Sadnja drveća je vrlo učinkovita, jeftina i održiva strategija za prilagodbu klimatskim promjenama. Drveća hlade okolni zrak, stvaraju sjenu, a korijeni upijaju vodu nakon oluja (procjenjuje se da mogu zadržati i do 40% kišnice koja ih pogodi) koje će biti sve ekstremnije zbog klimatskih promjena.
Šume u Europskoj uniji posljednjih se godina suočavaju s najezdama potkornjaka, teškim sušama i novim obrascima šumskih požara, a očekuje se pogoršanje situacije. Uz to, europske šume su pod sve većim pritiskom zbog povećane potražnje za biomasom, onečišćenja zraka i vode, širenja urbanih područja, fragmentacije krajolika te gubitak staništa i bioraznolikosti. U proteklom desetljeću ubrzao se gubitak šumskog pokrova, a stanje očuvanosti šuma je loše, čak i u 27 % šumskih područja u EU-u koja su zaštićena i trebala bi biti najzdravija.
Europska komisija je u lipnju ove godine objavila Novu strategiju EU-a za šume za 2030. Prema Strategiji, koja je jedna od glavnih inicijativa u okviru europskog zelenog plana, fokus će biti na konkretna djelovanja za povećavanje površine i kvalitete šuma u EU-u te jačanje njihove zaštite, obnove i vitalnosti.
Strategijom se obvezuje na strogu zaštitu prašuma i starih šuma, obnovu degradiranih šuma i osiguravanje da se njima gospodari na održiv način, s ciljem očuvanja usluge ekosustava koje šume o kojima ovisi ljudsko društvo. U svrhu očuvanja bioraznolikosti i podrške u borbi protiv klimatskih promjena, Strategijom se promiče i gospodarenje šumama. U Strategiji je predviđen i razvoj programa plaćanja vlasnicima šuma i upraviteljima ako osiguravaju alternativne usluge ekosustava, npr. održavaju dijelove svojih šuma netaknutima.
Kako bi se ostvario važan preduvjet za osiguravanje da šume i dalje ispunjavaju svoje funkcije od kojih ovisi klima, bioraznolikost i gospodarstvo, Komisija je najavila i zakonodavne prijedloge za intenzivnije praćenje šuma, izvještavanje i prikupljanje podataka na razini EU-a.
Prema procjenama, svake godine između 2010. i 2015. godine naraste 300 milijuna novih stabala u EU, a cilj je udvostručiti tu brojku. Stoga, uz Strategiju se predstavio i plan za sadnju najmanje triju milijardi dodatnih stabala u EU-u do 2030. kojim će se povećati površinu pokrivenosti šumom u EU i otpornost šuma i njihova uloga u sprječavanju gubitka bioraznolikosti te će pomoći u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Plan će se financirati programom LIFE, fondovima kohezijske politike i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj. Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal drveća u prilagodbi klimatskim promjenama morat će se posaditi i uzgajati sukladno ekološkim principima, što znači da će se prvo morati posaditi na pravom mjesto i s pravom svrhom. To će zahtijevati dugoročno planiranje i praćenje jer će se trebati posaditi odgovarajuća mješavina vrsta drveća ne samo u šumama, već i u agrošumarstvu te poljoprivrednim i urbanim područjima. Na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su močvare, bare, tresetišta i travnjaci neće se smjeti posaditi drveće.
Zbog specifičnog položaja Hrvatska je bogata biljnim svijetom pa je tako izdvojeno preko 60 šumskih zajednica (fitocenozi) koje su razvrstane unutar dviju velikih svjetskih regija, a to su mediteranska (40% površine, 17 šumskih zajednica) i eurosibirsko-sjevernoamerička šumska regija (60% površine, 45 šumskih zajednica).
U sektoru šumarstva u Hrvatskoj nekoliko je glavnih očekivanih utjecaja klimatskih promjena koji uzrokuju visoku ranjivost, a koji su navedeni u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost sektora šumarstva u Hrvatskoj su:
- veća učestalost šumskih požara uključujući i pojavu požara u kontinentalnom dijelu Hrvatske zbog povećanja temperatura i smanjenja količine oborina,
- smanjenje produktivnosti nekih šumskih ekosustava,
- migracija štetnih organizama,
- pomicanje fenoloških faza šumskih vrsta drveća,
- povećanje osjetljivosti vrsta drveća na promijenjene klimatske uvjete,
- povećanje odumiranja vrsta drveća zbog promjena klime,
- štete na šumskim ekosustavima zbog povećanja intenziteta i frekvencije učestalosti ekstremnih vremenskih pojava (elementarnih nepogoda) i
- smanjenje pojedinih općekorisnih funkcija šuma odnosno smanjenje kapaciteta šumskih ekosustava za pružanjem usluga.
Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti su:
- jačanje istraživačkih i upravljačkih kapaciteta za ocjenu pojavnosti negativnih utjecaja povezanih s klimatskim promjenama te prilagodbu šumskih ekosustava klimatskim promjenama,
- uspostava međusektorskog praćenja i izvješćivanja o stanju šumskih ekosustava kao preduvjeta za informirano planiranje i provedbu mjera prilagodbe,
- istraživanja o klimatskoj osjetljivosti vrsta drveća u različitim klimatima,
- istraživanja o utjecaju klime na odumiranje vrsta drveća,
- izrada scenarija i modela rasta šumskih vrsta u ovisnosti o klimi u cilju identifikacije mogućih opcija za gospodarenje prilagođeno klimatskim promjenama,
- identificiranje vrsta i provenijencija (podrijetla) šumskog drveća koje su genetski najbolje prilagođene utjecaju klimatskih promjena, a od gospodarske su važnosti,
- izrada preporuka prilagodbe na negativni utjecaj štetnih organizama pod utjecajem klimatskih promjena i
- jačanje svijesti dionika u šumarskom sektoru o utjecaju klimatskih promjena na šumske.
