Nova studija „Record warming at the South Pole during the past three decades“ pokazuje da temperatura na Južnom polu raste tri puta brže od globalnog prosjeka. Brzina rasta temperature zabilježena je na znanstveno-istraživačkoj postaji Amundsen-Scott, gdje je inače godišnja prosječna temperatura – 54 oC. Znanstvenici su tamo otkrili da je u razdoblju od 1989. – 2018. godine temperatura rasla za 0,6 oC svako desetljeće, što je tri puta brže od ostatka svijeta.
Njihov je zaključak da je većina zagrijavanja Južnog pola povezana s klimatskim ciklusima koji se događaju tisućama kilometara daleko u tropskim krajevima. Promjena temperature u zapadnom, tropskom dijelu Tihog oceana ima velik utjecaj na zagrijavanje Južnog pola, a povezana je s prirodnom pojavom „Interdecadal Pacific Oscillation“. Kada se Tihi ocean zagrije, topli zrak se prenosi na jug prema Antarktiku. Prijenos toplog zraka prema jugu olakšavaju zapadni vjetrovi koji pušu u smjeru Antarktike. Znanstvenici su uvjereni da su te prirodne pojave značajno doprinijele zagrijavanju Južnog pola, a da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dodatno „pojačale“ takav trend zagrijavanja.
Uz to, nova studija je pokazala još jedan neočekivani događaj na Južnom polu. Naime, morski led Južnog (Antarktičkog) ocean, koji se posljednjih 40 godina širio, od 2014. godine se počeo neobjašnjivo brzo smanjivati. Znanstvenici još ne znaju što je razlog takvom smanjenju leda od 2014. do 2017. godine koje je čak veće od smanjenja leda na Arktiku u posljednjih 30 godina.
Prosječna godišnja temperatura površine izmjerena na Amundsen-Scott postaji
Znanstvenici zaključuju da zagrijavanje Južnog pola nije toliko zabrinjavajući trend na Antarktiku jer je to i dalje jedna od najhladnijih regija na svijetu i ne postoji velika opasnost od otapanja snijega i leda. Međutim, na zapadnim obalama Antarktika glečeri se prilično brzo otapaju jer dolaze u dodir s toplim oceanskim strujama, zbog čega prijeti opasnost o povećanja morske razine.
Prema internetskoj stranici MeteoAdriatic, Hrvatska se zagrijava tri puta brže od ostatka svijeta. Podaci pokazuju da se Hrvatska od 1980-ih do danas u prosjeku po desetljeću zagrijavala 0,369°C, dok se svijet zagrijavao 0,132 °C po desetljeću. Pretpostavlja se da je razlog tome više pritjecanja tople zračne mase iz okolice nego ranije, tj. više južnih strujanja zraka koja donose toplinu.
