U okviru projekta TOLVIN, tijekom 2021. godine postavljeno je 15 meteo stanica, u vinogradima na poluotoku Pelješcu, otoku Hvaru, u Istri , u Krapini, Križevcima te u kolekcijama Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Klimatske prilike igraju značajnu ulogu tijekom duge vegetacije vinove loze. Recentna znanstvena istraživanja ukazuju na osjetljivost i negativne učinke promjene klime na mediteransku vinogradarsku proizvodnju kakvu poznajemo danas. Hrvatske vinograde karakterizira iznimna pedo-klimatska raznolikost, čak i unutar jednog vinograda te dinamična promjena klime, stoga je postavljanje meteoroloških stanica u pojedinom vinogradu, ključno za pravovaljano, precizno praćenje te predviđanje klimatskih promjena na lokalnoj i regionalnoj razini. Nepredvidiva, sve češća pojava ekstremnih vremenskih uvjeta, također zahtijeva što točnija mjerenja, in situ što je omogućeno lokaliziranim postavljanjem meteo stanica. Pored toga, omogućen je uvid u klimatske uvjete u mjestima koja nisu obuhvaćena službenim mjerenjima državnih meteoroloških postaja, a gdje se uzgaja vinova loza.

Radi orijentacijskog uvida u trenutne klimatske prilike i pogodnost za uzgoj vinove loze, izračunati su uobičajeni agroklimatološki indeksi  na osnovi podataka ustupljenih od Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za 2020. godinu i područja obuhvaćena TOLVIN projektom. Utvrđen je porast maksimalnih vrijednosti indeksa u odnosu na prijašnje izračune na gotovo cijelom području istraživanja, posebice na području Dalmacije.

Temeljem DHMZ podataka, napravljen je pregled klimatskih parametara (srednje dnevne temperature i količina oborina) te utvrđen porast njihovih vrijednosti, tijekom dugogodišnjeg razdoblja za lokalitete Zagreb, Split (1950 – 2020) i Poreč (38 godina) (slika 1).

Evaluacija suše u kolekcijskom nasadu provedena je mjerenjem fizioloških parametara: bilježeni su datumi nastupa pojedinih fenofaza razvoja vinove loze (pupanje, cvatnja, šara, tehnološka zrelost). U najtoplijem periodu vegetacije (srpanj, kolovoz i rujan) provedena su mjerenja izmjene plinova i fotosintetske aktivnosti lista, te vodnog potencijala. Utvrđen je veliki raspon vrijednosti izmjene plinova i stanja vode kod istraživanih sorata. Evaluacija tijekom berbe obuhvatila je mjerenja uroda i komponenata uroda te osnovne parametre kakvoće mošta (sadržaj šećera, ukupne kiseline te pH).

Evaluacija suše tijekom berbe, provedena je u svim vinogradima uključenim u TOLVIN projekt  gdje su postavljene meteo stanice. Simptomi suše zabilježeni su i opisani. Vizualno je ocijenjeno opće stanje minimalno 10 trsova sorte, izgled lišća te grozdova, turgor bobica i ožegotine bobica od sunca kod bijelih sorata i sl. Svojstva grozdova detaljnije su analizirana uvometrijskim mjerenjem 10 reprezentativnih grozdova (širina i dužina grozda, masa grozda, masa 100 bobica) te fizikalno-kemijskom analizom mošta.

Posebno su definirani kriteriji za prikupljanje simptoma ožegotina bobica u skladu s opažanjima i dostupnom literaturom, s obzirom na sortna svojstva i uobičajenu pojavu brončane boje bobica kod nekih bijelih sorata, izloženih direktnom suncu. Na temelju vizualne ocjene intenziteta brončanog obojenja te udjela bobica zahvaćenih ovim simptomom, empirijski je određen stupanj ožegotina bobica. Provedena je i zasebna analiza fizikalno-kemijskih svojstava mošta normalnih i bobica s ožegotinama te su uočene jasne razlike u kakvoći.

Pokus sa različitim sortama vinove loze u stakleniku

U kontroliranim uvjetima staklenika proveden je pokus otpornosti vinove loze na sušu na četiri tradicionalne hrvatske sorte vinove loze: Plavac mali, Tribidrag, Malvazija istarska i Graševina te dva genotipa divlje loze. Uzgojene su jednogodišnje biljke na vlastitom korijenu u posudama za uzgoj biljaka. Svaki genotip bio je zastupljen s tri primke za tretman vodnog deficita te tri primke pripadajuće navodnjavane kontrole. Analizirana je izmjena plinova lista i transkriptomski odgovor biljaka na sušu. Optimiziran je protokol za izolaciju RNA iz vinove loze te provedena analiza uzorkovanih listova na četiri gena koji prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama igraju ključnu ulogu u odgovoru biljke na stresne uvjete suše. Analiza transkriptoma se pokazala pouzdana i specifična metoda u identifikaciji gena i genomskih regija odgovornih za stresne uvjete poput suše, s obzirom na prepisivanje dijela genetičke upute odgovorne za aktivaciju u specifičnim stresnim uvjetima. Rezultati analiza su statistički obrađeni te genotipovi pokazuju različit transkriptomski odgovor na inducirani vodni stres.

O projektu:

TOLVIN – Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu

Cilj projekta je istražiti tolerantnost hrvatske autohtone germplazne vinove loze na sušu. Projektni prijedlog će (i) analizirati bioklimatske i proizvodne varijable kod glavnih autohtonih sorata vinove loze i prirodnih populacija divlje loze u RH, (ii) procjeniti stupanj tolerantnosti na sušu hrvatske germplazme loze na temelju fizioloških, morfoloških i genetskih podataka. Rezultati projekta su u funkciji održivog vinogradarstva i predložit će mjere prilagodbe na klimatske promjene za domaću vinogradarsko-vinarsku proizvodnju i očuvanje bioraznolikosti divlje loze.

Korisnik: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša

Više o projektu: http://tolvin.krs.hr/en/title-page-2/

Izvor naslovne slike: pexels.com

Objava Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava MEMORIE – Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava AGRO-DROUGHT-ADAPT – Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava VITCLIC – Vinogradarstvo i klimatske promjene na području Hrvatske pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Objava REDGREENPLANT – Smanjenje emisija stakleničkih plinova upotrebom gradskog i poljoprivrednog otpada u proizvodnji bilja pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Webinar će se moći pratiti OVDJE putem aplikacije Zoom.

Objava Webinar o negativnim utjecajima klime na poljoprivredu i financije pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

U suradnji Nastavnog zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i drugih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu održan je 3. međunarodni Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane pod nazivom „Hrana, zdravlje i klimatske promjene“ na kojem je sudjelovalo 240 stručnjaka iz 16 zemalja. Raspravljalo se o utjecaju klimatskih promjena na kvalitetu hrane, utjecaju hrane na zdravlje te njezinom porijeklu i zajedničkoj odgovornosti svih uključenih u lanac proizvodnje hrane.

Na kongresu je održana prva prezentacija projekta pod nazivom „Istraživanje utjecaja klimatskih promjena na razvoj plijesni, mikotoksina i kvalitetu žitarica s prijedlogom mjera“. Projekt je jedan od ukupno 25 znanstvenih projekata koji se financiraju iz Sheme za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskih promjena.

Više o zaključcima konferencije kao i snimku svih prezentacija možete pronaći na mrežnim stranicama Zavoda i kongresa.

Objava Održan 3. međunarodni Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane pod nazivom „Hrana, zdravlje i klimatske promjene“ pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Iako su europska i nacionalne strategije prilagodbe važne kao okvir za prilagodbu te za definiranje strateških vizija i konačnih ciljeva, prilagodba klimatskim promjenama na regionalnoj i lokalnoj razini nužna je kako bi se na prikladan način odgovorilo na specifične učinke, potrebe i uvjete na regionalnoj ili lokalnoj razini.

Upravo zbog toga, rješenja lokalnih zajednica potrebnija su nego ikada prije. Lokalne zajednice ključni su pokretači borbe protiv klimatskih promjena te prilagodbe klimatskim promjenama na razini uprave najbližoj građanima.

Da ublažavanje klimatskih promjena te prilagodba klimatskim promjenama mogu višestruko povoljno utjecati na okoliš, društvo i gospodarstvo, prepoznao je Grad Vrbovsko.

Pogođeni negativnim posljedicama pandemije koronavirusa, Grad Vrbovsko odlučio je svojim građanima donirati sjeme i sadnice poljoprivrednih kultura te sredstva za oplemenjivanje zemljišta, a u proizvodnju će uključiti i gradsko komunalno poduzeće.

Ovaj primjer dobre prakse pokazao je da krizna vremena mogu postati temelj za dugoročno planiranje prilagodbe klimatskih promjenama.

Više informacija o samom primjeru dobre prakse te o klimatskoj politici Grada Vrbovskog dao je gradonačelnik Dražen Mufić.

1. Prepoznajete li na području Vašeg grada posljedice klimatskih promjena?

Razvidno je da se klimatske promjene osjećaju u svim dijelovima svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj te Gorskom kotaru. Ono što su nekada bile osnovne klimatske značajke Gorskog kotara, tj. njegove umjereno tople vlažne klime, jesu kratka i svježa ljeta te duge i oštre zime. Te su se karakteristike osjetno promijenile, a svjedoci smo ne samo smanjenja, već čak i potpunog izostanka snježnih oborina u Gorskom kotaru. Temperature nastavljaju rasti, kako maksimalne tako i minimalne, a ljetne noći koje su uglavnom bile svježe postaju sve toplije, ponekad i nepodnošljive. Klimatske promjene utjecale su i na pojavu ledoloma i vjetroloma koji je prije nekoliko godina potpuno poharao Gorski kotar i nanio nam ogromnu materijalnu štetu, a šteta koja je izazvana na šumskim zajednicama u zaštićenom krajoliku kanjonu Kamačniku doista je strašna, tako su i neki prepoznatljivi vizuali dobili sasvim novu dimenziju. Promjene utječu i na bioraznolikost, pojavljuju se neke nove vrste kukaca, najčešće štetočina pa nam je tako goranska šuma ozbiljno ugrožena potkornjakom. Mnogo je još takvih primjera, no još uvijek možemo reći da Gorski kotar karakterizira čista priroda, čisti zrak i pitka voda, a što je već velika rijetkost posebno u većim gradskim sredinama.

2. Ima li Grad Vrbovsko izrađene dokumente kojima je cilj prilagodba klimatskim promjenama?

Donijeli smo Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog te izradili Plan zaštite i spašavanja koji sadrži niz mjera zaštita od: poplava, požara, potresa, ekstremnih uvjeta kao i zaštitu te spašavanje od epidemija, sanitarnih opasnosti, nesreća na odlagalištima otpada te sanacija. Donijeli smo i Plan gospodarenja otpadom te bih istaknuo vrlo važnim informaciju da smo mi, Grad Vrbovsko, prvi u Gorskom kotaru sanirali deponij otpada, izgradili pretovarnu stanicu te otpad s područja Grada Vrbovskog zbrinjavamo na CGO PGŽ „Marišćina“. Projekt sanacije otpada „Cetin“ bio je vrijedan 5,7 mil. HRK dok smo još dodatnih 1 mil. HRK uložili u izgradnju pretovarne stanice. Ostvarenje navedenog projekta pozitivno će se odraziti na građane grada Vrbovskog i okolice jer će se smanjenjem emisija štetnih plinova umanjiti negativni utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje. Dodatno, očuvanje prirodnog okoliša odrazit će se pozitivno i na klimu i turizam čime Grad Vrbovsko svojim građanima osigurava suvremeni i ekološko osviješteni grad.

3. Kako je nastala ideja o poticanju domaće poljoprivredne proizvodnje na području Grada Vrbovskog?

Ne mogu reći da je riječ o novoj ideji, prije bih rekao da je riječ o povratku „korijenima“. Naime, na području našeg grada postoji tradicija obrađivanja zemlje. Prije nekoliko desetljeća to je bila redovna aktivnost naših žitelja koja je nažalost posljednjih godina zapuštena. S prvim naznakama krize uzrokovane koronavirusom mi smo geslo „Ostani doma“ dopunili s „Ostani doma i radi nešto“. Smatram da smo učinili odličan potez budući da su naš projekt oživljavanja i okretanja poljoprivredi odlično prihvatili građani. Moram reći da smo kao lokalna samouprava putem vlastitih službi na preko 2,5 ha poljoprivredne površine, koju su nam bez naknade ustupili vlasnici, u dolini Kupe zasadili 6 tona krumpira. Za ovaj poduhvat nabavili smo i potrebne strojeve za obradu tla poput: pluga, freze te sadilice. Uvijek volim istaknuti da se drvo bez zdravog korijena ne može adekvatno razvijati niti rađati plodove, stoga je taj korijen potrebno njegovati, a to je u našem slučaju zemlja. Mnogo je plodnih obradivih površina nažalost neobrađeno i to ne samo na području Vrbovskog, već na području cijele Republike Hrvatske. Ovakve krizne situacije osvijeste nam koliko je važnost vlastite poljoprivredne proizvodnje.

4. Kako je Grad Vrbovsko osigurao financijska sredstva za nabavku poljoprivrednih proizvoda i sadnog materijala?

Reagirali smo odmah s prvim naznakama krize te sazvali Izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća. Predložili smo niz mjera za ublažavanje negativnih posljedica na gospodarstvo te poseban naglasak stavili na izmjene i dopune socijalnog programa kojim smo osigurali proračunska sredstva za naše najugroženije sugrađane u vrijednosti od 1,05 mil. HRK. Dodane su i nove stavke u proračunu za tekuću pričuvu u iznosu od 100 000 HRK te Vatrogasnu zajednicu i Civilnu zaštitu u iznosu od 640 000 HRK. Za nabavku poljoprivrednih proizvoda i sadnog materijala osiguran je iznos od 200 000 HRK te još 150 000 HRK za nabavu posebnih strojeva za obradu tla.

5. Koliko je ukupno i gdje Grad Vrbovsko nabavio poljoprivrednih proizvoda i sadnog materijala?

Nabavili smo ukupno 28,5 tona sjemenskog krumpira od čega je 22,5 tona podijeljeno stanovnicima koji su se prijavili za sadnju, dok smo 6 tona krumpira zasadili na zemljištu u dolini Kupe. Nabavili smo i 2.000 sadnica (1.500 jabuka i 500 krušaka) koje su također podijeljene građanima. Surađivali smo s provjerenim dobavljačima, tako smo sjeme krumpira nabavili od poduzeća Agro Velebit d.o.o. Lika, dok smo sadnice voćaka jabuka i krušaka naručili od poduzeća Fragaria d.o.o.

6. Koliki je bio interes stanovnika Grada Vrbovskog?

Ugodno nas je iznenadio zaista velik interes naših građana. Od ukupno 2000 domaćinstava Grada Vrbovskog, čak 820 obitelji (41 %) prijavilo se za mjeru sjetve i sadnje poljoprivrednih kultura čime su ostvarili pravo na besplatno sjeme krumpira te sredstva za oplemenjivanje zemljišta. Također, 750 obitelji (35 %) prijavilo se za besplatne sadnice voćaka jabuka i krušaka. Koristim ovu priliku da se zahvalim cjelokupnom stanovništvu s područja Grada Vrbovskog za iznimno zrelo, odgovorno i pozitivno ponašanje tijekom dosadašnje pandemije koronavirusa.

7. Planira li Grad Vrbovsko nastaviti s aktivnostima poticanja domaće poljoprivredne proizvodnje/domaćeg gospodarstva?

Sljedeći korak je pokretanje zelene tržnice i osnivanje zadruge. S ciljem poticanja prodaje i proizvodnje domaćih proizvoda (za vrijeme i nakon pandemije koronavirusom) te očuvanja opstojnosti OPG-a, posebno s područja Gorskog kotara, Grad Vrbovsko u funkciju stavlja unaprijeđeni prostor gradske tržnice. Važno je stimulirati sve poljoprivredne proizvođače na povećanje proizvodnje te građane na kupnju takvih autohtonih proizvoda. S tim u vezi, poljoprivrednim proizvođačima upućena je ponuda za izlaganje i prodaju domaćih proizvoda na tržnici Grada Vrbovskog u čije opremanje je Grad uložio 950 000 HRK (uređen je natkriveni poslovni prostor s nadstrešnicom drvene konstrukcije te je postavljeno 16 komada drvenih štandova dimenzija 200 x 100 cm, postavljene su rashladne komore za očuvanje namirnica koje podliježu termičkoj zaštiti dimenzija 200 x 300 x 260 cm te je dana mogućnost najma triju zatvorenih poslovnih prostora veličine 6,5 m² svaki). Važno je reći da ćemo sve one koji se prijave za izlaganje do 20.05.2020. g. osloboditi plaćanja zakupa u trajanju od godine dana od ukidanja Odluke o posebnom načinu rada tržnica za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19. Plan nam je u narednom periodu osnovati zadrugu ili neki drugi oblik udruživanja koji bi omogućio još širi zajednički nastup na tržištu, ali i pružio mogućnost da  kao lokalna samouprava još više djelujemo u skladu s tim aktivnostima te pomažemo najmariljivijima i najkreativnijima.

8. Provodi li Grad Vrbovsko još neke aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša?

Redovito svake godine provodimo akcije čišćenja okoliša pod geslom „Očistimo svoj grad“. U takvim akcijama Grad sudjeluje svojim resursima te onima gradskog komunalnog poduzeća „Komunalac“ d.o.o. te „Vode“ d.o.o. Vrbovsko (koji nam na raspolaganje stavljaju mehanizaciju: strojeve, traktore, malčere, kamione za prijevoz kontejnera, pijeska i sl.). U rujnu prošle godine u akciji čišćenja odazvalo se 250 volontera (zaposlenika gradske uprave, gradskih poduzeća, članova udruga, zaposlenika državnih poduzeća, vijećnika Gradskog vijeća, Mjesnih odbora te sponzora). Tom su prigodom očišćene brojne javne površine, a zasađeno je i 210 komada raznolikog raslinja .

9. Koje su vaše preporuke drugim gradovima u Republici Hrvatskoj za prilagodbu klimatskim promjenama?

Sloganom „Atmosfera nema granica“ ističe se težnja za cjelovitim zajedničkim djelovanjem kako bi postigli zadovoljavajuće rezultate. Iako je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu usvojena, od velike važnosti su i lokalna nastojanja, koja bi, ako se multipliciraju, donijela željene učinke u prilagodbi klimatskim promjenama.

Korisne poveznice:

https://www.vrbovsko.hr/

http://www.komunalac-vrbovsko.hr/

https://www.vode-vrbovsko.hr/

https://www.kamacnik.komunalac-vrbovsko.hr/

Iva Vrankić je diplomirala na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu, smjer Energetika. Uz rad u DOOR-u, trenutno pohađa poslijediplomski specijalistički studij Ekonomija energetskog sektora – MBA na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Na poziciji mlađe stručne suradnice zadužena je za izradu strateških dokumenata za energetski održivi razvitak i prilagodbu klimatskim promjenama te sudjeluje u pripremi i provedbi nacionalnih i međunarodnih projekata iz područja energetskog planiranja, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Izradi članka značajno su doprinijeli:

Dražen Mufić, gradonačelnik Grada Vrbovskog

Tatjana Kušić, stručna suradnica u Uredu gradonačelnika

Izvor slike: https://www.vrbovsko.hr/

Objava Intervju: Može li pandemija koronavirusa pokrenuti povratak korijenima? Grad Vrbovsko – primjer dobre prakse „Misli globalno, djeluj lokalno!“ pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Institut za poljoprivredu i turizam, Karla Huguesa 8, Poreč, 52440

Elektronička pošta: dean@iptpo.hr

Prosječne temperature i količina padalina presudne su u slučaju poljoprivredne proizvodnje jer duža razdoblja suše, visokih temperatura ili velikih količina oborina mogu dovest do značajnih ekonomskih šteta poput: oštećenja plodova voćnih ili povrtnih kultura ili smanjenog prinosa. U Hrvatskoj  će se morati uzeti u obzir uzgoj poljoprivrednih kultura i sorata koje u „stresnim“ vremenskim razdobljima također mogu konkurirati svojom kvalitetom i količinom kod prinosa te pomoći u razvoju gospodarstva.

Prilagodba Hrvatske posljedicama klimatskih promjena

Prilagodba Republike Hrvatske klimatskim promjenama neophodna je za smanjenje, odnosno izbjegavanje većih ekonomskih šteta poput slabijeg prinosa uzrokovanog, primjerice sušnim razdobljima ili velikim količinama oborina. Moguće je postići ekonomsko opravdani prinos i za vrijeme dužeg perioda suše, i to s poljoprivrednim kulturama i sortama prilagođenim rastu tijekom sušnih razdoblja te adekvatnom tehnologijom. Time bi se povećala domaća produktivnost i konkurentnost te samoodrživost u području proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. U tom pogledu Hrvatska može biti spremna jer ima značajne resurse poput velikih površina plodnog zemljišta, brojnih poljoprivrednih gospodarstava i nekoliko znanstvenih institucija pomoću kojih bi se ovaj izazov mogao realizirati uz podršku državnih poticaja ili adekvatnih mjera. Učinkovit način praćenja učinka provođenja mjera prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi može se provesti pomoću određenih biljnih vrsta kao bioindikatora koji putem svog ekofiziološkog odgovora mogu reflektirati specifične promjene kod klimatskog stresa u okolišu.

Najugroženiji dijelovi

Regije južne, jugoistočne i istočne Europe kao i obalni dijelovi Hrvatske (Istra, Dalmacija i otoci) ubrajaju se u područja značajne ugroženosti klimatskim promjenama, s projekcijama daljnjeg porasta prosječne temperature zraka i smanjenja oborina, što će uzrokovati učestaliju pojavu sušnih razdoblja. Poljoprivredna proizvodnja je ugrožena u nekim područjima Hrvatske, poput Dalmacije i otoka, koji su izravno pogođeni zbog gubitka organske tvari te plodnosti tla kao posljedica erozije uzrokovane vjetrom i smanjenog prinosa zbog nedostataka potrebnih količina ljetnih padalina. Stoga se preporučuje podoravanje dostatnih količina organskih gnojiva poput stajskog gnoja ili kompostiranog biorazgradivog otpada  na erodiranim poljoprivrednim tlima. Isto tako uzgoj na sušu otpornih kultura i sorta može potencijalno smanjiti financijske gubitke zbog devastiranog prinosa. Također, posljedice klimatskih promjena mogu i pozitivno utjecati na proizvodnju maslinovog ulja kojim se u sušnim područjima može proširiti gospodarska djelatnost. Prema podacima modela iz literature, klimatske promjene će krajem ovog stoljeća u Europi utjecati na:

– Područje Mediterana: restrikcije vodenih resursa, veću smrtnost kod ljudi zbog vrućina, veću potrošnju energije za hlađenje, gubitak habitata;

– Obalna područja: veliki ekonomski gubici zbog porasta temperatura;

– Alpska područja: ključna uloga u regulaciji pitke vode.

Uloga znanosti

U predlaganju mjera prilagodbe klimatskim promjenama znanost ima značajnu ulogu jer je učinkovitost i opravdanost istih potrebno dokazati pomoću dugogodišnjih znanstvenih ispitivanja ili na temelju istraživanja predložiti novu unaprijeđenu tehnologiju koja može primjerice u poljoprivrednoj proizvodnji ili tijekom proizvodnje mineralnih gnojiva smanjiti emisiju stakleničkih plinova u atmosferu.  Primjer je primjena komposta i biougljena proizvedenih iz komunalnog mulja kao zamjene za komercijalna mineralna gnojiva. Primjena komposta na poljoprivrednim tlima ima niz prednosti uključujući opskrbu dodatnim količinama hranjivih tvari, smanjenje kiselosti tala, sprečavanje erozije tla, povećanje pozitivnih organizama u tlu, smanjenje potrebe za gnojivima i pesticidima, poboljšanje fizikalnih i bioloških svojstava tla, ali i sprječavanje odlaganja organskog otpada na odlagališta. Uz to, proizvodnja gnojiva zahtijeva velike količine energije i stvara značajne količine stakleničkih plinova (CO₂ i N₂O). Zbog toga, jedan od globalno prepoznatljivih pristupa smanjenja emisija stakleničkih plinova u atmosferu jest smanjena upotreba mineralnih gnojiva. Proizvodnja mineralnih gnojiva može se smanjiti uporabom organskih gnojiva, a jedan od mogućih izvora je komunalni otpad iz urbanih sredina. Prema tome, kao ekološki prihvatljiva alternativa za gnojivo može se iskoristiti organski otpad koji predstavlja problem za okoliš, a stvara se radom pročistača otpadnih voda.

Primjeri dobre prakse

Poljoprivredna proizvodnja uzrokuje emisije CO₂ kao posljedicu mineralizacije organske tvari zbog obrade tla, što dovodi do smanjenja sadržaja organskog ugljika u poljoprivrednim tlima. Stoga, u posljednjem desetljeću u nekim zemljama EU-a, uključujući i Hrvatsku, i u ostatku svijeta, primjenjuje se konzervacijska poljoprivreda (eng. conservation agriculture) koja ima karakteristike: minimalnog narušavanja tla obradom, stalne pokrivenosti biljkama i ekološki prihvatljiv način rotacija poljoprivrednih kultura. Konzervacijska poljoprivreda s aspekta uzgoja usjeva, prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja degradacije tla, predstavlja najučinkovitiju mjeru u sustavu održivog gospodarenja. S poljoprivredno-okolišnog aspekta konzervacijska poljoprivreda omogućuje sekvestraciju organskog ugljika u tlu te time i poboljšanje plodnosti tla i smanjenje emisija CO₂ u atmosferu.

Projekti

Projekt odabran po natječaju „Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena“ na kojem smo bili nositelji je:

RedGreenPlant – Smanjenje emisija stakleničkih plinova upotrebom gradskog i poljoprivrednog otpada u proizvodnji bilja.

Neki od glavnih rezultata koje smo postigli na projekta su:

• poboljšanje nutritivne vrijednosti tla dodatkom komposta i biougljena od komunalnog mulja i komine masline;
• primjena deset puta veće količine komposta i biougljena od komunalnog mulja kao dodatka tlima od propisane nije utjecala na zagađenje tla toksičnim metalima, kao što nije utjecala ni na akumulaciju toksičnih metala u testnim biljkama iznad dopuštenog, propisanog sadržaja;
• biougljen od komunalnog mulja je kao dodatak tlima utjecao na manju akumulaciju kadmija, bakra i cinka kod testnih biljaka u odnosu na primjenu kompostiranog ;
• visok sadržaj fosfora, dušika i organske tvari u komunalnom mulju ukazuje na njegov potencijal kao zamjene za mineralna gnojiva,
• visok sadržaj kalija u komini masline ukazuje na potencijal da kompost proizveden iz navedenog otpada može se smatrati supstratom usjeva koji zahtijevaju kalij;
• provedeno modeliranje ispiranja fosfora iz tla s dodatkom komposta i biougljena od komunalnog mulja i komine masline;
• izrađena studija izvodljivosti i ekonomska analiza „Mogućnosti korištenja kanalizacijskog mulja i komine maslina u poljoprivredi’“;
• odobren uspostavni znanstveni projekt U sklopu HRZZ-a „BIONUTRIVINE – Biochar as a tool for environment-friendly and sustainable grapevine nutrient management in the context of climate change“
• prijava novog prijedloga projekta s naslovom „Kompostiranje kao ekotehnološka mjera za transformaciju agro-industrijskog otpada u resurs“ s projektnim partnerima na natječaj „Uspostavni istraživački projekti“ Hrvatske zaklade za znanost (u postupku evaluacije).

Javno dostupni rezultati navedenog projekta su:

– Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču

–  tiskane brošure

– putem objavljenih publikacija.

Biografija autora

Dr. sc. Dean Ban rođen je 8. lipnja 1969. godine u Puli. Doktorirao je 2001. godine  na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavodu za povrćarstvo gdje radi kao znanstveni novak od 1993. – 2001. Znanstveno se usavršavao na prestižnim sveučilištima u Italiji, Sloveniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Od 2001.- 2012. zaposlen je na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču  (IPTPO) kao znanstveni novak – viši asistent, znanstveni suradnik i viši znanstveni suradnik, a od 2012. do danas obnaša funkciju ravnatelja. U znanstveno istraživačkom zvanju je u trajnom zvanju znanstvenog suradnika. Sudjelovao je u nastavi i mentorstvima na Agronomskom fakultetu te pri Veleučilištu u Rijeci iz područja povrćarstva, ekološke poljoprivrede i agroekologije te radi na selekciji graha zrnaša (4 priznate sorte). Dr. sc. Dean Ban bio je voditelj na više od 20-ak domaćih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih, tehnologijskih, stručnih i razvojnih projekata. Kao glavni autor ili koautor Dr. sc. Dean Ban objavio je više od 25 radova u časopisima indeksiranim u WoS-u, oko 20-ak radova u časopisima indeksiranim u drugim bazama, te 40-ak znanstvenih radova u zbornicima skupova. Sudjelovao je na nacionalnim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima, te objavio kao glavni autor ili koautor 60-ak sažetaka u zbornicima skupova. Do danas je sudjelovao u mnogobrojnim povjerenstvima, odborima i radnim skupinama u Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatskom Saboru, Istarskoj županiji i dr.

Objava Intervju: Prilagodba poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.

Utjecaji klimatskih promjena mogu biti biofizički utjecaji i društveno-ekonomski učinci. Biofizički utjecaji su: fiziološki učinci na usjeve, pašnjake, šume i stoku; promjene zemljišta i vodnih resursa; povećane štete od korova i štetočina; porast razine mora, promjena u slanosti oceana; pad prinosa i proizvodnje, a društveno-ekonomski učinci su: oscilacije cijena na svjetskom tržištu; povećan broj ljudi koji su u riziku od gladi i nesigurnosti u proizvodnji i opskrbi hranom te migracije i građanski neredi. Potrebni su značajni napori kako bi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo prilagodilo na posljedice klimatskih promjena. Uspjesi prilagodbe ovise o raznim čimbenicima, kao što su geografski položaj, ekološke karakteristike, dostupna tehnologija te načini gospodarenja zemljištem. Države u razvoju s ograničenim ekonomskim resursima i pristupima tehnologiji najteže će se prilagoditi posljedicama klimatskih promjena i najviše će patiti od klimatskih promjena, iako najmanje sudjeluju u emisijama stakleničkih plinova. Afrički kontinent je jedan od najpogođenijih posljedicama klimatskih promjena, a ispušta manje od 4% ukupnih globalnih emisija ugljika i ostalih stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.

Climate Smart Agriculture (CSA)

Jedan od mehanizama kako bi različite države što bolje prilagodile svoju poljoprivredu posljedicama klimatskih promjena je klimatski pametna poljoprivreda (Climate Smart Agriculture (CSA).

Klimatski pametna poljoprivreda (CSA u daljnjem tekstu) je pristup koji pomaže u vođenju aktivnosti koje su potrebne za transformaciju i preusmjeravanje poljoprivrednih sustava kako bi učinkovito podržavali razvoj i osigurali sigurnost proizvodnje i opskrbe hranom. Cilj CSA je da pomogne poljoprivrednicima da se lakše prilagode klimatskim promjenama, ali i da svojim aktivnostima smanje ispuštanje štetnih plinova.

Mehanizam se temelji na tri stupa:

1. Održivom povećanju produktivnosti i prihoda
2. Prilagodbi i razvijanju otpornosti prema posljedicama klimatskih promjena
3. Smanjivanju i uklanjanju emisija stakleničkih plinova.

CSA nije skup radnji koje je moguće univerzalno primijeniti nego je to holistički pristup koji uzima u obzir prakse, javne politike i financiranja. Neki od primjera CSA su integrirana zaštita bilja, održivo upravljanje vodom, sadnja međukultura, površinska obrada tla te agro-šumarstvo.Cilj CSA je osnažiti nacionalne i lokalne institucije, podržati poljoprivredne politike te financijski podržati projekte za njegovu implentaciju u praksi.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) je izradila platformu za elektroničko učenje sa četiri modula (o tlu, vodi, usjevima i stočarstvu) vezanih uz klimatski pametnu poljoprivredu i izdala knjigu o toj tematici. U knjizi su predstavljena znanja i priče o uspješnim projektima čiji je cilj stvoriti održivi i produktivniji poljoprivredni sektor, koji će istodobno pridonijeti sigurnosti u proizvodnji hrane i smanjiti intenzitet emisija stakleničkih plinova.

VIDEO o CSA:

U videu se objašnjava se što je klimatski pametna poljoprivreda, zašto se provodi te koji su njeni ciljevi.

Europa i Hrvatska

Iako su posljedice klimatskih promjena najizraženije u zemljama u razvoju, naročito onima u tropskim i suptropskim područjima, ni europska poljoprivreda nije pošteđena utjecaja klimatskih promjena. Stoga je 2017. pokrenuta inovacijska platforma Agrisource za klimatski pametnu poljoprivredu. Platformu su razvile dvije francuske istraživačke organizacije, INRA i CIRAD, a financirao Klimate-KIC kao dio CSA Booster-a. CSA Booster je jedan od vodećih inovacijskih centara i platformi koji potiču tranziciju u klimatsko pametnu poljoprivredu u Europi i širom svijeta. Cilj Agrisource je da bude ključni izvor informacija ili inovacija te središte za okupljanje ljudi („network hub“) za ljude s novim idejama za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u poljoprivredi.

I u Hrvatskoj su sve više svjesni utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu pa je na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu „Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša“ u Osijeku jedna od tematika bila “Izazovi biljne proizvodnje u okviru klimatskih promjena” gdje je prof.dr.sc. Danijel Jug govorio o prilagodbi biljne proizvodnje posljedicama klimatskih promjena „… klimatske promjene utječu na usjeve. Proširili su se negativni uvjeti (suša, poplave, vlaga, erozije, onečišćenje…), no biljke im se ne mogu prilagoditi za kratko vrijeme. Protekle godine obilježene su ekstremnim vremenskim prilike, pa su tako 2014. godinu obilježile poplave, a 2015. godinu suše. To su velike promjene u kratkom vremenskom razdoblju, a takve promjene degradiraju prirodne resurse, stoga ih trebamo shvatiti kao izazov. Među očekivanim posljedicama klimatskih promjena su i povećanje potrošnje vode, rizik od poplava, ali i migracije stanovništva. Upravo su migracije rezultat, između ostalog, ratova izazvanih posljedicama klimatskih promjena. Zato se traže najbolja rješenja za prilagodbu posljedicama klimatskih promjenama, a jedno od njih je klimatski pametna poljoprivreda, koja se sve više širi svijetom”.

Također su pokrenuti i neki projekti koji se bave prilagodbom poljoprivrede na posljedice klimatskih promjena. VITCLIC je projekt koji se bavi analizom trenutnog stanja u vinogradarstvu te procjenom i donošenjem preporuka određenih mjera u cilju prilagodbe na klimatske promjene. Projekt se provodi između više partnera, a neki partneri iz Hrvatske su: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek; Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ); Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo.

Cilj projekta AGRO-DROUGHT-ADAPT je ispitati genetsku prilagodbu najvažnijih sorti kukuruza i soje u pogledu tolerantnosti na sušu radi pronalaženja optimalnih metoda selekcije za potrebe oplemenjivanja i uzgoja. Veći istraživanja odvija se unutar mreže poljskih pokusa (22 pokusa s kukuruzom i 22 pokusa sa sojom na 19 lokacija širom Hrvatske) s ciljem prikupljanja i analize niza agronomskih i mikrometeoroloških podataka.

Autorica teksta je M.Sc. Saša Danon, dipl.ing. šumarstva. Diplomirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala na tropskom šumarstvu u sklopu SUTROFOR (Sustainable tropical forestry) Erasmus mundus magisterija na TU Dresden u Njemačkoj i AgroParisTech ENGREF Montpellier u Francuskoj. Zainteresirana za tematike vezane uz zaštitu prirode, šumarstvo, ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama te za mehanizme vezane uz šumarstvo i klimatske promjene kao što su REDD +, LULUCF i ostali. Trenutno radi kao komunikacijski menadžer u obiteljskoj firmi Danon d.o.o, koja se bavi distribucijom i prodajom repro-materijala za poljoprivredu, ali i piše o temama koje se bave zaštitom okoliša, klimatskim promjenama, šumarstvom, poljoprivredom i dr. Izvještavala je i s nekoliko COP UNFCCC i drugih konferencija sličnih tematika.

Izvori teksta:

http://www.fao.org/nr/climpag/pub/adaptation_to_climate_change_2007.pdf

https://www.bbc.com/news/world-africa-50726701

https://www.worldbank.org/en/topic/climate-smart-agriculture

https://elearning.fao.org/#/elc/en/courses/CLCH

http://www.fao.org/3/a-i3817e.pdf

https://www.youtube.com/watch?v=lUdNMsVDIZ0&feature=emb_logo

https://www.agrisource.org/en/1/home.html

https://www.climate-kic.org/news/climate-smart-agriculture/

http://csabooster.climate-kic.org/

https://www.pmf.unizg.hr/geof/znanost/klimatologija/vitclic/o_projektu

http://ada.agr.hr/

https://prilagodba-klimi.hr/baza-znanja/poljoprivreda/

Izvor slike: Image by enriquelopezgarre from Pixabay 

Objava Prilagodba poljoprivrede klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Prilagodba Klimi.