Posljedice klimatskih promjena, kao što su toplinski valovi, najviše se mogu osjetiti u gradovima koji su često i nekoliko stupnjeva topliji od obližnjih ruralnih područja. Kombinacija velike temperature i vlage, zbog koje osjećamo još veću toplinu, može biti smrtonosna.
Da bi se to izbjeglo, potrebno je:
1. Ponuditi više mogućnosti hlađenja
Preporučuje se sadnja više stabala i ostale vegetacije koja pruža hladovinu i hladi zrak, opremanje zgrada zasjenjivanjem prozora te korištenje boja i materijala koji reflektiraju sunčevu svjetlost. Uz to, u slučajevima nestanka električne energije potrebno je posjedovati opremu i zalihe za hitne slučajeve, a to uključuje radio, hranu i vodu.
2. Usredotočiti se na ranjive gradske četvrti
Potrebno je postavljanje propusnog asfalta i sakupljanje oborinskih voda za upravljanje poplavama i smanjenje količine otjecanja oborinskih voda te prekrivanje krovova zgrada zelenilom radi hlađenja gradskih četvrti tijekom velikih temperatura. Kad temperature počnu rasti u gradovima, potrošnja električne energije također raste, što otežava rad javnih usluga podložnih prekidima napajanja, kao što su kritične usluge poput prijevoza i zdravstva. Prema tome, ‘zeleni’ krovovi bi stanovnicima ranjivih četvrti omogućili smanjenje korištenja klimatizacijskih uređaja, pri čemu bi uštedjeli novac, a time i smanjili opterećenje lokalne elektroenergetske mreže tijekom razdoblja vršne potražnje.
3. Projektirati ulice
Većina gradskih ulica prilagođena je najviše potrebama vozača automobila, a ponekad, na drugom mjestu, i pješacima. Prema tome, predlaže se da se ulice prilagode biciklistima, pješacima, vozačima autobusa i stanovnicima koji žive u blizini prometnica, kao i vozačima automobila. Prilikom projektiranja ulica naglasak bi trebao biti na sadnji stabala i postavljanju biciklističkih staza, tako da se pješaci i biciklisti osjećaju sigurno. Drveće bi služilo kao barijera i za sprječavanje pogleda na promet, a istovremeno bi hladilo susjedstvo i apsorbiralo onečišćujuće tvari iz zraka. Dobro osmišljene biciklističke staze uklonile bi automobile s prometnica smanjujući onečišćenje zraka i emisija stakleničkih plinova. Također, predlaže se da odvodni sustavi ulica usmjeravaju vodu prema stablima.
Mjere prilagodbe gradova većim temperaturama najviše bi koristile priobalnim hrvatskim gradovima, gdje jutarnje temperature svake godine za vrijeme ljetnih mjeseci dosegnu čak 30 °C. Potaknuta čestim toplinskim valovima, radna skupina Ministarstva zdravstva izradila je Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućina. Prvi značajniji val izgradnje zelenih krovova krenuo je oko 2005. godine, kada je u Republici Hrvatskoj bilo tek nekoliko izvođača zelenih krovova. Trenutno je najveći broj privatnih investitora, poput vlasnika hotela i stambenih objekata, no očekuje se da će se broj „zelenih“ krovova početi povećavati i na javnim objektima poput škola, vrtića, knjižnica i ostalih. Još jedna od mjera smanjenja temperature u gradovima koju provode hrvatski građani je sadnja stabala. Prošle su se godine u hrvatskim gradovima održavale brojne akcije u kojima su uz građane sudjelovali fakulteti, škole i vrtići.
