlasti, te hidroloških sezonskih prognoza koje će biti korisne za npr. hidroelektrane. Podaci će se moći preuzeti direktno s usluge CDS-a, ali će se moći i pregledavati putem internetske aplikacije.

Klimatske projekcije CDS-a procjenjuju utjecaj klimatskih promjena na vodni sektor za čitav niz različitih scenarija emisija stakleničkih plinova, od scenarija u kojem su emisije značajno smanjene, do scenarija u kojem je bilo malih ili nikakvih promjena u smanjenju emisija. Za izradu takvih scenarija koristi se nekoliko različitih hidroloških modela zajedno s najmodernijim regionalnim klimatskim modelima. Uz to, bit će moguć pristup sezonskim prognozama koje predviđaju klimatske promjene u sljedećih nekoliko sezona, što će biti korisno za srednjoročno donošenje odluka za npr. hidroelektrane.

Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu Republika Hrvatska je relativno bogata vodom, ali ne i vodnim zalihama zbog svoje geološke građe s velikim udjelom površina s krškim strukturama i velike prostorno-vremenske heterogenosti otjecanja. Stanje vodnih i morskih resursa na području Republike Hrvatske u velikoj mjeri ovisi i o prekograničnim utjecajima, kako zbog globalnog utjecaja klimatskih promjena na dinamiku promjena stanja razine oceana i mora, tako i zbog velikog udjela prekograničnih i međugraničnih vodotoka u odnosu na ukupne vodne resurse Hrvatske. Očekuje se da će se pogoršanjem hidroloških prilika uslijed djelovanja klimatskih promjena s jedne strane povećati učestalost i trajanje sušnih razdoblja, a s druge strane i učestalost i intenzitet poplavnih situacija. Zbog predviđenog povećanja temperature do 2070. godine, u Strategiji se očekuje povećanje evapotranspiracije, smanjenje površinskih i podzemnih otjecanja, a time i još naglašenije smanjenje vodnih zaliha. Očekuje se da će posebno biti ugroženi priobalni krški vodonosnici i ostale vodene površine u priobalju (jezera, vodotoci, izvori).

Hrvatske vode u cijelosti upravljaju vodnim resursima Republike Hrvatske na četiri vodna područja:

• vodno područje sliva Save;
• vodno područje slivova Drave i Dunava;
• vodno područje primorsko-istarskih slivova;
• vodno područje dalmatinskih slivova.

Planski dokumenti upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj su:

1. Strategija upravljanja vodama ;
2. Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.;
3. Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije.

Izvori teksta:

https://climate.copernicus.eu/turning-tide-water-management

https://climate.copernicus.eu/climate-data-store

https://www.voda.hr/

https://mzoe.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-4925/vode-i-more/planski-dokumenti-upravljanja-vodama/2038

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_921.html

Izvor slike:

https://pixabay.com/photos/water-nature-splash-fresh-blue-2079907/

Objava Novom internetskom uslugom do boljeg upravljanja vodama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Riječne obale i područja uz rijeke koja su prekrivena vodom samo za vrijeme poplava, također su dio riječnog sustava. Poplavne nizine pokrivaju 7 % površine Europe i do 30 % zaštićenih područja kojima koja su dio Natura 2000 mreže. Osim što u njima živi više zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta, na tom području živi i 12 % europskog stanovništva.

U Hrvatskoj približno 20 % stanovnika živi u poplavnim nizinama, a u Lihtenštajnu, Bosni i Hercegovini, Nizozemskoj i Slovačkoj više od 25 %, kao što je prikazano na dijagramu:

Pozitivni učinci poplavnih nizina na ekosustav su:

• prirodno zadržavanje vode,
• sekvestracija ugljika,
• pročišćavanje vode,
• staništa biljnim i životinjskim vrstama,
• bioraznolikost i
• rekreacija.

Međutim, u degradiranim poplavnim nizinama kvaliteta ovih usluga je smanjena. Prirodne, netaknute poplavne nizine pod velikim su rizikom zbog ljudskog djelovanja, što dovodi u opasnost njihovu jedinstvenu ulogu u okolišu tijekom poplava. Iako je ljudsko djelovanje na poplavne nizine omogućilo gospodarski rast i zaštitu od poplava, ono je istovremeno stvaralo negativne posljedice za okoliš. Izvještaj ukazuje na studije koje pokazuju da je do 90 % poplavnih područja degradirano kao rezultat izgradnje struktura za zaštitu od poplava, ispravljanja riječnih tokova, odvajanja poplavnih močvarnih područja, poljoprivrede i urbanizacije tijekom posljednja dva stoljeća.
Poplavne nizine zbog degradacije više ne mogu pozitivno utjecati na ekosustav i povećani rizik od poplava uslijed posljedica klimatskih promjena, kao i na poboljšanje kvalitete vode i održavanje bioraznolikosti. Degradacija poplavnih nizina zbog širenja gradova i poljoprivrede te izgradnja struktura za zaštitu od poplava u velikoj su mjeri odvojile rijeke od njihovih poplavnih nizina. To je umanjilo utjecaj poplavnih nizina na ublažavanje poplava i suša te smanjilo broj prirodnih staništa i kvalitetu vode. Takve promjene su današnje poplave učinile štetnijima. Trenutno samo 17 % zaštićenih europskih staništa povezanih s poplavnim nizinama ima “dobru očuvanost prirodnih staništa”, a 40 % vodnih tijela u Europi ima “dobar ekološki status”.

U izvješću se ističe da obnova poplavnih nizina, koja je usmjerena na prirodna rješenja i upravljanje koje se temelji na ekosustavima, ima potencijal povećati pozitivne koristi poplavnih nizina za okoliš, istovremeno smanjujući negativne utjecaje poplava. Također, održavanje prirodnog stanja poplavnih nizina sukladno je ciljevima zakonodavstva Europske unije: Okvirnoj direktivi o vodama, Direktivi o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, Direktivi o očuvanju divljih ptica te Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune. Obnavljanjem i očuvanjem poplavnih nizina također se mogu podržati ciljevi europskog Zelenog sporazuma, koji uključuju borbu protiv klimatskih promjena, suzbijanje gubitka bioraznolikosti i uklanjanje onečišćenja.

Na dijagramu je prikazana ukupna površina poplavnih područja u svakoj zemlji te udio poplavnih područja u odnosu na veličinu zemlje.

Hrvatska ima približno 10.000 km² poplavnih područja, što predstavlja oko 13 % ukupne površine zemlje. Najveća poplavna područja u Hrvatskoj su Kopački rit i Lonjsko polje. Uz Dravu i Dunav su poplavne šume gdje prevladavaju pjeskovita ili šljunčana tla, a tipična poplavna područja rijeka su unutar nasipa. Uz Savu su također poplavne šume gdje se prostiru teška glinasta tla, a poplavna voda dijelom dolazi iz rijeka, a dijelom od oborinske vode koja dugo stoji na teškim glejnim tlima. Hrvatska je u obrani od poplava i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere. Mjere zaštite od poplava u Hrvatskoj se dijele na negrađevinske (npr. prognoziranje poplava) i građevinske mjere (npr. gradnja nasipa za zaštitu od velikih voda i zadržavanje vodnih valova velikih voda).

Izvori teksta:

https://www.eea.europa.eu/highlights/healthy-floodplains-have-a-key/

http://prirodahrvatske.com/poplavna-podrucja/

https://frisco-project.eu/hr/o-projektu-hr/o-upravljanju-rizicima-od-poplava/vrste-mjera-zastite-od-poplava/

Izvor dijagrama:

Izvješće: „Floodplains: a natural system to preserve and restore“

Objava Uloga poplavnih nizina u borbi protiv poplava pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Autor fotografije: Antun Cerovečki

Objava Hidrologija – vodni i morski resursi pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.