Klimatske promjene predstavljaju možda najveći izazov s kojim se suočavaju socijalni, politički i ekonomski sustavi. Intenzivniji i češći toplinski valovi imaju sve veće negativne posljedice na ljudsko zdravlje. Učestalije kiše i više razine mora dovode do češćih i intenzivnijih poplava, što ima negativne posljedice na imovinu, infrastrukturu i ekonomske aktivnosti. Visoke temperature i ograničena opskrba vodom zahtijevaju promjene u poljoprivredi i ribarstvu. Bez obzira na ublažavanje klimatskih promjena ili prilagodbu istima, negativne posljedice će se i dalje pojavljivati, zbog čega će zemlje morati razviti brži i učinkovitiji način donošenja odluka.
Prvi put ulazimo u novu eru gdje su ljudske aktivnosti glavni pokretači globalnih promjena. Stoga, znanstvenici moraju proširiti svoja istraživanja od načina funkcioniranja planeta na projekcije posljedica klimatskih promjena koje su nepredvidive. Zato, strategija upravljanja rizicima od klimatskih promjena mora razviti širi pristup istima i više se fokusirati na smanjivanje emisija stakleničkih plinova, projektiranje nove infrastrukture za sve češće ekstremne vremenske događaje i politike koje potiču preseljenja na područja manje izložena posljedicama klimatskih promjena.
Jedno od rješenja je transdisciplinarno istraživanje koje omogućuje interakciju između znanosti i društva, odnosno prepoznaje sudionike izvan akademskih krugova kao kritične partnere u čitavom istraživačkom procesu od identifikacije problema do primjene rješenja za posljedice klimatskih promjena.
Na primjer, znanstvenici mogu provoditi interdisciplinarni rad s poljoprivrednim zajednicama, kao što su to napravili znanstvenici sa Stanforda i Harvarda u Sonori, saveznoj državi Meksika, što je dovelo do novih spoznaja o kružnom ciklusu dušika u oceanu i do održivih poljoprivrednih praksi.
Institut Pufendorf na Sveučilištu Lund u Švedskoj, pokrenuo je interdisciplinarno istraživanje ekstremno visokih temperatura koje su posljedica klimatskih promjena. U istraživanje su se uključili znanstvenici iz područja prirodnih i društvenih znanosti, inženjeri, projektanti, ekonomisti i znanstvenici iz područja medicine kako bi riješili negativne posljedice ekstremno visokih temperatura na lokalnoj razini. Sudionici su se podijelili u nekoliko skupina: ekosustavi, bioraznolikost i utjecaj topline na nju; stanovanje i urbanističko planiranje; zdravlje ljudi; migracije i ponašanje ljudi te socijalno-ekonomska ranjivost i otpornost. Istraživanjem su se dobile informacije kojima bi se mogle predvidjeti ekstremno visoke temperatura na lokalnim razinama do kraja dvadeset prvog stoljeća.
Ipak, izgradnja takvih odnosa je spora, što nije u skladu s kratkim rokovima s kojima su suočeni znanstvenici. Suradnja sveučilišta i gospodarstva može se ostvariti ulaganjima, kao što su npr. istraživačke stipendije, najmovi laboratorija, knjižnica i opreme, honorari za stručnjake ili donacije. Međutim, treba naglasiti da se danas u svijetu znanstvenim istraživanjima ne bave samo fakulteti nego i instituti te tvrtke koje nude savjetodavne usluge.
U Australiji, primjer transdisciplinarnog pristupa je partnerstvo između australske države Queensland i australske vlade u obliku inicijative za istraživanje posljedica klimatskih promjena za jugoistočni dio Queenslanda koji je ranjiv na posljedice klimatskih promjena zbog rastuće populacije i obalne lokacije. Inicijativom se žele dobiti znanja koja će omogućiti regiji da se prilagodi posljedicama klimatskih promjena i pripremi za njih. Također će omogućiti i razvijanje praktične i ekonomične strategije prilagodbe kako bi se pomoglo donositeljima odluka u Vladi, industriji i zajednici. Sektori na koje se inicijativa fokusirala su: urbano planiranje i upravljanje, upravljanje obalnim područjem, infrastruktura kojom upravlja lokalna uprava, upravljanje u kriznim situacijama i ljudsko zdravlje. Takva inicijativa je prvo sveobuhvatno regionalno istraživanje prilagodbe klimatskim promjenama provedeno u Australiji.
U Hrvatskoj se u tom kontekstu može istaknuti program Međunarodne godine globalnog razumijevanja (IYGU) u koji je uključen Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Njime se povezuju lokalne akcije s globalnim izazovima i fokusira se na globalnu održivost lokalnog djelovanja, odnosno bavi se izgradnjom novih društvenih i političkih odnosa u rastućoj krizi.
Prijelaz na novi pristup za bolju prilagodbu klimatskim promjenama nije niti jednostavan niti jeftin u Hrvatskoj. Međutim, treba uzeti u obzir da je troškovno učinkovitiji u usporedbi s troškovima negativnih posljedica klimatskih promjena i troškovima upravljanja rizicima. Zbog toga bi država trebala više ulagati u sveučilišta radi jačanja povezanosti znanosti i društva.
Sinergija sveučilišta i zajednice postaje nužan sljedeći korak u prilagodbi klimatskim promjenama. Novi pristup će omogućiti osposobljavanje npr. sljedeće generacije poljoprivrednika i inženjera te provođenje istraživanja za unaprjeđivanje poljoprivrede radi posljedica klimatskih promjena. Njime će se također proširiti i primjena rješenja takvih istraživanja. Takav pristup koji predstavlja povezivanje zajednice, nevladinih organizacija i poduzetnika sa znanstvenom zajednicom radi učinkovitijeg prilagođavanja posljedicama klimatskih promjena, još nema potrebnu stabilnost zbog nedovoljnih financijskih sredstava i nedovoljnog broja sudionika.
Autor teksta je M.Sc. Matija Eppert, dipl. ing. petrol. Diplomirao je energetiku na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. U Ministarstvu gospodarstva radio je u području toplinarstva te sudjelovao u izradi stavova Republike Hrvatske u području energetike. Tijekom rada u Energetici Marketing d.o.o. pisao je stručne tekstove o obnovljivim izvorima energije, klimatskim promjenama, zaštiti okoliša, elektromobilnosti i pametnim gradovima te sudjelovao u organizaciji i vođenju konferencija na iste teme. Završio je UN Akademiju na čijim je predavanjima glavna tema bila energetska sigurnost Europe. Trenutno je zaposlen kao mlađi stručni suradnik u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).
