Izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak
Geofizički odsjek, Prirodoslovno matematički fakultet, Horvatovac ul. 95, 10000 Zagreb
Elektronička pošta: telisman@gfz.hr
Potrebno je i dalje financirati daljnja istraživanja u Hrvatskoj koja će nuditi određena rješenja bilo za negativne, bilo za pozitivne posljedice klimatskih promjena. Društvo će imati više koristi ako će brže implementirati mjere.
Prilagodbe Hrvatske posljedicama klimatskim promjenama
Hrvatska se nalazi u osjetljivom području Europe, kao zona prijelaza između Središnje Europe i Sredozemlja. Tu je značajan trend porasta srednje mjerene godišnje temperature zraka koji je prisutan u cijeloj Hrvatskoj. Trend je osobito vidljiv u posljednjih 25 godina. Također se opaža i velika varijabilnost u mjerenoj ekstremnoj oborini od izrazitih suša do velikih poplava. Ujedno, brojna klimatološka istraživanja koja se provode regionalnim klimatskim modelima pokazuju da će se ekstremne vrijednosti temperature i oborine iznad Europe intenzivirati u budućim klimatskim uvjetima. Iako svijest o klimatskim promjena jača, te se u skladu s time poduzimaju neki koraci, Hrvatska još nije u potpunosti spremna na klimatske promjene.
U Hrvatskoj postoji sve više podataka i istraživačkih radova na tu temu. Osobito u zadnjih 10-ak godina. Ipak, praćenje postojećih mjerenja i opažanja još uvijek ne pokriva sve aspekte utjecaja klimatskih promjena. Potrebno bi bilo postojeća mjerenja maksimalno (p)održati radi kontinuiteta koji jedini omogućava valjane procjene utjecaja klimatskih promjena, ali ih i proširiti koliko god je to moguće.
Najugroženiji dijelovi
Ekosustavi, dosadašnja poljoprivreda u cjelini i vodno gospodarstvo su neki od većih gubitnika u Hrvatskoj. Ova izjava ne vrijedi za sva područja Europe u cjelini, ugroženiji je jug (Sredozemlje) od sjevera Europe. Nema općih mjera preporuka osim da se sve ciljane preporuke za neko područje (poljoprivreda, urbanizam, vodno gospodarstvo, očuvanje okoliša, bioraznolikosti, itd.) provode čim brže. Najmanje gubitaka ćemo imati ako imamo čim bržu prilagodbu. Za Hrvatsku se potencijalno može razmišljati o dugoročnijim dobicima kroz korištenje alternativnih izvora energije sunca i vjetra. Nedavne analiza brzine vjetra iz regionalnih klimatskih modela upućuje na porast vjetro-potencijala duž jadranske obale.
Općenito za Hrvatsku vrijedi da će se osim stalnog zatopljivanja, mijenjati i oborinski režim čime bi sušna razdoblja bila učestalija i intenzivnija. Promjene su već sad vidljive u svim godišnjim dobima, iako možda najviše u jesen, ali varijabilno od regije do regije. U simulacijama regionalnih klimatskih modela u budućoj klimi se očekuje pomak putanja ciklona zimi prema sjeveru. Stoga će se broj bura uzrokovanih ciklonama vjerojatno smanjiti duž Jadrana. Međutim, ciklone koje zahvate Srednji i Južni Jadran mogle bi biti intenzivnije, a time onda intenzivnije i pripadne brzine vjetra. Točnije razlike svakako se trebaju pratiti na lokalnim skalama (po regijama) jer su neke regije ranjivije na promjene od drugih.
Uloga znanosti
Uloga znanosti u sagledavanju utjecaja i predlaganju mjera prilagodbe klimatskim promjenama je zaista velika. Znanost jedina može na sveobuhvatan, konzistentan i promišljen način uočiti probleme i procijeniti utjecaj. Što se tiče mjera, znanost može sugerirati metode rješavanja problema, ali do konačne primjene slijedi dug put u kojem političke strukture pa i u konačnici krajnji korisnici tih mjera igraju važnu ulogu.
Na primjer, klimatske promjene imaju velik utjecaj na vinogradarstvo, s obzirom na to da od svih živih organizama biljke prve reagiraju na promjenu prizemne temperature i vlažnosti. Postoje autohtone sorte koje igraju vrlo značajnu ulogu u hrvatskom vinskom biznisu. Ipak, uzgoj mnogih od njih ograničen je na vrlo mala područja, s malo pokušaja da se proširi njihovo područje uzgoja. Gledajući klimatske promjene bilo bi moguće proširiti područje uzgoja kasno dozrijevajućih kultivara i u sjeverne vinogradarske krajeve. Ovo je naročito interesantno imajući u vidu da potražnja za autohtonim sortimentom raste i u potrošnji i u zahtjevima za podizanje vinograda.
Ublažavanje klimatskih promjena ili prilagodba istima su vrlo bitni procesi. Jedno ne isključuje drugo jer su vezani uz uzrok i posljedicu. Vrlo je važno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena te kontinuirano doprinositi smanjivanju uzroka problema. Ipak, to je nešto što se događa na globalnoj razini, a ukupni efekt će biti stoga vidljiv samo ako svi (ili barem velika većina) globalno djeluju (svi kontinenti). Prilagodba se pak odnosi na regionalnu/lokalnu razinu te kako ovdje možemo imati puno veću mogućnost i brzinu donošenja odluka, dala bi manju prednost prilagodbi.
Primjeri dobre prakse
U Hrvatskoj je podjela na (tri) vinogradarske zone vezana za izradu regionalizacije vinogradarskih područja. Zadnja važeća napravljena je 2013. godine po kojoj čitava Dalmacija spada u jednu zonu. Kod određivanja granica i veličine zona utječu kao dominantan faktor klimatske osobine (osobito sume efektivnih temperatura), tip tla, nadmorska visina, stanje postojeće vinogradarske proizvodnje, organizacijsko-ekonomske strukture dotične zone, itd. Proizvodnja grožđa i vina (s propisanom gornjom prihvatljivom količini šećera i alkohola u svakoj zoni) je definirana pravilnikom te utječe na troškove proizvodnje. Kako su vinogradarske zone podijeljene na tri zone ulaskom Hrvatske u EU (2013. godine), a uslijed uočenog povećanja temperature i analize agroklimatskih indeksa iz projekta VITCLIC (rezultate projekta možete pregledati ovdje), zona koja cijelu obuhvaća Dalmaciju nije više opravdana te je predložena njena dorada i dodatna podjela. Argumente je prihvatila i Europska komisija čime su se stvorili povoljniji uvjeti za proizvodnju grožđa i vina.
Također, šteta je da se predložene mjere prilagodbe klimatskim promjenama (npr. za projekt Vitclic je bila izrada novog zakonodavstvenog okvira u skladu s klimatskim promjenama, a agronomi rade na predlaganju isplativijih sorata za uzgoj), u koje je investirano dosta vremena, znanja i novaca, a koje imaju za ishod dobrobit društva, ne provode. Treba proanalizirati gdje ima problema kod provođenja mjera ako takvo što postoji. Kako osobno ne vjerujem u učinkovit sustav represije, jedan od načina bi mogao biti sustav poticaja kod implementacije tamo gdje je to moguće. Također, sveobuhvatno informiranje o prednostima implementacije mjera je također dobrodošlo. One mjere koje imaju najmanje društveno-socijalno-ekonomske gubitke, odnosno najveće dobitke bi trebale imati najveći utjecaj.
Projekti
Sudjelovala sam, odnosno sudjelujem na nekoliko projekta. Nedavno je završen interdisciplinarni projekt VITCLIC (Vinogradarstvo i klimatske promjene na području Hrvatske) u suradnji meteorologa, agronoma i ekonomista sa šest institucija. Sam projekt je imao za glavni cilj analizirati sadašnje stanje u vinogradarstvu te preporučiti daljnje korake u cilju adaptacije na klimatske promjene. Rezultati istraživanja omogućili su uvođenje nove vinogradarske zone (C III) važne za proizvodnju grožđa i vina na jugu Hrvatske. Jedan od rezultata je bio generiranje baze agroklimatskih indeksa koja je ukazala na nužnost provođenja postupka nove regionalizacije vinogorja na čitavom prostoru Hrvatske. Uz scenarij daljnjeg zagrijavanja, postojeća podjela je sve manje održiva jer povećava troškove vinarima u proizvodnji i izvozu vina. Ovaj korak se provodi u nedavno započetom projektu CroViZone (Prilagodba vinogradarskih zona Republike Hrvatske klimatskim promjenama) čiji je nositelj Ekonomski fakultet u Osijeku.
Drugi hrvatsko-švicarski projekt koji je u tijeku je SWALDRIC, čiji je glavni cilj bolje razumijevanje olujnih vremenskih pojava (s naglaskom na tuču), evaluacija njihove reprezentacije u vremenskim i klimatskim modelima i istraživanje njihovih odgovora na klimatske promjene. Analiza učestalosti pojave tuče u sadašnjim i budućim vremenskim uvjetima za čitavo područje Hrvatske jedan je od specifičnih ciljeva.
Svijest o rizicima i utjecaju klimatskih promjena razmjenjivala se s krajnjim korisnicima putem osobnih kontakata, popularnih predavanja u udrugama, putem stručnih skupova i odlascima na teren. Jedna od aktivnosti bila je postavljanje mjernih uređaja u vinogradima gdje smo uspjeli organizirati mrežu vinogradara-volontera koji su nam onda dojavljivali podatke. Tako sami krajnji korisnici postaju aktivni sudionici u praćenju/registriranju promjena. Objavljene publikacije možete pregledati OVDJE (tu će biti poveznica na pdf datoteku s popisom publikacija).
Biografija autorice:
Maja Telišman Prtenjak diplomirala je na PMF-u u Zagrebu (1995.), magistrirala je 2001. i doktorirala 2006. godine na Sveučilištu u Zagrebu na istom fakultetu. Od 1996. radi na Geofizičkom odsjeku PMF-a kao izvanredna profesorica. Predaje na nizu kolegija iz meteorologije i klimatologije na svim trima razinama studija: preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju na Sveučilištu u Zagrebu. Vanjska je suradnica na Sveučilištu u Rijeci. Do sada je bila voditeljica/suvoditeljica više radova koji su dobili Rektorovu nagradu, 17 diplomskih radova, 1 obranjenog doktorata. (Su)voditeljica je i više doktorata u tijeku. Dobitnica je nagrade Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za znanstvenu izvrsnost 2009. godine. Bila je na nekoliko specijalizacija u inozemstvu, što uključuje: Météo-France u Toulouse (Francuska), International Center for Theoretical Physics u Trstu (Italija) te Sveučilište Balearskih otoka (UIB) u Palma de Mallorci (Španjolska) kao i brojne međunarodne znanstvene skupove i radionice. Bila je ili jest članica: Royal Meteorological Society, Hrvatskog agrometeorološkog društva, Hrvatskog meteorološkog društva, Uredničkih odbora časopisa „Geofizika“, „Hrvatski meteorološki časopis“ i „Meteorologyand Atmospheric Physics“. Bila je članica petnaestak organizacijskih i znanstvenih odbora međunarodnih znanstvenih i znanstveno-stručnih skupova i radionica. Sudjelovala je u radu više znanstvenih i stručnih međunarodnih i domaćih projekata, i kao suradnica (na njih 12) i kao voditeljica (na njih 3). Do sada je u koautorstvu objavila 34 znanstvena rada i 100-ak konferencijskih radova u suradnji s domaćim i inozemnim suradnicima te više poglavlja u knjigama. Recenzirala je više domaćih i međunarodnih projekata te oko 50-ak članaka za više renomiranih međunarodnih i domaćih časopisa. Fokus rada je na meteorološkim i klimatskim istraživanjima mezoskalnih strujanja/procesa nad kompleksnom topografijom.
